‘Znamen na koži’ – knjiga koja popularizira znanost i otkriva zaboravljeni simbol hrvatskog identiteta

Objavljena u proljeće 2023. godine u izdanju zagrebačke nakladničke kuće Dominović, uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, knjiga je izazvala izniman interes i u manje od šest mjeseci u potpunosti rasprodana. Već početkom 2024. godine uslijedilo je drugo izdanje, a uz njega i višejezična izdanja o samom običaju, knjižice ZNAMEN – hrvatska tradicijska tetovaža na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, španjolskom i mađarskom jeziku, svako s pratećom poklon privremenom tetovažom s izvornim motivima u interpretaciji Eve Balažin (Traditional Croatian Tattoos), piše Tportal.hr

Znanstvena monografija o fenomenu koji nismo smjeli zaboraviti

Knjiga Znamen na koži nastala je na temelju doktorske disertacije dr. Haluga pod naslovom Semiotički aspekti tradicijskih tetovaža katolkinja s područja Bosne i Hercegovine i njihovo komunikacijsko značenje. Recenzenti knjige su profesor emeritus Stipe Botica i izv. prof. dr. sc. Nikša Sviličić, koji ističu kako je riječ o prvom cjelovitom i znanstveno utemeljenom radu na ovu temu.

Iako bi se moglo pretpostaviti da je ovaj fenomen već iscrpno istražen, autorica pokazuje upravo suprotno, dosadašnja literatura je bila fragmentarna i nedovoljno znanstvena. Knjiga, stoga, donosi ne samo iscrpnu povijesnu, komunikacijsku i simboličku analizu tetovaže, već i rezultate višerazinskih istraživanja, uključujući kvalitativne i kvantitativne metode, terenska istraživanja, intervjue i vizualnu dokumentaciju.

Tetovaža kao identitet, poruka i otpor

U razdoblju osmanske okupacije (1463.–1878.), tradicijska tetovaža, osobito križevi, grane i geometrijski simboli, bila je čin otpora, ali i zaštita od nasilnog odvođenja i prisilnog preobraćenja. Ujedno je služila kao neverbalni znak identiteta, pripadnosti katoličkoj vjeri, hrvatskom narodu i običajima. Danas, u suvremenom kontekstu, ti simboli ponovno oživljavaju kroz modu, umjetnost, znanost i iskaz osobnog identiteta. Motivi, iako stari više od četiri stotine godina, zbog svoje jednostavnosti dizajna iznimno su atraktivni i djeluju suvremeno.

Kroz jedanaest poglavlja i četrdeset potpoglavlja, knjiga istražuje povijesni razvoj, komunikacijsko značenje i suvremenu percepciju ovog fenomena. Četiri razine istraživanja obuhvaćaju žene s trajnim tetovažama, osobe koje privremeno nose iste simbole, učenike iz različitih regija, kao i pripadnike vjerskih zajednica. Rezultati pokazuju kako tetovaža i danas nosi snažnu identitetsku, emocionalnu i kulturnu vrijednost. Posebnost su i izuzetne fotografije Mladena Topića i Zorana Stojanovića iz Rame i samog iznimno angažiranog u očuvanju fenomena hrvatske tradicijske tetovaže.

Knjiga koja popularizira znanost i proširuje kulturni doseg

Posebna vrijednost ove knjige je u spoju znanstvenog pristupa i vizualne prepoznatljivosti. Sadržaj je precizno strukturiran, metodologija temeljena na teorijama Giddensa, Eliasa, Barthesa i drugih, a istovremeno dostupna široj publici. Urednica svih izdanja je Petra Somek, prof. Vizualni identitet knjige potpisuje Siniša Nikolić (studio Gumi-Gumi), dok promociji pridonosi i modna dizajnerica Helena Beljo (Poppy Design) sa svojom kolekcijom ‘Saja’, inspiriranom tradicijskim motivima. Knjiga ima i svoj pjenušac ‘Znamen’, proizveden tradicionalnom metodom u Iloku, na OPG-u Izvori života, čime se dodatno proširuje kulturni i simbolički doseg cijelog projekta. Kako navodi autorica, javljaju joj se pojedinci, umjetnici, umjetnički obrti koji izrađuju razne proizvode s motivima hrvatske tradicijske tetovaže.