Istog dana 13. srpnja partizani rano ujutro napadaju Šćit. Podaci govore kako je Šćit napao III. kragujevački bataljun I. proleterske brigade. Prema istim podacima na Šćitu su bila “54 naoružana neprijatelja: 13 oružnika, 27 ustaša i 14 ustaških milicionera”.[1] Velik dio policije i oružnika se razbježao ili je bio zarobljen,…
Pročitajte više
Pripadnici narodne zaštite sa Zahuma čuvali su oružje u kući zvanoj vojarna u Brajinovu Docu. Držali su i straže, bojeći se napada s Vukovska, ali sve je to neozbiljno shvaćeno. Kad su Zahumljani na Duhove 25. svibnja 1942. godine otišli na tradicionalni proljetni sajam u Prozor, Vukovljani i njihovi pomoćnici…
Pročitajte više
U proljeće 1941. godine neki Vukovljani zapalili su staju Franje Džolana na Zahumu i u njoj je izgorjelo 55 ovaca. Domaćin nikad nije dolazio u sukob s Vukovljanima. Naprotiv, bio je miroljubiv i razborito se ponašao prema svima. Kad su kupreški oružnici nakon tri dana dotjerali s Vukovska Koviljka Đurića,…
Pročitajte više
Njemačke jedinice prošle su kroz Prozor iza Uskrsa 1941. godine idući prema Grčkoj. U jednom njemačkom kamionu nalazio se mobilizirani njemački bogoslov koji je prepoznao šćitskog kapelana fra Valerija Jurića jer su zajedno studirali u Dresdenu. Fra Valerije ga je pozvao nakratko u samostan. Bio je to prvi njemački vojnik…
Pročitajte više
Rama je razmjerno mirno dočekala dolazak nove države, Nezavisne Države Hrvatske. Kao i svi Hrvati radosno su dočekali uspostavu “svoje” države. Nisu se ustezali ići u hrvatsku vojsku, jer su mislili da će tako zaštititi i svoja ognjišta, ako dođe do kakvih nevolja. U Rami su živjeli Hrvati i muslimani….
Pročitajte više
U Gornjoj Rami je tek 1927. godine formirana općina, a dotad su bile manje zajednice zvane jafte koje su obuhvaćale dva‑tri sela. Sad je općina obuhvaćala čitavu kotlinu do Lapsunja. Prvotno je bilo odlučeno da sijelo općine bude u Kopčićima jer su muslimani bili u savezu sa srpskim radikalima preko…
Pročitajte više
Kako je ramska zajednica dobro stajala desetih godina 20. stoljeća, to je 1913. godine odlučila graditi novi samostan koji će koštati, po predviđanju do 25.000 kruna.[1] Godine 1914. bio je pribavljen materijal, nađeni su majstori, a poduzetnik Franjo Holz dao je nacrt, odnosno kopirao je pročelnu stranu visočke gimnazije unijevši…
Pročitajte više
Nakon izgona Ramljaka 1687. godine nestalo je svega pa i knjiga. Samo ih je nekoliko preneseno u Sinj. S vremenom se ipak nešto skupilo kao ostavština umrlih fratara. Iz jednog dopisa fra Bone Milišića Provincijalatu u Sarajevo od 13. ožujka 1896. godine saznajemo da je postojao brevijar, koji je dao…
Pročitajte više
U rimsko doba kroz Ramu su prolazile ceste i spajale je s Dalmacijom, s Neretvom i sa srednjom Bosnom, ali su te ceste sve više zanemarivane. Turska se nije brinula za ceste pa su one potpuno propale. Dolazak iz Donje Rame u Prozor bio je u stvari pogibeljno putovanje uz…
Pročitajte više
Iako je spaljen samostan u Rami, pa su ramski fratri odselili u Dalmaciju, ipak je dio pučanstva ostao, a u Bosni su ostali djelovati neki franjevci koji potječu iz Rame. To se vidi iz podataka koje nalazimo po kronikama i drugim spisima. Tako se, kako je već rečeno, u sutješkom…
Pročitajte više
Ramski Vjesnik stoji na usluzi svim posjetiteljima. Ukoliko imate pitanja, prijedloga, ili mislite da smo propustili neku vijest - slobodno nam se obratite putem nekih od linkova ispod.
© 2012 - 2025 Ramski Vjesnik. Sva prava pridržana.
Izrada i održavanje: KRAFTBIT | studio development
