Znanstvena tribina o arheologu Pavi Anđeliću održana u Neretvici
Na Žitačama u Neretvici održana je tribina 18. listopada 2025. godine u povodu 105. godišnjeice rođenja i 40. obljetnice smrti arheologa i povjesničara Pave Anđelića koji je rođen u ovom kraju. Tribina je održana u župnoj crkvi svetog Ante Žitače u Konjicu.
Na početku tribine prisutne goste i rodbinu Pave Anđelića te predavače pozdravio je župnik fra Ivica Karatović. Župnik Fra Ivica Karatović istaknuo je kako se Anđelić u ovoj župi rodio i umro, a da je učinio mnogo kao čovjek, znanstvenik i arheolog.
Organizator ovog događaje je bila Hrvatska akademija za znanosti i umjetnost BiH.
O Pavi Anđeliću i njegovom znanstvenom radu govorili su akademik Mladen Bevanda, akaemik Miroslav Palameta, prof. dr.sc. Darko Periša i Ivan Anđelić, dipl.iur.
U svom izlaganju akademik Mladen Bevanda je između ostalog istaknuo: „ Dr. Anđelić je do spoznaja, zaključaka, analiza i sinteza dolazo talentom, širokom općom kulturom i pot vrđenom stručnošću. Ali prije svega, samozatajnim marljivim radom, samoprijegorom, odricanjem, ustrajnošću i nadasve ljubavlju prema istini i svojoj struci.“
O znanstvenom i intelektualnom profilu Pave Anđelića govorio je akademik Miroslav Palameta: „Pavina procjene o čuvenoj sudačkoj stolici, gotičke stilizacije iz Donje Bukovice, govori kako je taj njegov terenski rad podrazumijevao ne samo fizički napor i višekratnog obilaženja istih mjesta, već stalna intelektualna zaokuplljenost koja navodi na spomenuti napor i nastavlja se kao zadovoljstvo uspješene analize propitivanja i proučavanja literature.“
Pavao Anđelić je bio franjevački učenik i kandidat za redovništvo. Upravo to njegovo školovanje uveliko je utjecalo na cjelokupnu orjentaciju u radu. O tome je govorio prof. dr.sc. Darko Periša, arheolog koji je između ostalog istaknuo: „Pavo Anđelić se bavio sve i jednim aspektom kada je riječ o srednjem vijeku u Bosni i Humu. Poseban doprinos je dao istraživanjem grobova bosanskih vladara. Jedan aspekt je ostao zanemaren, sa strane, a to je osebna sklonost Pave Anđelića prema proučavanja srednjovjekovnog franjevačkog graditeljstva. Osobno je iskopao šest franjevačkih crkava.“
Njegov prijatelj Ivan Anđelić na današnjoj tribini govorio je o njegovu životu i doprinosu kao arheolog u Konjicu.
„Sav njegov terenski rad ili kao dio terenskih stručnih timova isključivo će opisati u „Historijski spomenici Konjca i okolice“. U monografiju je uključen dugogodišnji rad njegovih kolega arheologa iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu i naravno samog Pave. Ova monografija predstavlja najtemeljitije djelo o Konjicu koje je ikada napisano, „ kazao je Ivan Anđelić o Pavinu doprinsu konjičkom kraju te se nada da će ova monografija jednom doživjeti reprint.
Tko je Pavao Anđelić?
Pavao Anđelić rođen je 29. veljače 1920. godine u mjestu Sultići kod Ostrošca u općini Konjic. Bio je stariji sin Franje i Lucije (Ivanković). Osnovno obrazovanje završio je 1931. godine u Seonici nedaleko od Sultića.
Svjetlo riječi 13.10.2020 09:28
Srednjoškolsko obrazovanje nastavlja u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom u kojoj tijekom osmogodišnjega školovanja posebno pokazuje interes za arheologiju i povijest. Taj interes vjerojatno se javlja pod utjecajem njegova tadašnjega razrednika fra Krunoslava Misila, prvoga školovanog arheologa među franjevcima u Bosni i Hercegovini. Tijekom gimnazijskoga školovanja bio je kandidat za franjevca pod imenom Pavao Anđelić, fra Jeronim.
Fakultetsko obrazovanje prvo nastavlja na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu koju vrlo brzo napušta i vraća se u Konjic. U razdoblju Drugoga svjetskog rata, točnije od 1941. do 1942. godine Pavo Anđelić služi vojni rok u rodnim Sultićima. Godine 1942. odlazi u Zagreb gdje upisuje studij prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studij prava okončava 3. prosinca 1946. godine i time stječe zvanje diplomiranoga pravnika. Zainteresiran za prošlost svoga kraja, Anđelić počinje raditi kao arheolog amater na formiranju arheološke zbirke Konjica i okoline koja će kasnije poslužiti za osnivanje Zavičajnoga muzeja u Konjicu. S ciljem da se ostvari i posveti istraživanju prošlosti, 1951. godine Anđelić upisuje studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu kao izvanredan student.
Počeci arheologije
Anđelićev dolazak u Zemaljski muzej BiH 23. ožujka 1955. godine ostavit će neizbrisiv trag kako u njegovoj karijeri povjesničara i arheologa tako i u samoj instituciji. Rješenjem potpisanim od tadašnjega ravnatelja Zemaljskoga muzeja BiH prof. Marka Vege, Pavao Anđelić biva postavljen na mjesto kustosa-pripravnika. Arheolog Veljko Paškvalin napisao je o tomu: „Tako je u Zemaljskom muzeju BiH i u gradu Sarajevu započeo život znanstvenika, srednjovjekovnog arheologa i historičara, dr. Pave Anđelića. Najprije Per aspera… što je često svojstveno samo istinskim znanstvenicima.”
Tijekom svoga muzeološkog rada Pavo Anđelić stekao je sva stručna i znanstvena zvanja. Zvanje višega kustosa i znanstvenoga suradnika postigao je u razdoblju od 1971. do 1973. godine. Od vrlo značajnih radova do tada objavio je samostalno ili u suautorstvu knjige Doba srednjovjekovne bosanske države u Kulturnoj istoriji Bosne i Hercegovine (1966.), Srednjovjekovni pečati Bosne i Hercegovine (1970.), Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću – Bobovac i Kraljeva Sutjeska (1973.) i desetke znanstvenih radova u raznim znanstvenim časopisima.
Zvanje doktora znanosti stekao je 1972. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu obranivši rad pod naslovom Sjedišta bosanskih vladara u srednjem vijeku. Tome je prethodilo njegovo skoro desetogodišnje istraživanje i zalaganje na očuvanju srednjovjekovnoga grada Bobovca i kraljevskoga dvora u Kraljevoj Sutjesci. Slobodno se može reći da je rad na Bobovcu i Kraljevoj Sutjesci njegovo životno djelo za što je i nagrađen Dvadesetsedmojulskom nagradom 1974. godine.
