IDF kaže da su zračne snage napale lansere projektila u Iranu koji su ciljali Izrael, mjesta s kojih su projektili upravo lansirani, kao i “vojnike u iranskim vojnim snagama”, javlja Jutarnji.hr

IAEA: Nema porasta radijacije nakon napada

8.09 – Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izvijestila je u nedjelju da nije zabilježen porast razine zračenja nakon američkih napada na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući lokaciju Fordow.

“Nakon napada na tri nuklearna postrojenja u Iranu, među kojima i Fordow, IAEA može potvrditi da zasad nije došlo do povećanja razine radijacije oko tih lokacija”, objavila je IAEA na platformi X.

Agencija je rekla da će daljnje procjene situacije u Iranu biti pružene čim više informacija bude dostupno.

Vjeruje se da je postrojenje za obogaćivanje uranija Fordow jedan od najvažnijih ciljeva Izraela u njegovom sukobu s Iranom.

Iran je ranije objavio da je tri napadnuta nuklearna postrojenja evakuirao neko vrijeme prije bombardiranja.

SAD je bombardirao iranska nuklearna postrojenja Fordow, Natanz i Isfaghan, izvijestio je ranije američki predsjednik Donald Trump, pohvalivši se da su postrojenja “potpuno uništena”.

Iransko nadzorno tijelo za nuklearnu energiju izvijestilo je da oko pogođenih postrojenja nema tragova kontaminacije te da nema opasnosti za stanovnike okolnih područja, prenosi Reuters.

Nuklearno postrojenje Fordow nije pretrpjelo značajna oštećenja, izjavio je za iransku novinsku agenciju Fars državni dužnosnik, istaknuvši da su oštećeni dijelovi postrojenja “na površini” te da se lako mogu obnoviti, navodi Reuters.

Ni u okolišu Saudijske Arabije i drugih zemalja Perzijskog zaljeva nisu otkriveni radioaktivni tragovi nakon američkog napada na iranska nuklearna postrojenja, objavilo je nadzorno tijelo za nuklearnu energiju Saudijske Arabije u nedjelju na platformi X.

Iransko ministarstvo: ‘Imamo pravo odgovoriti svom snagom‘

8.04 – Nakon ranijih izjava ministra Arakčija, stiže nova reakcija iranskog Ministarstva vanjskih poslova. Priopćili su da “imaju pravo odgovoriti svom snagom na vojnu agresiju SAD-a”.

Dodaju da “svijet ne smije zaboraviti da ih je SAD vojno napao tijekom diplomatskog procesa”, referirajući se na tekuće razgovore o iranskom nuklearnom programu.

Iran ispalio salve projektila na Izrael nakon američkog napada

7.54 – Izraelska vojska objavila je u nedjelju ujutro da su dva vala projektila ispaljena na Izrael iz Irana nakon američkog noćnog napada na ključna središta iranskog nuklearnog programa.

Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se u Jeruzalemu i Tel Avivu, prema novinarima AFP-a koji su čuli snažne eksplozije.

“Vojska je nedavno identificirala projektile lansirane iz Irana prema teritoriju Države Izrael. Aktiviraju se obrambeni sustavi kako bi presreli prijetnju”, rekla je vojska u izjavi objavljenoj oko 6,30 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Slična izjava kojom se najavljuje drugi val izdana je pola sata kasnije, prije nego što je uzbuna ukinuta oko 7,10 po srednjoeuropskom vremenu.

Izraelske hitne službe izvijestile su o 11 ozlijeđenih nakon iranskog napada.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u noći na nedjelju da su američke snage pogodile tri iranska nuklearna postrojenja u “iznimno uspješnom napadu”.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči naglasio je na X-u da Iran zadržava pravo na sve opcije samoobrane nakon američkog bombardiranja iranskih nuklearnih postrojenja, istaknuvši da su američki napadi “nečuveni” i da će imati “trajne posljedice”.

Velika Britanija nije bila uključena u napad

7.51 – Sky News doznaje da Velika Britanija ni na koji način nije bila uključena u američke napade na Iran.

Sjedinjene Američke Države nisu koristile nikakve britanske vojne objekte niti su imale ikakvu podršku britanskih vojnih sredstava tijekom svojih napada na Iran, doznaje Sky News.

Iran piše UN-u, traže hitan sastanak Vijeća sigurnosti

7.47 – Iran je pisao Ujedinjenim narodima i zatražio hitan sastanak Vijeća sigurnosti. Pismo veleposlanika Amira Saeida Iravanija nadovezuje se na prethodna pisma Irana UN-u.

“Pišem Vam po uputama svoje vlade da hitno skrenem pozornost Vašoj Ekselenciji i članovima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na ozbiljnu prijetnju regionalnom i međunarodnom miru i sigurnosti koja proizlazi iz nezakonite upotrebe sile Sjedinjenih Država protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta Islamske Republike Iran”, stoji u pismu.

Dalje se napadi na iranska nuklearna postrojenja nazivaju “namjernima, unaprijed smišljenima i neizazvanima” te se navodi da Izrael posjeduje nuklearno oružje.

S obzirom na ono što su nazvali “divljim i kriminalnim postupcima SAD-a”, zatražili su od Vijeća sigurnosti da bez odgode sazove hitan sastanak.

Iranski dužnosnici: ‘Fordow nije ozbiljno oštećen‘

7.34 – Dužnosnici u Iranu umanjuju utjecaj američkih napada na njegova nuklearna postrojenja, naročito na postrojenje Fordow koje je zakopano duboko u planinama, prenosi CNN izvještaj državne novinske agencije Fars.

Manan Raeisi, iranski zastupnik koji predstavlja Kom, sveti grad u blizini nuklearnog postrojenja Fordow, tvrdi da je napad bio “prilično površan” te da nije ozbiljno oštetio postrojenje. Njegove su tvrdnje u suprotnosti s onim što je u obraćanju nakon napada rekao Trump.

– Na temelju preciznih informacija, mogu reći da, suprotno tvrdnjama lažljivog predsjednika Sjedinjenih Država, nuklearno postrojenje Fordow nije ozbiljno oštećeno. Većina pogođenih područja bila je iznad zemlje i može se u potpunosti obnoviti – rekao je Raeisi.

Satelitska snimka ulaza u Fordow od 19. lipnja 2025.

Istaknuo je i da su sve komponente koje su mogle predstavljati opasnost za javnu sigurnost “već bile prethodno uklonjene” te da “nasreću nije zabilježeno nuklearno zračenje”. Dodao je i da u Fordowu nije bilo smrtnih slučajeva.

Dopisnik Farsa s terena u blizini Fordowa rekao je da je svjedočio aktiviranju protuzračne obrane u ranim jutarnjim satima nedjelje. U jednom trenutku vidio je požar i čuo eksplozije, ali plamen nije bio visok i ugasio se za nekoliko minuta, izvijestio je.

Voditelji iranske državne Press TV također tvrde da su napadi oštetili samo ulazne i izlazne tunele u Fordowu, a ne i sam objekt.

Osim Fordow, SAD je noćas napao i nuklearne lokacije Natanz i Isfahan.

Izraelske obrambene snage (IDF): Iran je pokrenuo napade odmazde

7.20 – Izraelska vojska izjavila je da je Iran jutros pokrenuo napade odmazde na Izrael. Izjavili su da njihovi obrambeni sustavi “djeluju kako bi presreli prijetnju”. Nakon napada SAD-a preko noći, ovo je prvi odgovor Irana.

– Ovo su prvi projektili u gotovo 30 sati, tako da je ovo bilo neočekivano mirno razdoblje u usporedbi s posljednjih osam ili devet dana – rekao je dopisnik Sky Newsa za Bliski Istok Alistair Bunkall.

– Nakon napada SAD-a preko noći, ovo je prvi odgovor Irana, mislim da sam vidio tri projektila iznad naših glava – dodao je.

Izraelska uprava zračnih luka izjavila je da je izraelski zračni prostor zatvoren za sve letove, izvijestila je novinska agencija Reuters.

Navedeno je da su kopneni prijelazi s Egiptom i Jordanom ostali otvoreni.

Iranski ministar vanjskih poslova: ‘Ovo će imati trajne posljedice‘

7.03 – Iran zadržava pravo na sve opcije samoobrane nakon američkog bombardiranja iranskih nuklearnih postrojenja, objavio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči na platformi X, naglasivši da su američki napadi “nečuveni” i da će imati “trajne posljedice”.

Više pročitajte OVDJE.

Svjetske burze pod pritiskom zbog krize na Bliskom istoku

Na većini svjetskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale jer se ulagači plaše širenja krize na Bliskom istoku, s obzirom na eskalaciju izraelsko-iranskog rata.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones ojačao 0,02 posto, na 42.206 bodova, a Nasdaq indeks 0,2 posto, na 19.447 bodova. S&P 500 skliznuo je, pak, 0,2 posto, na 5.967 bodova.

Na tržištima vlada oprez jer je žestoko raketiranje između Izraela i Irana ušlo u drugi tjedan, a sukob bi mogao dodatno eskalirati jer je Washington poručio da razmatra mogućnosti napada na Iran.

Bijela kuća poručila je prošloga tjedna da će predsjednik SAD-a Donald Trump u iduća dva tjedna odlučiti hoće li se SAD uključiti u izraelsko-iranski rat.

No, Trump nije čekao tako dugo, pa su u nedjelju rano ujutro američki zrakoplovi bombardirali tri iranska nuklearna postrojenja.

U fokusu ulagača bila je prošloga tjedna i redovna sjednica čelnika američke središnje banke. Kao što se očekivalo, Fed je ostavio kamatne stope nepromijenjene, a predsjednik središnje banke Jerome Powell ponovio je da zbog uvođenja carina očekuje rast inflacije idućih mjeseci, pa Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.

„Powell je jasno poručio da ne kani mijenjati monetarnu politiku dok ne bude jasno kako su carine utjecale na inflaciju”, kaže Peter Cardillo, ekonomist u tvrtki Spartan Capital Securities.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,7 posto, na 8.774 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,7 posto, na 23.350 bodova, a pariški CAC 1,2 posto, na 7.589 bodova.

Nema kontaminacije oko napadnutih iranskih nuklearnih postrojenja

Iransko nadzorno tijelo za nuklearnu energiju izvijestilo je da oko pogođenih postrojenja nema tragova kontaminacije te da nema opasnosti za stanovnike okolnih područja, prenosi Reuters.

Američke snage bombardirale su u nedjelju rano ujutro tri iranska nuklearna postrojenja, u potpunosti ih uništivši, prema riječima američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Iranski mediji prenijeli su da nakon američkih napada nisu pronađeni tragovi kontaminacije u područjima oko nuklearnih postrojenja te da nema opasnosti za stanovnike okolnih mjesta, izvijestio je Reuters.

Ni u okolišu Saudijske Arabije i drugih zemalja Perzijskog zaljeva nisu otkriveni radioaktivni tragovi nakon američkog napada na iranska nuklearna postrojenja, objavilo je nadzorno tijelo za nuklearnu energiju Saudijske Arabije u nedjelju na platformi X.

Trump zaprijetio Iranu novim napadima

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Teheran sad mora pristati na mir inače će SAD napasti druge ciljeve u Iranu, istaknuvši da je jutrošnji napad bio iznimno uspješan.

