Župa Rama-Šćit svečano proslavila Veliku Gospu
Župa Rama-Šćit danas je svečano proslavila Veliku Gospu u svetištu Majke od milosti, Gospe ramske. Velika Gospa je i ove godine okupila veliki broj vjernika iz cijele Rame i šire, ali i mnogobrojne hodočasnike.
Svečanu svetu misu na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije predslavio je fra Bože Milić, gvardijan iz Duvna, u suslavlju svećenika iz Ramskog dekanata. Okupljene je vjernike i hodočanisnike na početku misnog slavlja pozdravio gvardijan Franjevačkog samostana Rama-Šćit, fra Stjepan Pavličević.
Zaručnica Duha Svetoga
Gospa stoljećima okuplja i privlači vjernike, ona je jedna jedina. Gospa je milosti puna i njezina je privlačnost božanska, poručio je fra Bože na početku misnog slavlja. Crkveni oci jedinstveno tumače Gospu kao zaručnicu Duha Svetoga, uzimajući sve u obzir drugačije i ne može biti kazao je fra Bože tijekom propovijedi.
“Ona je milosti puna, ona je bez grijeha, ikakve mane, logično zaključujemo, ona je najveće i najljepše Božje stvorenje. U jednom je trenutku Bog to odlučio na jedan svečan način pokazati vremenima i svjetovima, prošlosti i sadašnjosti, pa i budućnosti. Zato ju je svečano uznio u slavu na nebesa i postavio sebi s desna, da bude Kraljica”, kazao je fra Bože.
Svi smo u jednom trenutku bili u Gospinim rukama
Fra Bože se u nastavku osvrnuo na važne događaje u životu u kojima pokušavamo, uglavnom neuspješno, sudjelovati svim srcem, osvrnuvši se na Gabrijelovo navještenje Mariji da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome.
“Mi ljudi nikada nismo svim srcem u nečemu, jednostavno ne možemo, zato što je naše srce nestalno. (…) Ali Gospa, kad je rekla: “Neka mi bude”, ona je to učinila ne jezikom, ne srcem, nego cijelim svojim bićem. Svime što ona jest, tijelom i dušom, bez zadrške i rezervnoga plana. Njezino srce u tom trenutku nije bilo ni sekundu podijeljeno. Drugačije ne bi niti išlo. Za jedan takav prijedlog, jednu takvu ponudu i odluku Božju, za takvog jednog glasnika veličanstvenog kao što je anđeo Gabrijel, za cijelu tu situaciju, sve drugo osim potpunog predanja i pristanka ne bi bilo dostojno”, rekao je u nastavku fra Bože.
Ovim je činom jedna žena na početku i kraju Biblije, u središtu vremena, odlučila, prihvatila i usmjerila povijest i sudbinu cijelog čovječanstva. “Mi smo u jednom trenutku bili u njezinim rukama svi do jednoga. Ali, bili smo u sigurnim rukama jer je Gospa prihvatila, a Bog ju je na to pripremio”, zaključio je fra Bože.
Gospa svakom vjerniku može biti uzor, prije svega u prihvaćanju Božje volje, od nje možemo učiti.
“Neka nam Gospodin pomogne da i mi u barem jednom trenutku, jednom danu ili pokušaju budemo kao Gospa. Da se damo i kažemo: “Neka bude što će biti”, zaključio je fra Bože današnju propovijed.
Svetkovina Velike Gospe
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori Sv. Bernard, Sv. Antun Padovanski i drugi.
Kada je objavio dogmu o Marijinu Uznesenju, 1950., papa Pio XII. nije želio objasniti je li Djevica umrla i uskrsnula odmah ili je išla izravno u nebo i nije umrla. Trenutno, kao u prvim stoljećima Crkve, najveći dio teologa misli da je Marija umrla, ali jednako kao i Krist – njezina smrt nije bila danak grijeha – bila je bezgrešna! – nego da bi se posve poistovjetila s Isusom.
Na Istoku se od 6. stoljeća slavi blagdan Usnuća Djevice, prijelaz koji je sličniji snu nego smrti
Oci su, prije svega od 4. i 5. stoljeća upućivali na pojedinosti o Usnuću i Uznesenju Djevice utemeljenom na predaji koja je nastala u 2. stoljeću. Prema toj predaji, kada je Marija bila blizu napuštanja ovoga svijeta, svi apostoli osim Jakova Starijeg, koji je pretrpio mučeništvo, i Tome, koji se nalazio u Indiji, okupili su se u Jeruzalemu kako bi u posljednjim trenucima bili s njom.
Ono što je posve sigurno jest da Djevica Marija, posebnom milošću svemogućega Boga, nije okusila trulež smrti, nego da je njezino tijelo, proslavljeno od Presvetoga Trojstva, ujedinjeno s dušom i da je Marija bila uzdignuta na nebo, odakle kraljuje u slavi, zajedno s Isusom, kako bi slavila Boga i zagovarala čovjeka.
Danas se ova svetkovina slavi kao državni blagdan u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Neradni je dan u Republici Hrvatskoj.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji je 13 župa posvećeno Uznesenju Blažene Djevice Marije, od kojih su tri svetišta: Breške, Dolac, Haljinici, Komušina, Korace, Kreševo, Olovo, Osova, Rama-Šćit, Suho Polje, Stup, Tolisa, Uskoplje.
