ŽITAČE U NERETVICI: Misu na svetog Antu predslavio nuncij Francis Assisi Chulikatt
Župa Žitače za proslavu svog patrona pripremala je se se trodnevnicom, a svaki dan prije sv. mise bila je mogućnost za ispovijed.
Svečano Misno slavlje na blagdan sv. Ante 13. lipnja 2025. u 11 sati predslavio je, nadbiskup Francis Assisi Chullikatt, apostolski nuncij u BiH i Crnoj Gori u suslavlje župnika fra Ivice Karatovića, don Drage Ćurkovića, župnika u Jablanici, don Marina Marića, župnika u Obrima i Solakovoj Kuli, fra Ferde Bobana, gvardijana u Konjicu, pater Pere Mijić vikara s Grbavice i fra Mije Rajiča, vikara iz samostana Kreševo.
Na početku sv. Mise pozdravne riječi uputio je župnik fra Ivica Karatović zahvalivši na dolasku te sjećanjima i posjeti kada su ovaj kraj zadesile poplave. “Naš nuncij je među prvima posjetio kako mene tako i susjednog župnika don Marina, zato vam od srca hvala”, kazao je fra Ivica.
U svojoj propovijedi nuncij je napomenuo da sv. Ante nije daleki svetac nego pouzdani suputnik. Citirajući riječi blagopokojnog pape Franje da je sv. Ante neumorni propovjednik i zaštitnik siromašnih i patnika. Sv. Ante nas uči da krsćanski život nije bez boli, kušnjih i teškoća. No, upravo u tim trenutcima otkriva se snaga vjere. Kušnje nisu znak Bozijeg napuštanja, nego trenutak kad se vjera pročišćava i postaje vjerodostojna. Kad nas pogodi bol sv. Ante nas poziva da ne padnemo u očaj, da se ne bunimo nego da se s povjerenjem predamo Božjim rukama ustrajni u nadi, to je logika križa. Tko u vjeri dotakne Krista pa i kroz suze prima snagu i mir. Ne spašava nas bijeg od patnje nego prihvaćanje križa, proživljenog u sjedinjenju s Kristom znajući da je On sam pobjedio bol muke i smrti na križu.
Na koncu misnog slavlja župnik Karatović je zahvalio svima koji su doprinijeli da ovo slavlje bude u Božjem duhu.
Misno slavlje svojim pjevanjem uzveličali su tamburaši iz Brestovskog pod vodstvom fra Mirka Majdandžoća.
Treba spomenuti da je župa Žitače najstarija župa u dolini Neretvice, i nakon rušenja konjičkog samostana u vrijeme progona 1521-24. tamošnji katolici prelaze u pastoralnu nadležnost kreševskih franjevaca. U 17. stoljeću na tom je području postojala župa pod imenom Neretva, gdje je početkom toga stoljeća živjelo 1.600 katolika Hrvata.
Rat u Bosni i Hercegovini je učinio svoje. Brojne obitelji su protjerane i raseljene diljem BiH i svijeta. Danas u župi živi pedesetak vjernika starije životne dobi. Treba spomenuti da je ovu župnu zajednicu kao i susjedne župe zadesila poplava u listopadau 2024. koje su nanijele veliku materijalnu štetu na infrastrukturi.
Iako raseljeni vjernici ove župe kao i cijele Neretvice svoje ne zaboravljaju. Okupljaju se ne samo za patrone župa, nego i drugim prigodama. Uvijek su to susreti podsjećanja na nekadašnja vremena, ali i znak druženja i veselja.