Prema Trumpovim riječima, u jutrošnjem američkom bombardiranju potpuno su uništena tri iranska nuklearna postrojenja, Natanz, Esfahan i Fordow.

“Ili će biti mir ili će Iranu uslijediti znatno veća tragedija od one kojoj svjedočimo proteklih osam dana”, izjavio je Trump u govoru u Bijeloj kući, nazvavši Iran “nasilnikom Bliskog istoka”.

“Ako mir ne nastupi brzo, napast ćemo druge ciljeve precizno, brzo i vješto”, dodao je Trump.

Nakon obraćanja iz Bijele kuće američki predsjednik ponovno je upozorio Iran da se ne osvećuje SAD‑u.

“BILO KAKVU OSVETU IRANA PROTIV SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA DOČEKAT ĆEMO SILOM MNOGO JAČOM OD ONE KOJOJ SMO SVJEDOČILI VEČERAS”, napisao je Trump u objavi na društvenoj mreži Truth Social, prenosi BBC.

Netanyahu: Trumpova odluka da napadne Iran “promijenit će povijest”

Izraelski predsjednik Benjamin Netanyahu pohvalio je “hrabru odluku” američkog predsjednika Donalda Trumpa da bombardira iranska nuklearna postrojenja, izjavivši da će ta odluka “promijeniti tijek povijesti”.

Američke snage bombardirale su u nedjelju rano ujutro tri iranska nuklearna postrojenja, uključujući Fordow koji je ukopan u planinu.

“Povijest će pamtiti da je predsjednik Trump djelovao kako bi najopasnijem režimu na svijetu onemogućio da se dokopa najopasnijeg oružja na svijetu”, izjavio je Netanyahu u govoru.

Iranski nuklearni program prijetio je našem opstanku i ugrožavao je mir u svijetu, prenosi Reuters riječi izraelskog premijera.

Netanyahu je naglasio da je napad na nuklearni program proveden “uz punu koordinaciju” s Izraelom, a dodao je i da ga je američki predsjednik nazvao čim je napad izvršen.

Izrael je napao Iran 13. lipnja, tvrdeći da želi Teheran spriječiti u izgradnji nuklearne bombe. Iran pak inzistira da nuklearni program razvija isključivo u mirnodopske svrhe.

Iranska organizacija: Nećemo dopustiti zaustavljanje nuklearnog razvoja

Iranska organizacija za atomsku energiju objavila je u nedjelju da neće dopustit zaustavljanje razvoja “nacionalne industrije”, aludirajući na Teheranov nuklearni program.

Napadi na iranska nuklearna postrojenja krše međunarodno pravo, izjavili su iz organizacije, ne navodeći pojedinosti o šteti nanesenoj u američkim napadima o kojima je ranije izvijestio američki predsjednik Donald Trump.

Šef UN-a: Američki napad na Iran opasna je eskalacija sukoba

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres proglasio je američki napad na Iran “opasnom eskalacijom u regiji koja je već na rubu”, naglasivši da se radi o izravnoj prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti.

“Sve je veći rizik da će ovaj sukob brzo izmaći kontroli, uz katastrofalne posljedice za civile, regiju i svijet”, izjavio je Guterres.

“U ovom opasnom trenutku ključno je izbjeći vrtlog kaosa. Ne postoji vojno rješenje. Jedini je put prema naprijed diplomacija. Jedina je nada mir”, naglasio je dužnosnik.

Iran potvrdio napade

Iranski dužnosnici potvrdili su da su mete američkih napada, uz Fordo, bila i nuklearna postrojenja u Natanzu i Isfahanu.

Iran: Ranije smo evakuirali postrojenja

Iranska državna televizija objavila je prvu reakciju nakon napada Amerike u kojoj tvrde kako su postrojenja koja su napadnuta ranije evakuirana.

Zamjenik političkog šefa državne televizije Hassan Abedini je u izjavi uživo rekao i da, čak i ako su Trumpove tvrdnje točne, “Iran u ovim napadima nije pretrpio ozbiljan udarac jer je materijal već bio premješten”.

Trump: Fordo je nestao

Trump je na platformi Truth Social najavio da će se obratiti naciji u 22 sata po lokalnom vremenu (3 ujutro po srednjoeuropskom vremenu), nakon što je Amerika napala tri iranska nuklearna postrojenja.

“Ovo je povijesni trenutak za Sjedinjene Američke Države, Izrael i cijeli svijet”, poručio je Trump. “Iran sada mora pristati prekinuti ovaj rat”, dodao je.

Trump je također podijelio poruku s jednog otvorenog obavještajnog kanala u kojoj piše da je “Fordo je nestao”, što se odnosi na iranski nuklearni objekt Fordo, koji je, prema ranijim izvješćima, već bio meta izraelskih napada kad su tek pokrenuli sukob s Iranom.

Amerika napala Iran

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je izjavio da je uspješno izvršen napad na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući podzemno postrojenje za obogaćivanje nuklearnog goriva Fordo.

“Svi su avioni sigurni i na putu su kući”, napisao je Trump u objavi na društvenoj mreži Truth Social, čestitajući pritom “našim velikim američkim ratnicima”.

Američki predsjednik svoju je objavu zaključio riječima “Sad je vrijeme za mir”.

U napadu su sudjelovali američki bombarderi B-2, izjavio je za Reuters američki dužnosnik, pod uvjetom da ostane anoniman.

Sukob između Izraela i Irana traje već više od tjedan dana, a brojni su poginuli i ozlijeđeni u zračnim napadima u obje zemlje.

Izrael tvrdi da napadom na Iran želi spriječiti Teheran u izgradnji nuklearnog oružja. Iran pak tvrdi da nuklearni program razvija u mirnodopske svrhe.

Diplomatski napori zapadnih snaga da zaustave sukob dosad nisu urodili plodom.

Objava Amerika napala Iran pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon što mu je pročitana optužnica, Trump se pred sucem izjasnio da “nije kriv” po 34 točke koje mu se stavljaju na teret.

Televizijske kamere uspjele su snimiti Trumpa u zgradi suda prvi put nakon službenog uhićenja. Ušao je u sudnicu oko 20 minuta nakon što je tužitelj, Alvin Bragg, viđen kako ide u istom smjeru.

Iako su novinari pokušali dobiti njegovu izjavu, Trump nije reagirao na njihove povike, već je samo prošao u tišini.

Prvo je otišao  u ured tužitelja gdje je formalno uhićen i gdje će mu biti uzeti otisci prstiju.

Nešto iza 19 sati, podsjetimo, napustio je svoj penthouse na 5. aveniji i krenuo prema sudu.

U pratnji agenata tajne službe i svog pravnog tima, bivši američki predsjednik ušao je u SUV koji ga je čekao ispred nebodera

Podsjetimo, krajnje desničarska kongresnica Marjorie Taylor Greene, inače veliki pristaša bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, stigla je na skup podrške koji se održava u blizini zgrade suda na Manhattanu.

Prizor je, kako javlja Sky News, bio poprilično kaotičan, a jedan je novinar primijetio kako se čini da su predstavnici medija uvelike brojčano nadmašili Trumpove pristaše.

Greene je vrlo brzo napustila mjesto prosvjeda.

Novinar NBC-a opisao je trenutak kao “jednu od najluđih scena kojima sam svjedočio na prosvjedima”. Dodao je da je “gomila fotografa, novinara i protuprosvjednika zviždala zviždaljkama kako bi omela Greene da izađe iz svoga SUV-a”.

Na putu prema sudu Trump se oglasio na svojoj društvenoj mreži. “Na putu sam prema sudu. Sve izgleda nadrealno, wow, uhitit će me. Ne mogu vjerovati da se ovo događa u Americi”, napisao je Trump.

Prošli je tjedan, podsjetimo, protiv Trumpa podignuta optužnica, čime je postao prvi aktualni ili bivši predsjednik koji se suočava s optužbama za kaznena djela, zbog slučaja isplate novca 2016. porno zvijezdi Stormy Daniels za njezinu šutnju o odnosu s Trumpom.

Objava Uhićen Donald Trump, pred sucem izjavio da nije kriv pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Operacija koju je izveo tim Sveučilišta Maryland Medicine među prvim je takvim operacijama koje imaju za cilj pokazati izvedivost transplantacije srca svinje u čovjekov organizam, što je područje koje je postalo moguće zahvaljujući novim alatima za “uređivanje” gena.

Pokaže li se ova transplantacija uspješnom znanstvenici se nadaju da će organi svinje uspješno nadomjestiti nedostatak donatorskih ljudskih organa.

“Ovo je bila revolucionarna operacija koja nas je dovela stepenicu bliže rješavanju krize nedostatka ljudskih organa. Jednostavno nema dovoljno ljudskih srca u donatorskim zalihama kako bi se ispunila dugačka lista potencijalnih pacijenata koji ih trebaju”, rekao je dr Bartley Griffith, koji je izveo operaciju ugrađivanja srca svinje čovjeku.

“Oprezno nastavljamo, no optimistični smo da će ova prva operacija u svijetu ove vrste osigurati važnu novu opciju za pacijente u budućnosti”, dodao je Griffith.

Za 57-ogodišnjeg Davida Bennetta iz Marylanda ova je transplantacija bila njegova posljednja šansa

“Bilo je ili umrijeti ili ići na ovu transplantaciju. Želim živjeti. Znam da je ovo ‘pucanj naslijepo’, no to je moja posljednja šansa”, kazao je Bennett dan prije opercije, prema priopćenju koje je objavilo sveučilište. Kako bi moglo izvesti ovu eksperimentalnu operaciju sveučilište je prethodno hitno dobilo zeleno svjetlo Američke uprave za hranu i lijekove (FDA). “FDA je koristila naše podatke i podatke eksperimentalne svinje kako bi odobrila transplantaciju u zadnjem stadiju srčane bolesti pacijenta koji nije imao nikakvu drugu opciju liječenja”, kazao je dr Muhammad Mohiudinn, koji vodi sveučilišni program ksenotransplantacije, transplantacije životinjskih organa čovjeku.

Ostali organi svinje koji se istražuju za transplantaciju ljudima uključuju bubrege, jetru i pluća

Prethodni pokušaji transplantacije sa svinje na čovjeka nisu uspjeli zbog genetskih razlika koje su uzrokovale odbacivanje organa ili zbog virusa koji su predstavljali rizik od infekcije. Znanstvenici su se pozabavili tim problemom uklanjajući potencijalno štetne gene. Oko 110.000 Amerikanaca trenutno čeka na transplantaciju organa, a više od 6.000 pacijenata umire godišnje ne dobivši potreban organ, pokazuju podaci stranice organdonor.gov.

Objava Amerikanac se oporavlja nakon prve transplantacije srca svinje čovjeku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na današnji dan prije 20 godina teroristi su oteli avione kojima su se zaletjeli u njujorške ‘Blizance’ i Pentagon. U simultanim napadima koje je organizirala Al-Quaeda poginulo je 2996 ljudi. Scene u kojima su ljudi skakali iz gorućih neboderu smrt kako ne bi izgorjeli živi obišle su svijet. No i 20 godina nakon neki sumnjaju da je sve izrežirano. Lažno. Tvrde, aviona nije ni bilo, tornjeve su srušili kontroliranom eksplozijom koristeći supertermit, Pentagon je pogodila raketa, ne oteti avion, a jedna od teorija je da su na snimkama na kojima se avioni zabijaju u tornjeve zapravo – hologrami. Razotkrili smo većinu teorija zavjere. – piše 24sata.hr

Neboderi su se prebrzo srušili?

