ZLOUPOTREBA BOLOVANJA: Troškovi u Federaciji premašili 60 milijuna KM
Ministarstvo navodi da su “naknade plaća po osnovu bolovanja dužeg od 42 dana, koje se financiraju iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, iznosile 60.953.440 KM”.
Tematska sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća održana početkom ožujka stavila je u fokus jedan od gorućih problema na tržištu rada u Federaciji BiH – zlouporabu instituta bolovanja. Predsjednik ESV-a Safudin Čengić najavio je da će prijedlog teksta novog Zakona o zdravstvenom osiguranju biti gotov u narednih 60 dana, nakon čega će biti proslijeđen Vladi FBiH, piše Akta.ba.
Čengić nije krio zabrinutost, potkrijepivši je i konkretnim primjerom iz vlastite prakse. U njegovoj tvrtki je u posljednje četiri godine čak 48 posto zaposlenih bilo na bolovanju. “Nažalost, u našem društvu imamo zlouporabe instituta bolovanja kako od institucija, zdravstvenih radnika, tako i od samih radnika. Složili smo se da moramo raditi na izmjenama zakona i pravilnika”, izjavio je Čengić, naglasivši pritom da za radnika koji je zaista bolestan neće biti ograničen broj dana bolovanja te da će on svoje pravo u potpunosti ostvariti.
Kako sustav funkcionira
Federalno ministarstvo zdravstva pojasnilo je za Akta.ba pravni okvir koji trenutno uređuje ovu oblast. Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, a dijagnoze se evidentiraju prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti – desetoj reviziji (MKB-10) Svjetske zdravstvene organizacije. O ocjeni se obavještavaju osiguranik, poslodavac i nadležni županijski zavod zdravstvenog osiguranja.
I osiguranik i poslodavac imaju pravo prigovora u roku od 48 sati od priopćenja ocjene, o kojem odlučuje liječničko povjerenstvo županjskog zavoda, čija je odluka konačna. Nadzor nad korištenjem bolovanja provode kontrolori županjskih zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i sami poslodavci za period u kojem naknadu plaće isplaćuju iz vlastitih sredstava.
Ministarstvo navodi da mogućnost nadzora nad eventualnim zlouporabama bolovanja postoji. “Budući da su kontrolori privremene spriječenosti za rad zaposlenici županijiskih zavoda zdravstvenog osiguranja, detaljnije informacije o konkretnim kontrolama moguće je dobiti upravo od tih institucija”, pojašnjeno je.
Visoki troškovi
Brojke koje su dostavili i Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH govore o rastuće visokim troškovima. Ministarstvo navodi da su “naknade plaća po osnovu bolovanja dužeg od 42 dana, koje se financiraju iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, iznosile 60.953.440 KM, što predstavlja rast od 13,2 posto, odnosno oko 7,1 milijun KM u odnosu na 2023. godinu.”
Rast troškova Ministarstvo zravno povezuje s povećanjem ukupnog broja dana bolovanja dužih od 42 dana u 2024. godini za 249.666 dana, od čega se 235.513 dana odnosi na bolovanja zbog bolesti.
Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH u svom odgovoru potvrđuje iste cifre, te ih dodatno razlaže. “U 2024. godini u Federaciji BiH bilježi se ukupno 1.963.383 dana bolovanja preko 42 dana, od čega se 1.938.547 dana odnosi na bolovanje osiguranika, od čega se 1.219.451 dana bolovanja odnosi na bolovanje osiguranika po osnovu bolesti, a 719.096 dana na bolovanje osiguranika po svim ostalim osnovama bolovanja”.
Pored toga, kako Zavod pojašnjava, 24.836 dana bolovanja preko 42 dana odnosi se na bolovanje osiguranika u svrhu njege člana uže obitelji, od čega se 19.227 dana odnosi na bolovanje po osnovu bolesti, a 5.609 dana na sve ostale osnove bolovanja.
Obrada podataka za 2025. godinu još je u tijeku.
Federalno ministarstvo zdravstva ističe da mogućnost nadzora postoji, no pitanje je koliko je on u praksi efikasan i ujednačen na razini svih deset županija.
