Zemlja zelenog zlata i 188 tisuća jezera: Što finsku prirodu čini tako čarobnom?
Unatoč atraktivnom nadimku, Finska nema tisuću jezera. Štoviše, ima ih 187 888! Čak se i jedna cijela regija zove „Finska zemlja jezera“ jer ih ima toliko da je ovo ime jedino imalo smisla.
1. Finska ima 41 nacionalni park
Možda nije u top 10 zemalja svijeta po broju nacionalnih parkova, no definitivno je pri vrhu ljestvice. Treba uzeti u obzir da nije velika zemlja poput Australije, Indije, Brazila ili Rusije koje ju „šišaju“ na tom popisu, ali da je 41 zaista zavidna brojka.
Među najpopularnijima su NP Pallas-Yllastunturi i Riisitunturi u sjevernoj regiji Lapland, gdje možete doživjeti pravu snježnu atmosferu uz haskije i polarnu svijetlost. Svakako valja posjetiti i NP Oulanka koju krase predivne borove šume i kanjoni divljih rijeka i NP Koli koji je sa svojim spektakularnim vidikovcima i panoramama desetljećima inspirirao umjetnike. No, koji god da odaberete, ne možete pogriješiti.
2. Šumski div
Finska ima najveći postotak šumskih površina u Europi, čak 16 puta veći od prosjeka. Oko 75% zemlje prekriveno je šumama unatoč činjenici da i oni imaju drvnu industriju te koriste drveće za preradu i grijanje. No, sve to nadoknađuju svojoj prirodi – a koliko vole svoje šume, potvrđuje i način na koji im tepaju da su njihovo „zeleno zlato“.
3. Nadimak „zemlja 1 000 jezera“ je umanjenica stvarnog stanja
Ovo neće iznenaditi nikoga tko je barem jednom češljao po karti Finske. Plave površine protežu se uzduž i popreko poput tigrovih šara ili točkica na dalmatinerima. No, unatoč atraktivnom nadimku, Finska nema tisuću jezera. Štoviše, ima ih 187 888! Čak se i jedna cijela regija zove „Finska zemlja jezera“ jer ih ima toliko da je ovo ime jedino imalo smisla.
Većina njih su manja jezera, a tek tristotinjak njih je površine veće od 10 kilometara kvadratnih. Svi zajedno čine 10% finskog teritorija. Većina finskih jezera su plitka, a samo tri su dublja od 300 metara. Najveće jezero je Saimaa koje je ujedno i četvrto najveće jezero Europe.
4. Saimaa je dom ugroženoj populaciji tuljana
Posebna vrsta tuljana našla je dom upravo na najvećem finskom jezeru. Preostalo ih je svega tristotinjak u cijelom svijetu, a svi su se smjestili baš ovdje. Nažalost, tijekom 20. stoljeća njihov broj je opao zbog ljudskih aktivnosti tj. lova i ometanja tijekom sezone parenja. Inače je riječ o vrsti tuljana za koju se procjenjuje da ima inteligenciju psa, a moglo bi se reći da ima i zaigranost psića. Njihova igra u snijegu podsjeća na pseću radost kada ugledaju livadu i lopticu.
5. Kampiranje se smatra svačijim pravom
Skandinavsko vjerovanje u „slobodu lutanja“ rezultiralo je slobodom da možete šetati, biciklirati, voziti bicikl i kampirati na javnim površinama. A to povlači i pravo na skupljanje cvijeća, gljiva i bobica, kupanje u jezerima, podizanje šatora, jahanje konja, vožnju kajakom, pa čak i paljenje vatre. Sve pod jednostavnim uvjetom – prirodu ne smijete uznemiravati ni uništavati.
6. Zemlja tisuća sobova
I skoro svi žive u pokrajini Lapland na sjeveru. Finski šumski sob je posebna vrsta koja živi na sjeveru Finske i Rusije. Krajem 19. stoljeća bili su na rubu opstanka zbog lova, no srećom populacija se obnovila strogim mjerama zaštite. Želite li ih osobno vidjeti, dovoljno je poći u Lapland – kažu kako bi bilo čudo ne vidjeti ih prilikom putovanja, budući da često šeću i pasu uz cestu. Premda su sobovi polu-pitomi i možda će vam znatiželjno prići, imajte na umu da ih ne smijete uznemiravati. Ovo se naročito odnosi na fotografiranje izbliza, s blicom.
7. Helsinki je u top 10 gradova svijeta po kvaliteti zraka
Zrak u Finskoj općenito se smatra kvalitetnim, a to vrijedi čak i za gušće naseljena urbana područja poput Helsinkija. Naravno, gdje ima automobila i industrije, ima i smoga i zagađenja, no lokalne vlasti rade dobar posao u minimiziranju štete. Mnogo zelenih površina, stroge kontrole, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i električnih automobila… Sve to, vjeruju, pomoći će im da ostanu visoko na ljestvici kojoj svi težimo.
/Izvor: Punkufer.hr/