Bilo je potrebno petnaest do dvadeset sekundi da se oba nebodera sruše, što je za teoretičare zavjere bilo dovoljno brzo da posumnjaju u korištenje drugih sredstava rušenja, osim samog udara aviona. Prvi razlog vodio je drugome. U podnožju nebodera, ispod prašine i krhotina pronađene su eksplozivne legure i eksploziv vojne izrade , kao i tone rastaljenog čelika.

S tim u vezi, teoretičari zavjere tvrde da je samo rušenje bilo pretiho, odnosno da bi rušenje zgrade, ukoliko izazvano samim udarcem aviona bilo mnogo bučnije, ‘neurednije’ i ‘raštrkanije’, nego što je to bio slučaj s neboderima. Rušenje nebodera zvučalo je, po teoretičarima, kao kontrolirano, namjerno rušenje eksplozivima.

Treći je razlog sumnje rušenje prvotnog nebodera broj sedam, kojeg nije pogodio avion, nego se srušio od samog utjecaja eksplozije. Teoretičari zavjere smatraju da je nemoguće da se taj neboder srušio sam od sebe, tako pravilno od vrha do temelja, po svom vlastitom nacrtu. No nisu samo gravitacija i eksplozivi razlozi sumnjanja u istinitost službenog izvješća. Teoretičari zavjere se hvataju za popis otmičara aviona i ljudi koji su sudjelovali u napadu, koje je objavio BBC prvih dana nakon tragedije.

Naime, za neke se osobe s tog popisa kasnije ispostavilo da su živi, što je naravno nemoguće ako su bili među otmičarima aviona. Iz BBC-a su objasnili kako su prebrzo išli s neprovjerenim popisom, ali i da su greške takvog tipa česte zbog uobičajenih arapskih i islamskih imena i prezimena.

Napad na Ameriku

Dva aviona tog 11. rujna zaletjela su se u Blizance, treći u Pentagon, a četvrti se srušio u polju u Pennsylvaniji. Sjedinjene Američke Države su napadnute prvi put nakon Pearl Harbora. Islamski fundamentalisti, pripadnici terorističke organizacije Al-Qa’ide, oteli su četiri aviona i upotrijebili ih kao oružje za ubojstvo gotovo 3000 ljudi. Amerika je bila u šoku, kao i cijeli svijet.

Otad se promijenilo mnogo toga, od pakiranja ručne prtljage u avionu do stava prema vjerskom fundamentalizmu. Porastao je strah od putovanja avionima, a strah od terorizma jači je i od potrebe za privatnošću. Od 2996 poginulih najviše ih je stradalo u dvije zgrade WTC-a. Oni koji su preživjeli ni danas ne mogu zaboraviti što su prošli. Gotovo 400 vatrogasaca, bolničara, liječnika i policajaca je poginulo dok su im pokušavali pomoći. Identifikacija žrtava završila je 2005. godine.

Teorije zavjere

Samo šest sati nakon što su se urušili Blizanci rodila se prva teorija zavjere.

Tornjevi su srušeni kontroliranom eksplozijom.

Ni dan danas nitko ne može uvjeriti teoretičare zavjere da su se tornjevi, koji su građeni kako bi izdržali udar putničkog aviona, urušili zbog udara aviona i požara koji je uslijedio.

Jedno od pitanja koje je zaintrigiralo teoretičare je kako su neki ljudi uspjeli sići s katova iznad udara aviona na katove ispod prije samog urušavanja. Mnogi od njih, kao i preživjeli i vatrogasci, čuli su niz eksplozija.

Druga zagonetka je kako građevinarima koji su radili zgrade nije palo na pamet da će avion, koji bi eventualno udario u neboder, biti pun goriva.

Blizanci razneseni supertermitom?

Fizičar Steven E. Jones sa sveučilišta Brigham, arhitekt Richard Gage, softverski inženjer Jim Hoffman i teolog David Ray Griffin uvjereni su da je postojao još jedan faktor – supertermit.

Ostatke te snažne eksplozivne naprave pronašli su u ruševinama Blizanaca. Sami termit može se naći u svakodnevnim stvarima kao što su čelične konstrukcije ili temeljna boja, ali supertermit je vrsta koja je modificirana da može reagirati na nižim temperaturama, a dostupna je vjerojatno samo vojsci. U sastavu je otkrivena i nepoznata organska tvar koja bi mogla biti nanotehnološki proizvod zbog čega su ga prozvali nanotermit.

Urednik Open Chemical Physics Journala, koji je objavio Jonesov tekst  ‘Aktivni termitski materijal otkriven u prašini od katastrofe WTC-a 11. rujna’, dao je ostavku nedugo nakon objavljivanja članka. Jones nije upirao prstom u krivca, ali je napomenuo da su službe održavanja intenzivnije radile na tornjevima danima prije napada.

Time je aludirao da su oni vjerojatno postavili eksploziv. Tvrdio je i kako požar ‘normalnog’ aviona ne bi dosegao toliku temperaturu da se rastopi čelična konstrukcija.

Kako je požar srušio zgradu?

Službena objašnjenja nisu uvjerila ni struku ni laike. Nakon urušavanja Blizanaca srušila se i susjedna zgrada WTC 7 od 47 katova za samo 6,6 sekundi. U nju nije udario zrakoplov, a službeni uzrok je požar.

Američki institut arhitekata prikupio je 1000 potpisa svojih kolega stručnjaka. Traže novu istragu jer ih nitko ne može uvjeriti da se 200 tisuća tona čelika tako brzo uspjelo dezintegrirati i pasti na zemlju.

Pentagon pogodila raketa, ne avion

Zrakoplov s promjerom krila od 37 metara, koji je udario u Pentagon, ostavio je rupu od samo pet metara. Kako? Nadalje, nevjerojatno je povjerovati da su piloti početnici uspjeli manevrirati golemom letjelicom tako lako.

Najveći zagovornik teorije da u Pentagon nije udario Boeing već raketa je Jim Hoffman, a francuski novinar i politički aktivist Thierry Meyssan napisao je na tu temu knjigu pod nazivom ‘9/11: Velika laž’.

Za tijela koja su pronađena u Pentagonu tvrde da su naknadno postavljena, a pozivi iz aviona lažirani. Zbog velikog interesa javnosti i temeljem Zakona o slobodi informacija, američke vlasti morale su 2006. godine prikazati snimke nadzornih kamera iz Pentagona i obližnjih zgrada.  Nitko od prisutnih medija nije jasno vidio avion kako udara u Pentagon. Prenijeli su da su vidjeli bijelu grudu, bijeli udar i tanku bijelu mrlju. Službeno objašnjenje ponudio je profesor građevinarstva Mete Sozen sa Sveučilišta Purdue u Indiani.

U trenutku udara, jedno krilo aviona udarilo je u tlo, a drugo u nosive stupove, zato je rupa bila tako mala. Šteta je dodatno umanjena jer je to krilo Pentagona nedavno renovirano.

Tornjeve srušili projektili s hologramima?

Teorija koju zastupaju Nico Haupt, David Shayler i bivši glavni ekonomist za vrijeme Busheve administracije Morgan Reynolds, toliko je tabu da se ni veterani Pokreta istine 9/11 ne usude pričati o njoj, a mnogi su je i maknuli sa svojih portala.

U Blizance nisu udarili avioni već projektili oko kojih su bili hologrami kako bi djelovali kao avioni. Svoje dokaze zasnivaju na jedinim amaterskim snimkama udara.

– Gledajte snimku djelić po djelić i vidjet ćete golemi projektil u obliku cigare kako udara u tornjeve – tvrdi Reynolds.

Let 93 srušili su američki vojni zrakoplovi?

Jedini avion koji nije taj dan udario u metu bio je Let 93. Putnici su čuli što se dogodilo Blizancima i Pentagonu i slutili su kakva im je sudbina. Suprotstavili su se teroristima i srušili avion u polje.

Međutim, jedna od najpopularnijih teorija zavjere tvrdi kako je taj avion srušila američka vojska. David Ray Griffin i Alex Jones tvrde kako su veliki dijelovi aviona, uključujući i motor, pali kilometrima dalje od mjesta nesreće, što nije uobičajeno za ‘normalnu zrakoplovnu nesreću’. Logično objašnjenje je da je zrakoplov pogodio projektil, a razlog to što su putnici otkrili koja im je sudbina.

Svjedoci su vidjeli mali avion iznad putničkog prije pada. Dok zagovornici teorije vjeruju da je upravo taj avion srušio Let 93, FBI tvrdi da je to bio poslovni avion Dassault Falcon kojega su tražili da se spusti niže i nadgleda udar.

Da nije CIA?

Pitanja na koje je možda bolje ne doznati odgovor su tko i zašto?

Najčešći odgovor je čelni ljudi CIA-e i Mossada kako bi Amerikancima dali povoda za intervenciju u Afganistanu i Iraku.
Drugo objašnjenje je da su Amerikanci bili pred financijskim kolapsom prije napada, teroristički napad bio im je idealno opravdanje za krah.

Činjenica da zračna obrana nije reagirala iako je trebala srušiti avione prije udara ide u prilog teorijama da iza svega stoji sama Amerika.

U ruševinama Blizanaca i WTC 7 nestali su brojni dokumenti tajnih i državnih službi, ali i banke JP Morgan. Od 950 milijuna u zlatnim polugama pronađeno je samo 230 milijuna.

Zakupac nebodera okoristio se terorističkim napadom

Samo šest tjedana prije napada, nebodere WTC-a zakupio je Larry Silverstein. Policom osiguranja zaštitio je nebodere i od terorističkog napada.

Samo u tom slučaju mogao se osloboditi obveza 99-godišnjeg najma. Silverstein je nakon napada i postignutog dogovora s osiguravateljem bio ‘teži’ za 4,5 milijarde dolara.

Također, očekivano, vrijednost dionica United Airlinesa i American Airlinesa pala je nakon napada, a nekoliko dana prije zabilježena je neobično velika trgovina tim dionicama.

Bin Ladenovo tijelo smrznuli?

Godinama nakon terorističkog napada, svijet je strepio od Osame bin Ladena. A onda su Amerikanci krenuli u brzu akciju.
Nakon što ga godinama nisu mogli pronaći, jer se nije služio modernom tehnologijom, otkrili su njegovo skrovište u Abbottabadu.

U kratkoj akciji 2. svibnja 2011. godine ubili su najtraženijeg čovjeka svijeta, a odmah su krenule teorije zavjere. Jedni tvrde da je odavno mrtav, a drugi da je još živ. Washington je zabranio da se objavljuje slika tijela kako se ne bi dodatno isprovocirali ekstremisti. Ipak, nedugo zatim u nekim medijima osvanula je fotografija za koju se ubrzo otkrilo da je lažna.

