Život mnogo skuplji od onoga što pokazuju službeni podaci: ‘Imamo najskuplji kruh u regiji, to je previše’
Ni ova godina, čini se, neće donijeti olakšanje, već samo daljnji izazov za već iscrpljeni proračun. S novom godinom došle su i nove, naravno, veće cijene. Građani su ušli u još jednu godinu u kojoj su za novogodišnji dar dobili veće račune, te u 2025. godinu zakoračili sa sve tanjim novčanicima, a teškim pitanjima.
Novi izazovi – stari problemi. Od hrane do komunalnih usluga, čini se da sve, osim životnog standarda, postaje skuplje, piše Večernji list BiH. Građane najviše zabrinjava poskupljenje hrane, a upravo kod nje bilježi se najveći rast. Da cijene konstantno rastu, potvrđuju i službene statistike.
Posljednji podaci
Cijene proizvoda i usluga za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu su bile veće za 0,4 posto u odnosu na studeni, dok je godišnja inflacija iznosila 2,2 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.
Hrana i bezalkoholna pića u prosincu su u prosjeku bili skuplji za 0,9 posto u odnosu na studeni, alkoholna pića i duhan za 0,2 posto, zdravstvo za 0,3 posto, prijevoz za 0,9 posto, restorani i hoteli za 0,3 posto te ostala dobra i usluge za 0,1 posto.
Odjeća i obuća bili su u prosjeku jeftiniji za 2,3 posto, namještaj, uređaji za kućanstvo i redovito održavanje kuće za 0,6 posto, a komunikacije te rekreacija i kultura za po 0,1 posto.
Razina cijena u prosincu 2024. u odnosu na isti mjesec 2023. godine bio je viši za 2,2, posto
Prosječan rast cijena od 4,9 posto zabilježili su hrana i bezalkoholna pića, alkoholna pića i duhan za četiri posto, zdravstvo za 4,4 posto, komunikacije za 0,3 posto, rekreacija i kultura za tri posto, obrazovanje za 0,4 posto, restorani i hoteli za 6,3 posto, a ostala dobra i usluge za 3,6 posto. Prosječan pad cijena imali su odjeća i obuća, i to za 7,8 posto, stanovanje i režijski troškovi za 1,2 posto, namještaj, uređaji za kućanstvo i redovito održavanje kuće za 1,1 posto, a prijevoz za 1,3 posto.
Usporedbe radi, godišnja inflacija u studenome iznosila je 1,5 posto, a u listopadu 0,9 posto. Očigledno da nam i statistika ne ulijeva optimizam. Ni ova godina, čini se, neće donijeti olakšanje, već samo daljnji izazov za već iscrpljeni proračun.
Što nas čeka
Ekonomija se možda oporavlja na papiru, ali džepovi građana to sigurno neće osjetiti. U BiH koja je, prema riječima ekonomista, “veliki uvoznik svega”, visoke cijene na tržištu europskih zemalja izravno utječu na nas. Osim toga, domaći poljoprivredni sektor sve je slabiji, a zemlje iz kojih uvozimo proizvode suočavaju se s vlastitim krizama, što dodatno povećava troškove. Ekonomski analitičari nemaju dobre prognoze.
“Možemo očekivati visoku razinu cijena i niže stope koje su projektirale nadležne institucije, kad se primijene na visoke osnovice koje smo imali u prethodnom razdoblju, to će značiti visoke cijene na domaćem tržištu i pad životnog standarda”, upozorio je nedavno ekonomski analitičar Milenko Stanić.
Ali nije samo inflacija ta koja gura cijene u visine. Trgovci će, kao i do sada, iskoristiti tržišne slobode da, kroz marže, usmjere dodatne troškove na građane.
“Usporedite cijene nekih prehrambenih proizvoda, a u svim ovim akcijama nitko nije spomenuo proizvode za kućanstvo – deterdžente, sapune…, koliko je sve to poskupjelo. To se zanemari, nego gledamo kolika će biti cijena kruha, brašna, parizera”, kazao je za Federalnu Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača “Zvono” iz Bijeljine. A što kažu građani?
“Dobro što poskupljuju cigarete, alkohol i kava, ali poskupljuje mlijeko, šećer, brašno, kruh. Mislim da imamo najskuplji kruh u regiji. Baš previše”, samo je jedan od komentara.