Pakistanci su nakon akcije ušli u kuću u kojoj je ubijen i nisu pronašli nikakve dokaze o smrti. Međutim, Al Qaida je potvrdila smrt vođe. Associated Press i Judicial Watch tražili su od američke vlade da im pokaže fotografije i video Bin Ladenovog ubojstva, ali ni dan danas nisu dobili odgovor. Bin Ladenovo tijelo odmah su bacili u more, na nepoznatu lokaciju.

Prije toga analizirali su DNK. Naime, prema islamu tijelo mora biti pokopano u roku od 24 sata, a odlučili su se za more kako njegov grob ne bi postao atrakcija. Ipak, Amerikanci nisu uvijek poštivali islamske običaje.

Tijela Udaja i Kusaja, sinova Sadama Huseina, bila su izložena 11 dana prije pokopa. Zašto su se sada odlučili pridržavati, nije jasno. Američki radio voditelj Alex Jones tvrdi kako mu je neimenovani američki političar rekao da je Bin Laden umro još 2001. Tijelo su smrznuli kako bi ga kasnije iskoristili u propagandne svrhe.

Razotkrili smo najčešće teorije zavjere

Niz teorija zavjera glavne ‘krivce’ za napade vidi u vladi, a svoje tvrdnje pokušavaju obraniti i dalje.

Express je razotkrio najčešće teorije zavjere.

MASOVNA UNIŠTENJA I ŠTETA

‘OTOPLJENI’ ČELIK

PRAŠINA

SEIZMIČKA PREVIRANJA

RUŠENJE WTC 7

HTV dva dana prije rušenja prikazao scene napada na WTC

Epizoda slabo gledane serije ‘Lone Gunmen’, u kojoj urotnici daljinski navode Boeing na njujorške ‘Blizance,’ na HRT-u je emitirana 9. rujna 2001. godine. Samo 48 sati poslije, avioni su udarili u ‘Blizance’.

Postoji mali milijun teorija koje dovode u sumnju službenu američki verziju o motivima, ciljevima, čak i stvarnim žrtvama napada. Sumnje potkrepljuju i neki doista nevjerojatni detalji iz službenih izvješća, ali i podudarnosti koje je teško racionalno objasniti.

No, čak je i onima koji u Hrvatskoj detaljno razvijaju najluđe konspiracijske teorije nepoznato da je samo dva dana prije 11. rujna 2001. Hrvatska radio televizija prikazala scene u kojima urotnici daljinski navode putnički zrakoplov Boeing 727 u tornjeve World Trade Centra! Bila je to prva epizoda serije ‘The Lone Gunmen’, snimljena šest mjeseci ranije.

Serija je zapravo spin-off Dosjea X u kojoj trojica Mulderovih tajnih saveznika sprečavaju agenta FBI-ja da avion zabije u ‘Blizance’.

POGLEDAJTE VIDEO: Rušenje ‘Blizanaca’

U epizodi se vide scene u kojima piloti u posljednji tren preuzimaju kontrolu, a zrakoplov je zakačio antenu na jednom od tornjeva.

Ta epizoda serije u Americi je emitirana 4. ožujka 2001., šest mjeseci prije katastrofe.

Hrvatski gledatelji gledali su je 9. rujna, dva dana prije nego su se avioni zabili.

– Kad sam se s 11. rujna probudio i upalio TV, prvo sam mislio da je to epizoda moje serije. Nevjerojatno, ali u tjednima i mjesecima iza toga nitko nije uoči sličnosti. Uznemirujuće je da možeš izmisliti scenarij, a onda to sve vidiš na TV-u – rekao je izvršni producent serije Frank Spotnitz.

Procjenjuje se da je samo u SAD-u tu epizodu Fox TV-a vidjelo 13,2 milijuna ljudi, no to su – baš kao i u Hrvatskoj – bile vrlo slabe brojke pa serija nije nikad zaživjela.

/Izvor: 24sata.hr/

Objava Tko je srušio američke “Blizance” i izveo napad na Ameriku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Susreti s ljudima su uvijek nešto novo. To je otkrivanje novih bogatih iskustava. Još kada u tom susretu otkrijete tako veliku vjeru i optimizam onda se život učini baš jednostavnim. Jedan od takvih izrazito zanimljivih susreta započeo je ugodnog popodneva na Cvjetnicu 2021. godine i to na groblju Čaušlije u župi svetog Ante Bugojno.  Susrećemo zanimljivu obitelj koja je palila svijeće i molila uz grobove rodbine.  Lako i brzo započinjemo razgovor s vedrim roditeljima Lucijom i Paulom Batinićem oko kojih se igra troje djece, a četvrto je u majčinu naručju. Nakon kratkog upoznavanja s ovom vedrom obitelji dogovorimo  posjet kada ćemo ih malo više upoznati.

Bijeg iz Bugojna i odlazak u Ameriku

Svakodnevne obveze i pandemijske okolnosti nisu dozvoljavale da tako brzo uskladimo vrijeme novog susreta s obitelji Batinić iz Bugojna. Dogovori i čekanje su se isplatili i dogovor je “pao”.

Dolazimo u Bugojno u kasnim popodnevnim satima kada se zlatno sunce polako sprema na počinak tamo negdje iza Kupreške visoravni i planina, a svojim zrakama tako umilno obasjava bugojansku crkvu Svetog Ante.  Upravo kada smo stizali završavala je večernja misa te nam se brzo pridružuje Lucija sa svojom djecom Ivanom i Anom.  Vedar osmijeh i blage riječi najbolji su dokaz srdačnost u ovom susretu.

Nismo mogli a da ne fotografiramo bugojansku crkvu u tako ugodnoj igri svjetlosti.

S Lucijom odlazimo do njihova stana svega par stotina metara udaljenog od crkve. Pri ulasku u zgradu dok čekamo dizalo susrećemo susjedu Vesnu, a Ivanov zagrljaj susjede pokaza nam o kakvim se susjedskim odnosima radi.

Na ulaznim vratima stana čeka nas prekrasan prizor. Paul  u naručju drži najmlađe dijete, Mariju.

Osmjeh je bio sasvim dovoljan za najbolju dobrodošlicu

Prije nego što smo ušli u neke ozbiljne razgovore četverogodišnji Ivan nam izrecitira jednu od pjesama očeva ujaka Frane Jezidžića koji je nestao krajem srpnja 1993. godine, a  zemni ostaci pokopani su tek ove godine na Svetog Josipa, 19. ožujka.

Devedesete godine s kraja 20. stoljeća na našem prostoru bile su godine rata, ratnih zala i velikih kretanja stanovništva. Nakon sukoba HVO-a i Armije BiH u Bugojnu Hrvati katolici iz Bugona su ili protjerani ili su stavljeni u logore i kućne pritvore. Neke obitelji su sigurnost potražile u drugim krajevima BiH, neke u zapadnoeuropskim zemljama, a dobar dio njih sigurnost pronalazi u Republici Hrvatskoj. Tako je i obitelj Paula Batinića sigurnost našla u Splitu gdje su smješteni u jedno izbjegličko naselje.

Izbjeglički dani su bili neobični i turobni za sve, a pogotovo za mlade koji nisu imali neke prave orijentacije.

I onda dođe vrijeme kada se ti statusi polako počinju gubiti te se morate snalaziti. Mnoge obitelji Hrvata iz BiH odlaze u treće zemlje odnosno na druge kontinente preko velikih oceana. Obitelj Batinić, otac Stipica, majka Ana, sestra Irena i sedmogodišnji brat Matej, odluči otići u Sjedinjene američke države.

O tom odlasku Paul nam je kazao: “Povodom skorog gubitka statusa izbjeglice (8 godina u Splitu), a zbog još nesigurne poratne situacije u Bugojnu na nagovor starije sestre Pauline, koja je s obitelji odselila tamo tri godine prije, ušli smo u proces za preseljenje u SAD. Kad nam je javljeno da nam je zakazan let, mlađa sestra, brat te roditelji i ja zaputili smo se u Kansas City 2000-te godine. Tad mi je bila 21 godina. 2008-e opet se selim, ovaj put samo ja, poslom u Houston, Texas.

Nevidljiva ruka koja sve vodi vidljivim putovima

Paul Batinić, Nakon srednje škole u Splitu započeo je studij na FESB-u u Splitu, a završio fakultet Elektrotehnike i računarstva u Kansas City-u. Danas radi kao inženjer software-a u Sarajevu, tj. privremeno ili već godinu dana radi od kuće (stana) u Bugojnu.

Dolazak u BiH nakon 14 godina 

Nakon 14 godina Paul odlučuje poći u Europu u posjet rodbini. Pridružuju mu se mama i brat.

“U toj “turneji” smo se našli u sjemenišnoj crkvi sv. Alojzija Gonzage jednog četvrtka na sv. misi po pobožnosti sluzi božjem Petru Barbariću u Travniku čija je grobnica unutar crkve. Tu u toj crkvi taj dan sam upoznao Luciju. Nakon mog povratka u SAD uspostavio sam kontakt s Lucijom i počeli smo razgovarati putem telefona. Nakon godinu dana sam se odlučio vratiti u Bosnu i pružiti šansu mogućnosti da naše stečeno prijateljstvo preraste u nešto još i veće. 2016-te smo se vjenčali i odlučili podizati obitelj u Bosni. Još dok sam se pripremao za preseljenje tražio sam i dobio dovoljno dobar posao koji je i omogućio tu našu odluku da ostanemo u Bosni”, Paul pripovijeda kao da ponovno proživljava te trenutke. Dok on to govori Lucija sve sa smiješkom prati kao da je to onaj prvi susret u Travniku.

Koliko ulogu je vjera imala u odluci da se vratite iz Amerike u BiH?

“Vjeri tj. Bogu samo mogu zahvaliti za život i za sva dobra primljena u životu pa tako mogu reći da Bog i sveta Katolička vjera su primarno zaslužni i za moj povratak. Naime, odrastao sam u vjeri, tj. u obitelji u kojoj je bila prisutna molitva, hodočašća i mnoge druge milosti pa tako i nakon jednog perioda duhovnog lutanja ipak sam se vratio i još jače prihvatio vjeru i život u Bogu. Smatram da sam počeo rasti u vjeri i da upravo taj rast je i omogućio da Lucija i ja vidimo nekog sebi sličnog jedno u drugom. Kad to kažem mislim na sličnost u onim najbitnijim stavovima o životu i moralnost. Primjerice, o važnosti odnosa s Bogom, molitvi a posebno obiteljskoj molitvi, svetosti i vrijednosti obitelji – i majke i oca, svetosti ljudskog života od začeća do prirodne smrti, svetosti i vrijednosti ljudske spolnosti. Naravno kod oboje je bila i morala biti prisutna želja i molitva srca da se nađe nekog sličnog na taj način i ujedno radoznalog ili otvorenog za nova i veća životna iskustva.”

Ljubav prema Luciji prije svega, ali i Bosni i Hercegovini dovela je Paula natrag. S Lucijom je sklopio kršćanski brak te su dobili za kratko vrijeme četvero djece: Ivan (najstariji i četiri godine), Ana, Luka i Marija

Život u Americi i u Bosni I Hercegovini

Teško je bilo voditi razgovor, a ne pitati Paula da nam napravi usporedbu života u Sjedinjenim američkim državama i Bosni i Hercegovini.

“Mnogo je  ljudi s naših prostora koji imaju iskustvo života van domovine i svačije je iskustvo drugačije, rekao bih. J. F. Kennedy je napisao knjigu ‘Nacija Imigranata’ i usudio bih se reći da je iskustvo socijalne otuđenosti možda ponajmanje prisutno upravo kod imigranata koji su SAD-u, jer u Americi je prisutna svijest o tom aspektu nacionalnog identiteta – činjenici da je većina populacije sačinjena od ljudi i potomaka ljudi koji su se doselili u potrazi za boljim životom. Temeljni principi na kojima je osnovana ta država su također osjetni. Pisci američke deklaracije o neovisnosti na samom početku spominju prirodne zakone i Boga tih zakona te nastavljaju i pišu dalje “smatramo ove istine očiglednim: da su svi ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od strane njihovog Tvorca određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i težnja za srećom”. Sjedinjene Američke Države su zaista jedinstven eksperiment skupno utemeljen na Judeo-kršćanskim principima i moralnim vrijednostima te razumu to jest ako se pogleda malo dalje, grčkom racionalizmu pa Tomizmu (teologiji i filozofiji svetog Tome Akvinskog) i vjerojatno predstavlja vrhunac Zapadne civilizacije i filozofije. Tako sazdana, ta država zaista pruža moralnu svrhu pojedincu a i zajednici a ujedno im pruža i mogućnost to jest slobodu da djeluju i ostvaruju svoje ciljeve. Možda se danas neki od ovih principa napuštaju ili urušavaju ali mislim da još uvijek novopridošlice osjećaju polet koji ta ‘Zemlja Mogućnosti’ pruža – bilo kroz sustav školstva koji potpomaže pojedinca da dođe do znanja i diplome (što sam i sam iskusio) ili zbog razvijene tržišne ekonomije kroz poprilično lako zaposlenje (što sam također iskusio) ili zbog drugih razloga.

Bez da banaliziram sve pozitivno rečeno gore, često pa i sada kažem da svako mjesto ima svoje prednosti i nedostatke uključujući i Ameriku. Tako, i pored pluralnosti nacija, kultura i mogućnosti u SAD-u naravno da sve u svemu Bosanac kao što sam ja osjeća veću pripadnost tu u Bosni. Naravno, podrazumijeva se to da ako je osoba otišla vani u  nekom dobu života prije odrastanja da to vjerojatno nije tako. U Bosni, svi znamo da je stopa gospodarskog razvoja mala, prenatrpan je javni sektor, još uvijek su odnosi između zajednica zategnuti i mnogo tog stagnira ali na osobnoj razini pojedinca koji je prošao kroz oboje i na razini njegove svakodnevnice ipak nije lako usporediti život u Bosni naspram života na drugom mjestu. Ili barem meni nije. Lakše je steći predstavu zbivanja oko sebe, sustava u kojem živim, političke dinamike, društvene karakteristike kao što sam izrekao ranije nego steći predstavu o tome koliko je zapravo život jednog pojedinca tj. moj život drugačiji, kvalitetniji to jest što svi želimo znati, da li je ispunjeniji i sretniji s obzirom na samo mjesto u kojem živim. Poredeći svakodnevnicu, sačinjenu od odnosa s Bogom (molitva i vjera), međuljudskih odnosa (druženje) te rada i djelovanja u društvu (posao) smatram da sam u Americi rastao u vjeri, da sam stekao jako dobre prijatelje i da sam imao dobar posao pa čak i kolege na poslu što je također važno jer dobar dio dana (tko je zaposlen) provodimo na poslu i s ljudima koji nam generalno nisu najbliži (kao na primjer obitelj) a među kojima smo pozvani da djelujemo i da im budemo primjer. Ovdje u Bosni otkrivam nove prostore gdje mogu poraditi na svojoj vjeri, stičem nova kvalitetna poznanstva i, Bogu hvala, također imam dobar posao u IT sektoru koji, već je poznato u Bosni,  slovi kao stabilniji sektor.  U tom pogledu, moj život u suštini se nije mnogo ili drastično promijenio. Ali, u mom slučaju ogromne (pozitivne) druge stvari su se promijenile u istom vremenu koje bi doista također promijenile život drastično na bolje i u Americi da se to isto tamo dogodilo a to je – dobio sam suprugu i obitelj.  Zbog tog razloga, ruku na srce, ovaj bosanski hrvat je bio sretan u Americi a danas je još sretniji u svojoj Bosni i Bogu dragom hvala za to”, detaljno je Paulovo obrazloženje.

Obiteljski život u SAD-u i što možemo naučiti od Amerikanaca?

O obitelji i odnosima u SAD-u i BiH Paul je naglasio da su obiteljske veze i susjedski odnosi  bolji u BiH nego u SAD-u i spremnost rodbine da pomogne je izraženija u našem narodu (pomislimo na brojne beskućnike na ulicama američkih gradova kao dokaz za ovo).

Financijska sigurnost obitelji, naravno, je izraženija u SAD i obitelji su sklonije na dugoročnije planove i ciljeve. U Americi se kroz medije, svakodnevnicu i mogućnosti nudi mnogo toga, kako dobrog tako i lošeg, pa su vjerojatno roditelji u Americi više zabrinuti hoće li  mladi u obitelji izdržati pokušaje loših utjecaja okoline i nastaviti koristiti svoju slobodu onako kako treba to jest birajući od onog dobrog što im se nudi.

Pitali smo Paula što mi možemo naučiti od Amerikanaca, a što oni od nas?

“Svjestan da to nije lako, Amerikanci mogu od nas naučiti o zahvalnosti, radišnosti, uvidu o mogućnostima, promicanju obitelji i bliskih prijateljstava. Mi od Amerikanaca možemo naučiti o praktičnosti, dostojanstvenom ljudskom odnosu prema mušterijama i pacijentima, otvorenosti ka dijeljenju znanja, te jednom “can do”, u prijevodu, “može se uraditi” stavu kad se dobije neki upit, zahtjev ili zadatak ili naiđe na neki problem”, zaključio je Paul.

Paulova obitelj u Americi je  dobro prihvatila njegov povratak i  drago im je što je našao životnog druga po mjeri. Na jedan način, pomogla je i činjenica da je već osam godina prije toga poslom bio odselio u Texas pa preseljenje još dalje je “blaže” doživljeno. Srećom, u međuvremenu je tehnologija uznapredovala i omogućila da se mogu vidjeti redovno i uživo putem interneta.

Kako izgleda sada život u Bugojnu?

“Pa mogu reći, u usporedbi sa Sarajevom gdje smo iznajmljivali maleni stan  usred starogradske gužve, još bolji. Iako smo imali pogodnost blizine katedrale te samostana i crkve sv. Ante na Bistriku uvidjeli smo da za obitelj s malom djecom ta lokacija i nije najzahvalnija. Također, kako smo sad u Bugojnu, povezaniji smo s mojom rodbinom koja je tu i ujedno smo bliže i Lucijinoj obitelji koja živi u Docu kod Travnika”, kazao je Paul.

Majka ove obitelji i ona koja je zasigurno vratila Paula iz SAD-a je Lucija Batinić, djevojački Ledić iz Doca kod Travnika. Završila je gimnaziju u KŠC Petar Barbarić u Travniku te studij psihologije u Sarajevu. Radi kao psiholog u Oružanim Snagama BiH te ujedno, dok je na porodiljnom dopustu, volontira i završava specijalizacijsku edukaciju za psihoterapeuta Kognito-Bihevioralnog Terapeutskog (KBT) smjera.

Kao pravi staloženi psiholog saslušala je sve naše razgovore s Paulom. I kada se možda činilo i nama, a možda se učinilo i čitateljima prethodnih redaka da je Paul taj koji je “glavni” u obitelji, prevarili smo se. U ovoj obitelji nema glavnih, oni su obitelj i zajedno sve rade i odlučuju, a prije svega zajedno mole.

“Nastojimo moliti svakodnevno krunicu,  podrazumijeva se obvezan odlazak na nedjeljnu sv. misu i na zapovjedne blagdane. Nedavno smo se upoznali s još nekoliko obitelji u Bugojnu i okolici koji imaju djecu i s kojima se obično svaku drugu nedjelju nađemo i također molimo krunicu te čitamo Sveto pismo i družimo se”, kazala nam je Lucija o njihovom obiteljskom vjerničkom životu. Iz tog odgovora dalo se zaključiti da to nije tradicijska ili navika vjere, nego je to živa vjera molitve.

I cijelo vrijeme dok smo razgovarali s ovom obitelji uvijek im je u naručju bilo jedno od djece.

Na kraju smo pitali Paula što bi poručio onima koji se premišljaju o povratku u BiH?

“Ohrabrujem ovu inicijativu. Naravno, ako se može raditi nešto samostalno ili naći dovoljno dobar posao koji bi omogućio povratak i život ovdje.”

Objava Priče koje život piše: Ljubav jača od Amerike pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– Joe Biden položio je prisegu kao novi predsjednik SAD-a

– Kamala Harris polaganjem prisege postala je potpredsjednica SAD-a, kao prva žena na toj poziciji

– Biden je u svojem govoru pozvao na jedinstvo Amerikanca i poručio da je vrijeme da se stane s laži i inzistira na istini. 

– Zbog dojave o bombi evakuirana je zgrada Vrhovnog suda SAD-a.

– Donald Trump napustio je Bijelu kuću i Washington D.C., a na odlasku je održao govor u vojnoj bazi Andrews iz koje ga je avion Air Force One odveo na Floridu gdje je sletio oko 17 sati.

– Predsjednik na odlasku manjoj grupi suradnika i pristaša poručio je “da su učinili odlične stvari u zadnje 4 godine” i da će se “vratiti na ovaj ili onaj način”.

– Trump nije na inauguraciji novog predsjednika SAD-a Joea Bidena, što je vrlo neobično u američkoj povijesti. Bidenu je, u skladu s običajem, ipak ostavio poruku koja ga čeka u Bijeloj kući.

NOVO 18:15 – Country zvijezda Garth Brooks nakon Bidenova govora izveo je pjesmu “Milost”.

17:52 – Biden počinje s govorom:

– Ovo je dan Amerike, dan demokracije, dan obnove i nade! Danas slavimo trijumf demokracije. Volja naroda se čula – poručio je Biden.

Danas gledamo u budućnost – rekao je Biden i potom se zahvalio svim bivšim predsjednicima na Kapitolu, ali i Jimmyju Carteru koji nije mogao doći. Trumpa je izostavio.

– Pred nama je puno posla u ovoj opasnoj zimi. Moramo puno toga izgraditi, izliječiti i popraviti. Malo ljudi je u našoj naciji bilo u težoj situaciji od nas. Opasni virus uzeo je više američkih života nego Drugi svjetski rat. Milijuni su izgubili posao, mnogi traže pomoć.

Moramo se suočiti s političkim ekstremizmom i rasizmom kojeg moramo i hoćemo pobijediti. Da bismo to postigli, treba nam jednakost. U siječnju 1863. Abraham Lincoln je ukinuo ropstvo i rekao da će zbog toga ući u povijest. Ja danas svom dušom molim da ujedinimo zemlju i nadam se da će me po tome pamtiti.

Znam da mnogima govor o jednakosti danas zvuči nerealno, kao i američki ideal da smo svi stvoreni jednaki. Da, bitke pred nama su teške i pobjede nikad nisu sigurne. Ali kroz povijest uvijek smo prevladali. Povijest, vjera i razum pokazali su nam put.

Možemo ujediniti snage, prestati s vikanjem. Bez toga nema nacije, samo kaosa. Moramo se suočiti s ovim izazovima kao ujedinjene američke države. Moramo pokazati respekt prema drugima, svako neslaganje ne treba biti uzrok za rat… Moramo odbiti i iskrivljavanje činjenica i istine – rekao je Biden i potom naglasio kako odabir Kamale Harris kao prve žene potpredsjednice SAD-a dokazuje da se stvari mogu mijenjati.

– Prije dva tjedna rulja je prijetila ovoj zgradi i našoj demokraciji. Nisu je srušili, niti će je ikada srušiti! – naglasio je Biden i potom uputio pomirljivu poruku ljudima koji su glasali za Trumpa.

– Ja ću biti predsjednik svih Amerikanaca i za sve ću se boriti jednako, iako se možda ne slažemo oko nekih stvari.

– Nas kao Amerikance definiraju prilika za sve, dostojanstvo, ali i istina. Postoji dužnost govoriti istinu, a ne laži, naročitio kao predsjednik SAD-a. Trebamo braniti istinu i ustav ove države – rekao je Biden.

– Znam da se mnogi od vas, kao i moj otac nekada, boje za svoju budućnost, boje da neće imati dovoljno za svoju obitelj. Ali i vama poručujem, mi možemo napredovati, možemo si pomoći. Možemo to, ako ćemo se barem malo staviti u tuđe cipele. Nikad ne znate što će vam život donijeti, zato moramo stajati jedni uz druge, makar se i ne slagali.

Amerikanci, moramo stajati jedni uz druge i pobijediti ovu pandemiju kao jedna nacija. Mi ćemo zajedno proći kroz ovo – naglasio je Biden.

– Onim izvan naših granica poručujem. Amerika je položila svoj test i opet ćemo voditi svijet svojim primjerom i obnoviti narušene odnose – rekao je Biden i zamolio da mu se svi pridruže u molitvi za sve ljude koji su izgubili živote u pandemiji.

– Ljudi, ovo je vrijeme izazova. Pandemije, rasizma, nejednakosti… S njima se moramo suočiti zajedno. Vrijeme je za hrabrost, vrijeme je da se uzdignemo do onog što se od nas traži – poručio je novi predsjednik i potom više puta ponovio potrebu za jedinstvom.

– Neka Bog blagoslovi Ameriku – zaključio je svoj govor Biden.

17:50 – Joe Biden položio je prisegu kao novi predsjednik SAD-a!

17:48 – Joe Biden polaže prisegu pred glavnim sucem Vrhovnog suda SAD-a Johnom Robertsom.

17:44 – Jennifer Lopez sada će otpjevati “America, this is your land”.

17:43 – Kamala Harris upravo je prisegnula kao prva potpredsjednica SAD-a, i to pred prvom latino sutkinjom na Vrhovnom sudu SAD-a Soniom Sotomayor.

17:35 – Počinje podizanje zastave, nakon koje slijedi himna i prisega domovini.

Himnu pjeva Lady Gaga, u očekivano spektakularnom outfitu.

17:30 – Počinje molitva, nakon koje slijedi američka himna.

Inače, mnogi američki mediji primijetili su ljubičasti kaput koji nosi Kamala Harris – ljubičasta se smatra bojom koja “ujedinjuje” plavu boju demokrata i crvenu boju republikanaca, ističe BBC.

17:20 – Senatorica Amy Klobuchar (D) drži pozdravni govor na ceremoniji.

– Ovo je dan kada se naša demokracija vraća i kada se Amerika vraća – poručila je Klobuchar referirajući se na opsadu Kapitola od strane Trumpovih pristaša prije dva tjedna.

17:16 – Sada su službeno, u skladu s protokolom, predstavljeni i Joe Biden i njegova supruga Jill. Inače, CNN javlja da je Trump postupak inauguracije pratio cijelo vrijeme na putu za Floridu.

17:12 – Kamala Harris i njen suprug Doug Emhoff službeno su predstavljeni na Kapitolu, uz pljesak okupljenih.

17:08 – Novoizabranom američkom predsjedniku Joeu Bidenu mahat će zastave umjesto ljudi na putu do Bijele kuće, prijestolnicu štite pripadnici Nacionalne garde. Joe Biden postat će 46. američki predsjednik u podne po lokalnom vremenu (18 sati po srednjeuropskom) na svečanosti koju će propustiti njegov prethodnik Donald Trump.

Svečanost obično uživo prate stotine tisuća ljudi, ali ovoga puta očekuje se daleko manji broj promatrača zbog epidemioloških mjera uslijed epidemije koronavirusa koja je usmrtila više od 400 tisuća Amerikanaca.

Inauguracija novoizabranog američkog predsjednika odvijat će se uz nezapamćene mjere sigurnosti. U pustoj prijestolnici raspoređeno je 25 tisuća pripadnika Nacionalne garde.

Stanovnicima Washingtona rečeno je da ostanu kod kuće i virtualnim putem prate inauguraciju. Od praćenja svečanosti uživo odvraća ih i golem broj pripadnika snaga sigurnosti koji su raspoređeni po zabarikadiranom gradu.

National Mall, golema poljana koja vodi od Lincolnova spomenika do Kapitola, zatvoren je za javnost. Ondje se stotine tisuća Amerikanaca tradicionalno okupljaju kako bi pozdravili novog predsjednika. Umjesto toga, postavljeno je gotovo 200.000 zastava koje će predstavljati građane koji ove godine neće moći doći.

Umjesto tradicionalnih balova i koncerata, večer će se provesti uz televiziju na kojoj će se prenositi posebna emisija koju će voditi glumac Tom Hanks, dok će se Joe Biden i Kamala Harris javnosti obratiti preko malog ekrana.

“Provodimo puno manje vremena razgovarajući i razmišljajući o Donaldu Trumpu i brinući se zbog njega nego što većina ljudi pretpostavlja”, rekla je CNN-u Jen Psaki, buduća glasnogovornica Bijele kuće.

“Ovo je govor koji gleda u budućnost”, kazala je ona o inauguracijskom govoru koji će Biden održati nakon prisege u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Tijekom poslijepodneva Joe i Jill Biden položit će vijenac na grob neznanog junaka na groblju Arlington s trojicom svojih prethodnika i njihovim suprugama: Georgeom W. i Laurom Bush, Billom i Hillary Clinton te Barackom i Michelle Obamom.

17:05 – Potpredsjednik na odlasku Mike Pence zaradio je pljesak okupljenih na Kapitolu.

17:00 – Na inauguraciju su stigli i bvši predsjednici Barack Obama, George W. Bush i Bill Clinton. S njima su i bivše prve dame Michelle Obama i Laura Bush te bivša prva dama, senatorica i državna tajnica Hillary Clinton.

U međuvremenu, Donald Trump sletio je na Floridu.

16:30 – Ispred zgrade Kongresa stigli su Joe Biden i njegova supruga Jill i Kamala Harris sa svojim suprugom Dougom Emhoffom. Prije njih stigli su i potpredsjednik na odlasku Mike Pence i šef republikanaca u Senatu Mitch McConnell.

Doug Emhoff, Kamala Harris, Jill Biden i Joe Biden

Joe Raedle/AFP

Na Kapitol je stigao i bivši predsjednik Barack Obama, bivši državni tajnik John Kerry, senator i Bidenov protukandidat na predizborima demokrata Berine Sanders i mnogi drugi političari.

Bernie Sanders

Drew Angerer/AFP

16:27 – Zbog dojave o bombi evakuirana je zgrada Vrhovnog suda SAD-a koja se nalazi na Kapitolu, preko puta zgrade Kongresa ispred koje će Biden položiti prisegu, piše CNN.

16:10 – Odlazeći američki predsjednik Donald Trump, koji je ušao u Bijelu kuću dijelom zbog obećanja da će “isušiti močvaru” washingtonskog političkog manevriranja, u srijedu je opozvao svoju izvršnu uredbu koja je zabranjivala lobiranje onima koji rade u administraciji.

16:03 – Oglasio se i bivši predsjednik SAD-a Barack Obama, u čijoj je administraciji Biden osam godina služio kao potpredsjednik. Obama je Bidenu, svojem dobrom prijatelju, čestitao i poručio da sada “stiže njegovo vrijeme”.

15:51 – Kapitol je obasjan suncem, što znači da bismo mogli imati prvu “sunčanu” inauguraciju u Americi u gotovo tri desetljeća, piše CNN.

Prizor iz Washingtona

Stephanie Keith/AFP

15:34 Izabrani predsjednik poslao je svoj prvi tweet na dan inauguracije.

– U Americi je novi dan, napisao je Biden.

15:06 CNN doznaje kako je Donald Trump ipak ostavio poruku za svog nasljednika Joea Bidena. Sadržaj same poruke još uvijek nije poznat.

 Donald Trump

Al Drago – Pool Via Cnp/Zuma Press/Profimedia

Predsjednici na odlasku već tradicionalno svojim nasljednicima na stolu u Ovalnom uredu ostavljaju pismo s lijepim željama i pokojim savjetom.

Donald Trump na odlasku

Alex Edelman/AFP

14:58 Air Force One upravo je uzletio vozeći Donalda Trumpa prema Floridi posljednji put u predsjedničkom mandatu.

14:56 U zračnoj bazi Andrews nije bilo potpredsjednika Mikea Pencea, koji se ispričao obvezama zbog odlaska na Bidenovu inauguraciju, a ni republikanskih vođa u donjem i gornjem američkog Kongresa Mitcha McConnella i Kevina McCarthyja, koji su umjesto toga u katedrali na misi na poziv budućeg američkog predsjednika Bidena.

Pozivnice za Trumpov odlazak iz Bijele kuće upućene su njegovim bivšim suradnicima koji su s njim bili dio mandata, uključujući i onima koji su ga kritizirali, no neki su se oglasili poručivši da se neće odazvati zbog toga što bi u zrakoplovnoj bazi morali biti od šest sati ujutro ili zato što smatraju da je odlazeći predsjednik “politički toksična roba”.

14:53 Izabrani predsjednik Joe Biden stigao je u katedralu sv. Mateja apostola u Washingtonu gdje će prisustvovati svetoj misi.

Joe Biden sa suprugom Jill na misi

Jim Watson/AFP

14:49 Američki mediji prenijeli su i kako će se riješiti problem primopredaje tzv. ‘nuklearnog kovčega’ s obzirom na to da će Trump u trenutku Bidenova preuzimanja dužnosti biti stotinama milja daleko u Palm Beachu na Floridi.

Više doznajte OVDJE.

Olivier Douliery/AFP

14:39 – Bile su ovo nevjerojatne četiri godine, puno toga smo postigli, rekao je Trump na početku govora i zahvalio mnogima, a posebno svojoj obitelji.

– A naša prva dama… Bila je toliko popularna među narodom, poručio je Trump koji je riječ tada prepustio supruzi Melaniji.

– Biti prva dama SAD-a bila je velika čast. Hvala na potporu. Bog blagoslovio vas, vaše obitelji i ovaj predivan narod, poručila je Melania.

Alex Edelman/AFP

– Što još reći nakon ovoga, upitao je Trump.

Donald i Melania Trump

Alex Edelman/AFP

Posebno je istaknuo promjene u vojsci i smanjenje poreza. “Nadam se da vam neće povećati poreze, ali ako to učine… upozorio sam vas”, rekao je Trump.

– Da nije bilo pandemije, imali bismo dosad neviđene brojeve. A čak i sad smo na dvostruko višoj razini nego prije četiri godine, poručio je Trump.

Alex Edelman/AFP

– Sjetite nas se kad ugledate te brojke. Imamo najveću zemlju na svijetu, najveću ekonomiju na svijetu… Pandemija je pogodila cijeli svijet, ali pogledajte kako smo se mi nosili s tim. Cjepivo je prije trebalo razvijati godinama, a mi smo ga razvili u rekordnom roku. Radili smo naporno. Sve smo ostavili ‘na terenu’, kako to sportaši kažu, izjavio je Trump.

Ponovio je kako je dobio rekordan broj glasova za jednog aktualnog predsjednika.

Alex Edelman/AFP

– Moramo izraziti sućut i poslati ljubav onima pogođenima kineskim virusom, rekao je.

Kaže kako je iznimno ponosan što je bio američki predsjednik, a ta je izjava popraćena skandiranjem ‘Hvala Trump’.

– Uvijek ću se boriti za vas. Budućnost ove zemlje nikad nije bila svjetlija, poručio je predsjednik na odlasku.

– Doviđenja, hvala, vratit ćemo se u nekoj formi, rekao je Trump.

14:34 Predsjednik u odlasku Donald Trump i njegova supruga Melania upravo su izašli iz helikoptera.

14:31 Ostatak obitelji Trump dolazak Donalda i Melanije čeka u vojnoj bazi Andrews.

Alex Edelman/AFP

14:24 Američki predsjednik Donald Trump nekoliko sati prije isteka predsjedničkog mandata napustio je u srijedu ujutro po lokalnom vremenu Bijelu kuću i uputio se prema vojnoj bazi Andrews odakle će ga predsjednički zrakoplov prevesti na Floridu koju je odabrao kao novo prebivalište.

Odlazak Donalda Trumpa iz Bijele kuće

Mandel Ngan/AFP

Trump se u pratnji supruge Melanije na južnom travnjaku Bijele kuće ukrcao u vojni helikopter Marine One kojem treba oko 15 minuta leta do zrakoplovne baze.

Odlazak Donalda Trumpa iz Bijele kuće

Mandel Ngan/AFP

Kršeći tradiciju staru 150 godina Donald Trump i njegova supruga Melania neće biti na inauguraciji novog američkog predsjednika Joea Bidena u podne po mjesnom vremenu.

Odlazak Donalda Trumpa iz Bijele kuće

Mandel Ngan/AFP

Također, odlučili su i da neće ugostiti budućeg predsjednika i njegovu suprugu Jill Biden u Bijeloj kući uoči inauguracije.

Trump do danas nije nazvao Bidena, a po CNN-u ne namjerava mu niti ostaviti tradicionalnu poruku na radnom stolu u Ovalnom uredu.

Virtualna parada, Lady Gaga i više od 20 tisuća pripadnika Nacionalne garde. Inauguracija 46. američkog predsjednika najneobičnija je u povijesti i obilježena pandemijom, političkim tenzijama i sigurnosnim prijetnjama. Joe Biden i Kamala Harris trebaju danas u podne po lokalnom vremenu prisegnuti kao predsjednik i potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država. To je, ustvari, jedina sigurna stvar u ceremoniji jer su se detalji mijenjali i držali u tajnosti do samog kraja te u ovom tekstu možemo navesti samo informacije koje su bile poznate do jučer popodne.

Program počinje oko 11 sati ispred zapadne strane zgrade Capitola invokacijom svećenika isusovca i bliskog Bidenova prijatelja Lea J. O’Donovana. Prisegu vjernosti recitirat će afroamerička vatrogaskinja Andrea Hall.

Obiteljska prijateljica

Nakon što sat otkuca 12, Biden će položiti ruku na 127 godina staru obiteljsku Bibliju koju pridržava njegova supruga Jill te izgovoriti riječi:

“Svečano se zaklinjem da ću vjerno obnašati dužnost predsjednika Sjedinjenih Država i najbolje što mogu čuvati, štititi i braniti Ustav Sjedinjenih Država”.

Daniel Slim/AFP

Biden je prije rekao da se radi o važnom obiteljskom naslijeđu i da svaki put kad je polagao prisegu, zapisao je datum u tu knjigu. Nakon što Biden položi prisegu za američkog predsjednika slijedi Kamala Harris. Ona će prisegnuti za američku potpredsjednicu na dvije Biblije – jednu koja je pripadala bliskoj obiteljskoj prijateljici Regini Shelton i drugu koja je pripadala prvom afroameričkom sucu Vrhovnog suda Thurgoodu Marshallu.

Poslije prisege slijedi inauguracijski govor. Bidenova inauguracijska tema je “America United” (Ujedinjena Amerika), što je ujedno bila i tema izborne kampanje. Osim jedinstva, u govoru će se dotaknuti svoje vizije pobjede nad pandemijom i ozdravljenja Amerike. Inauguracijski govor važan je dio ceremonije i analitičari će pomno pratiti prve riječi novoizabranoga američkog predsjednika.

Nakon svečanosti će novoizabrani predsjednik, prva dama, potpredsjednica i njezin suprug krenuti prema istočnoj strani gdje će sudjelovati u Pass in Review, tradicionalnoj provjeri vojnih postrojbi koja predstavlja miran prijenos vlasti. Slijedi polaganje vijenca na državnom groblju Arlington gdje će im se pridružiti Barack i Michelle Obama, George W. i Laura Bush te Bill i Hillary Clinton.

Daniel Slim/AFP

Polaganje vijenaca

Završava predsjedničkom pratnjom do Bijele kuće koja uključuje sve grane vojske, a slijedi je parada. To su sve elementi koji se tradicionalno održavaju na predsjedničkoj inauguraciji, a velik broj ostalih segmenata bit će puno skromniji ili ih uopće neće biti.

Prvo što upada u oči je nedostatak mase okupljenih građana. Na inauguraciji Baracka Obame bilo je više od milijun ljudi, a na Trumpovoj njih oko 300 tisuća. Umjesto ljudi, na šetalištu National Mall sada su postavljene američke zastave, njih gotovo 200 tisuća različitih veličina, i 56 svjetala, koji predstavljaju sve savezne države i teritorije te odaju počast Amerikancima koji su umrli od covida. Kongresni odbor za inauguracijske svečanosti obično distribuira 200.000 ulaznica za sudjelovanje na inauguraciji, a ove su godine pozivi ograničeni samo na članove Kongresa koji smiju sa sobom dovesti jednog gosta.

Daniel Slim/AFP

Parada će biti virtualna i Amerikanci će je moći pratiti samo putem malih ekrana. Osim parade, zbog pandemije su otkazani i glamurozni balovi te raskošna večera. Osim Lady Gage koja će pjevati nacionalnu himnu, Jennifer Lopez izvest će plesni spektakl, a pjesnikinja Amanda Gorman recitirat će svoju pjesmu “The Hill We Climb”.

Sve je zatvoreno

Veliko finale očekuje se u 20.30 sati po lokalnom vremenu kad će početi emitiranje 90-minutnog televizijskog specijala “Celebrating America”. Voditelj je Tom Hanks, uz pomoć glumica Eve Longorije i Kerry Washington. Izvođači su Bruce Springsteen, Foo Fighters, John Legend, Justin Timberlake, Demi Lovato i ostali celebrityji koji će nastupati na “slavnim lokacijama diljem zemlje”.

Umjesto ljudi šareno obojenih lica koji se slijevaju u glavni grad ponosno noseći sa sobom američku zastavu, Washington su posljednjih dana preplavili pripadnici Nacionalne garde, njih više od 25 tisuća. Travnati park National Mall, koji se proteže od Lincolnova spomenika do Capitola, a na kojem se inače okupljaju građani, potpuno je zatvoren. Oko zgrade Capitola podignuti su dva metra visoka ograda s bodljikavom žicom i betonski blokovi. Promet je blokiran, mnoge zgrade postavile su šperploče na izloge, a restorani i kafići zalijepili natpise da su do kraja tjedna zatvoreni.

Centar Washingtona izgleda kao ratna zona, a vlasti pokušavaju sve kako bi ljude odgovorili od toga da dođu u grad i umjesto toga ostanu gledati ceremoniju u svojim domovima. Američka policija konstantno upozorava da skupine krajnje desnice i dalje predstavljaju potencijalnu opasnost te će biti na najvišem stupnju pripravnosti. Još je jedan izuzetak to što svečanosti neće nazočiti predsjednik na odlasku. Iako će Bidenova inauguracija koštati puno manje od Trumpove (107 milijuna dolara), na listi su se našla mnoga velika imena, od Googlea i Microsofta do Boeinga. Bidenov inauguracijski odbor rekao je da neće primiti donacije od registriranih lobista, kompanija fosilnih goriva i stranih agenata, uz ograničavanje korporativnih donacija na milijun i individualnih do 500 tisuća dolara.

Brendan Smialowski/AFP

Objava Biden prisegnuo, u govoru zahvalio svim živim prethodnicima osim Trumpu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Stanovnicima Washingtona rečeno je da ostanu kod kuće i virtualnim putem prate inauguraciju 46. predsjednika Sjedinjenih Država kako ne bi riskirali zarazu koronavirusom.

Od praćenja svečanosti uživo odvraća ih i golem broj pripadnika snaga sigurnosti koji su raspoređeni po zabarikadiranom gradu, šokiranom napadom pristaša predsjednika Donalda Trumpa na Kapitol 6. siječnja, prenosi HRT.

Trump neće nazočiti svečanosti

Kad Joe Biden u podne po mjesnom vremenu položi ruku na Bibliju, on će već biti izvan Washingtona, čime će prekinuti tradiciju mirnog i uljudnog prijenosa vlasti.

Mar-a-Lago Republikanski milijarder bit će tada u Mar-a-Lagu na Floridi, kamo će otputovati u srijedu ujutro. Svima koji su pitali, neću nazočiti svečanosti inauguracije 20. siječnja, obznanio je ukratko u jednom od svojih posljednjih tvitova prije nego mu je zabranjeno korištenje Twittera.

Trump je prvi predsjednik od Andrewa Johnsona 1869. koji odbija nazočiti prisezi svojeg nasljednika.

Tradicija nalaže da predsjednik u odlasku i njegova prva dama dočekaju novi predsjednički par ujutro na dan prisege i da zajedno dođu na Kapitol. Njegov potpredsjednik Mike Pence bit će nazočan ceremoniji.

Nacionalna garda na ulicama

Washington je od napada na Kongres, hram američke demokracije, pretvoren u utvrdu.

Više od 20.000 pripadnika Nacionalne garde, vojnih rezervista, naoružani kruže gradom. Postavljene su žičane ograde i betonski blokovi kako bi se zaštitilo spomenike kao što su Bijela kuća i Kapitol ili kako bi se zatvorile glavne prometnice.

Veterane rata u Iraku središte grada podsjeća na zelenu zonu u Bagdadu.

National Mall, golema poljana koja vodi od Lincolnova spomenika do Kapitola, bit će zatvoren za javnost. Ondje se stotine tisuća Amerikanaca tradicionalno okupljaju kako bi pozdravili novog predsjednika.

Umjesto toga, postavljeno je gotovo 200.000 zastava koje će predstavljati građane koji ove godine neće moći doći.

Američka policija opetovano upozorava da su prijetnje novih oružanih napada skupina krajnje desnice realne.

Bit će na velikom oprezu tijekom cijelog povijesnog dana.

Pandemija

Novi predsjednik planirao je da svečanost inauguracije velikim dijelom bude virtualna kako bi se spriječilo širenje zaraze covidom-19.

Od samoga početka mandata on se time želi razlikovati od Trumpa čije pristaše ne žele nositi zaštitne maske i ne poštuju većinu epidemioloških mjera.

Biden će nakon prisege održati tradicionalni govor u kojem će staviti naglasak na pomirbu Amerikanaca.

Nastupit će pop zvijezda Lady Gaga koja će otpjevati američku himnu i latino diva Jennifer Lopez.

Tijekom poslijepodneva položit će vijenac na grob neznanog junaka na groblju Arlington s trojicom svojih prethodnika i njihovim suprugama: Georgeom W. i Laurom Bush, Billom i Hillary Clinton te Barackom i Michelle Obamom.

Na povratku, povorka 46. američkog predsjednika zaustavit će se nekoliko stotina metara od Bijele kuće i Joe Biden uputit će se do svoje nove rezidencije pješice. Tada će moći najaviti svoje prve predsjedničke odluke.

Umjesto tradicionalnih balova i koncerata, večer će se provesti uz televiziju na kojoj će se prenositi posebna emisija koju će voditi glumac Tom Hanks, dok će se Joe Biden i Kamala Harris javnosti obratiti preko malog ekrana.

Kamala Harris, potpredsjednica za povijest

Kamala Harris u srijedu će formalno postati prva žena, prva Afroamerikanka i prva osoba azijskog podrijetla koja će biti američka potpredsjednica.

I njezinu karijeru pratile su kontroverze, uključujući optužbe s lijevog krila Demokratske stranke da ima povijest provođenja oštre kaznene politike koja je većinom pogađala crnce.

Izabrani predsjednik Biden i Harris, senatorica iz Kalifornije, imaju jedan teret iz prošlosti. Harris je kao kandidatkinja na demokratskim predizborima iznijela među najoštrijim kritikama Bidenu u debatama na nacionalnoj televiziji.

Harris je optužila Bidena da se protivio politici razvoženja crne djece školskim autobusima u većinom bijele škole 1970-ih. Rekla je da je 77-godišnji Biden dio starog, gardijskog političkog establišmenta koji nije predstavljao Demokratsku stranku.

“U Kaliforniji je postojala djevojčica koja je bila dio drugog razreda koji su integrirali u javne škole i nju su vozili u školu svaki dan, ta djevojčica bila sam ja”, rekla je 55-godišnja Harris Bidenu.

Biden ju je, međutim, iako razočaran tim nastupom, izabrao za potpredsjednicu rekavši da nije zlopamtilo.

Harris je rođena 20. listopada 1964. u Oaklandu u Kaliforniji. Njezina majka bila je istraživačica raka koja se doselila iz Indije, a njezin otac je ekonomist iz Jamajke. Harris je većinu svoje mladosti provela u Montrealu u Kanadi prije nego što je otišla na Sveučilište Howard, povijesni crnački koledž u Washingtonu te diplomirala pravo na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley.

Probila se na političku scenu Kalifornije kada je izabrana za okružnu tužiteljicu San Francisca i uskoro postala prva žena i crnkinja koja je postala glavna državna tužiteljica Kalifornije 2011. To joj je pomoglo kasnije u političkoj karijeri.

Kao senatorica je stekla nacionalno priznanje među demokratima zbog oštrih ispitivanja dužnosnika Trumpove administracije

Zbog njezine povijesti borbe protiv reforme kaznenog pravosuđa u Kaliforniji dok je djelovala kao glavna državna tužiteljica, navukla je na sebe prezir progresivaca koji su je optužili da se igra “policajca” u vrijeme kad su jačali prosvjedi diljem zemlje kojima su se tražile sustavne promjene u policiji.

No Harris je često podržavala progresivne politike oko pitanja kaznenog pravosuđa i govorila je da nikada neće pozivati na smrtnu kaznu dok je bila okružna tužiteljica San Francisca. Tog obećanja se držala i nakon ubojstva policajca i time privukla kritike.

Harris je kao glavna državna tužiteljica govorila da se osobno protivi smrtnoj kazni, ali ju je branila na sudu.

Uz Bidenovu obitelj veže je i prijateljstvo s Bidenovim sinom Beauom, državnim tužiteljem iz Delawarea koji je umro od raka. Svoju predsjedničku kandidaturu najavila je 2019. i na prvu se činila obećavajućom.

Nakon prve debate povela je u anketama, ali je ispala iz utrke u prosincu nakon što se njezina kampanja našla na meti kritika

Kritičari kažu da je teško utvrditi njezin ideološki stav, ali je su je većinom opisivali kao pragmatičnu i umjerenu.

Harris je kao predsjednička kandidatkinja podržala zabranu kontroverznog “frackinga”, metode izvlačenja nafte i plina, ali sada podržava Bidena koji nije za zabranu.

Ipak, Harris je kao senatorica od 2016. podržala mnoge liberalne politike, od zaštite okoliša do proširene migracijske politike.

Mnogi demokrati predviđaju da bi upravo ona mogla biti Bidenova nasljednica 2024. ili kandidatkinja na nekim kasnijim izborima.

Njezina uloga američke potpredsjednice još je po nečemu posebna. Njezin suprug Doug Emhoff, pravnik specijaliziran za postupke u svijetu zabave, bit će prvi “drugi gospodin” u povijesti.

Izvor: vecernji.ba

Objava Inauguracija Joea Bidena bit će vrlo neobična pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon četverosatne opsade zgrade Kongresa, zakonodavci su se ponovo okupili kako bi nastavili s verifikacijom pobjede Joe Bidena na američkim predsjedničkim izborima. Washington je i dalje pod policijskim satom, a zgrada Kapitola i okolne ulice okružene je pripadnicima interventne policije.

Facebook i Twitter obrisali su više objava Donalda Trumpa u kojima je, nakon što su njegove pristaše upale u Kongres, ponovio neutemeljene tvrdnje o “ukradenim izborima”, rulju nazvao “velikim patriotima” te napisao kako ih “voli”. Uz to, Twitter je zabranio tvitanje Trumpu na 12 sati i objavio kako je moguće da mu trajno zabrane tvitanje ako nastavi s poticanjem na nasilje. Facebook je Trumpu zabranio objavljivanje postova na 24 sata.

index.hr

Objava Četvero mrtvih nakon upada rulje u Kongres, članovi vlade pričaju o micanju Trumpa pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sjedinjene Američke Države izabrale su novog, 46. predsjednika – Joe Biden pobijedio je Donalda Trumpa, a javnosti se u subotu, čim su vodeći svjetski mediji objavili vijest o njegovu izbornom trijumfu, obratio putem Twittera.

– Ameriko, počašćen sam što ste me izabrali da vodim našu veliku zemlju.

Posao koji je pred nama bit će težak, ali ovo vam obećavam – bit ću predsjednik svih Amerikanaca, bez obzira na to jeste li glasali za mene ili ne. Zadržat ću vjeru koju ste mi dali – napisao je Biden na Twitteru.

Donald Trump se oglasio putem priopćenja i najavio pravnu bitku. Aktualni predsjednik je putem priopćenja objasnio ‘kako će njegov tim započeti s procesuiranjem slučaja na sudu‘.

Objava Joe Biden je novi amrički predsjednik pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Ovo je sramota za našu državu. Pripremali smo se da pobijedimo na ovim izborima. Iskreno – i pobijedili smo na izborima”, rekao je Trump u obraćanju, dodavši da će ići na vrhovni sud i da žele da glasovanje prestane.

Zahvalio je narodu na podršci.

“Milijuni i milijuni večeras su glasovali za nas, a vrlo tužna skupina ljudi pokušava oduzeti pravo glasa toj skupinu ljudi. A mi to nećemo trpjeti”, poručio je Trump.

Dodao je da su osvojili države koje nisu očekivali osvojiti. Između ostalog naveo je kako je jasno da su osvojili Georgiju i Sjevernu Karolinu.

“Hvala Amerikancima za nevjerojatnu podršku. Milijuni su glasali za nas, a JEDNA tužna skupina ljudi pokušava nešto drugo, no mi to nećemo trpjeti. Hvala Prvoj dami, mojoj obitelji, potpredsjedniku Penceu. Spremamo se za veliko slavlje. Pobjeđujemo. Rezultati su fenomenalni. Spremamo se izaći i slaviti nešto predivno, takav uspjeh. Građani su izašli u rekordnom broju da podrže naš pokret. Pobijedili smo u Floridi, u Ohiu, u Teksasu za 700.000 glasova, a oni nisu ni uključeni u kalkulacije. Jasno je da smo pobijedili u Georgiji. Ne mogu nas dostići. Netko je proglasio pobjedu u Arizoni, ali to je Trumpov teritorij. Ni ne treba nam to, ali to je država koju bi također bilo lijepo dobiti.

Što je najvažnije, pobjeđujemo u Pennsylvaniji”, rekao je Trump, popraćen velikim pljeskom.

“To nije ni blizu. Bit će nas nemoguće dostići u Pennsylvanii. Pobjeđujemo u Michiganu. Rekao sam: wow, to je puno, kad sam vidio brojke. Pobjeđujemo i u Wisconsinu. Ni ne treba nam to sve. Imamo Teksas. Guverner Teksasa me nazvao da mi čestita. Rekao mi je da nikad nije vidio ovakvo što. Nitko nije. Ovo je tako velika noć. Florida je velika pobjeda. Volim Ohio, i tamo smo pobijedili. Sjeverna Karolina je također velika pobjeda. Vodimo za 76.000 glasova. Ovo je prevara američke javnosti. Sramota za našu zemlju. Spremali smo se pobijediti na ovim izborima i iskreno, pobijedili smo na ovim izborima. Ovo je velika prevara. Ići ćemo na Vrhovni sud. Ne želimo da u 4 sata ujutro pristižu glasovi. To je tužan trenutak za mene. Pobijedit ćemo, a što se mene tiče, već jesmo”, poručio je Trump.

Demokratski kandidat Joe Biden je u ranijem obraćanju rekao da je i dalje optimističan.

“Želim vam reći da smo na dobrom putu da dobijemo ove izbore. Moramo biti strpljivi dok se ne prebroje svi glasovi. Nije gotovo dok se ne prebroje svi glasovi”, poručio je Biden.

U ovom trenutku po projekcijama i rezultatima, Biden ima 224, a aktualni predsjednik 213 elektora.

Objava Trump tvrdi da je dobio izbore, optužuje za veliku prevaru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.