Drugi svjetski rat: Prve pogibije Ramljaka

Drugi svjetski rat: Prve pogibije Ramljaka

Pripadnici narodne zaštite sa Zahuma čuvali su oružje u kući zvanoj vojarna u Brajinovu Docu. Držali su i straže, bojeći se napada s Vukovska, ali sve je to neozbiljno shvaćeno. Kad su Zahumljani na Duhove 25. svibnja 1942. godine otišli na tradicionalni proljetni sajam u Prozor, Vu­ko­v­ljani i njihovi pomoćnici…

Pročitajte više
Drugi svjetski rat: Nova čarkanja s Vukovljanima

Drugi svjetski rat: Nova čarkanja s Vukovljanima

U proljeće 1941. godine neki Vukovljani zapalili su staju Franje Džolana na Zahumu i u njoj je izgorjelo 55 ovaca. Domaćin nikad nije dolazio u sukob s Vukovljanima. Naprotiv, bio je miroljubiv i razborito se ponašao prema svima. Kad su kupreški oružnici nakon tri dana dotjerali s Vukovska Koviljka Đurića,…

Pročitajte više
Drugi svjetski rat: Vojske dolaze u Ramu

Drugi svjetski rat: Vojske dolaze u Ramu

Njemačke jedinice prošle su kroz Prozor iza Uskrsa 1941. godine idući prema Grčkoj. U jednom njemačkom kamionu nalazio se mobilizirani njemački bogoslov koji je prepoznao šćitskog kapelana fra Valerija Jurića jer su zajedno studirali u Dresdenu. Fra Valerije ga je pozvao nakratko u samostan. Bio je to prvi njemački vojnik…

Pročitajte više
Početak Drugog svjetskog rata u Rami

Početak Drugog svjetskog rata u Rami

Rama je razmjerno mirno dočekala dolazak nove države, Nezavisne Države Hrvatske. Kao i svi Hrvati radosno su dočekali uspostavu “svoje” države. Nisu se ustezali ići u hrvatsku vojsku, jer su mislili da će tako zaštititi i svoja ognjišta, ako dođe do kakvih nevolja. U Rami su živjeli Hrvati i muslimani….

Pročitajte više
Formiranje gornjoramske općine

Formiranje gornjoramske općine

U Gornjoj Rami je tek 1927. godine formirana općina, a dotad su bile manje zajednice zvane jafte koje su obuhvaćale dva‑tri sela. Sad je općina obuhvaćala čitavu kotlinu do Lapsunja. Prvotno je bilo odlučeno da sijelo općine bude u Kopčićima jer su muslimani bili u savezu sa srpskim radikalima preko…

Pročitajte više
Gradnja novog samostana (1913.-1930.)

Gradnja novog samostana (1913.-1930.)

Kako je ramska zajednica dobro stajala desetih godina 20. stoljeća, to je 1913. godine odlučila graditi novi samostan koji će koštati, po predvi­đanju do 25.000 kruna.[1] Godine 1914. bio je pribavljen materijal, nađeni su majstori, a poduzetnik Franjo Holz dao je nacrt, odnosno kopirao je pročelnu stranu visočke gimnazije unijevši…

Pročitajte više
Ramska knjižnica

Ramska knjižnica

Nakon izgona Ramljaka 1687. godine nestalo je svega pa i knjiga. Samo ih je nekoliko preneseno u Sinj. S vremenom se ipak nešto skupilo kao ostavština umrlih fratara. Iz jednog dopisa fra Bone Milišića Provincijalatu u Sarajevo od 13. ožujka 1896. godine saznajemo da je postojao brevijar, koji je dao…

Pročitajte više
Rama u bespuću

Rama u bespuću

U rimsko doba kroz Ramu su prolazile ceste i spajale je s Dalmacijom, s Neretvom i sa srednjom Bosnom, ali su te ceste sve više zanemarivane. Turska se nije brinula za ceste pa su one potpuno propale. Dolazak iz Donje Rame u Prozor bio je u stvari pogibeljno putovanje uz…

Pročitajte više
Fratri iz Rame djeluju u Bosni

Fratri iz Rame djeluju u Bosni

Iako je spaljen samostan u Rami, pa su ramski fratri odselili u Dalma­ciju, ipak je dio pučanstva ostao, a u Bosni su ostali djelovati neki fra­njevci koji potječu iz Rame. To se vidi iz podataka koje nalazimo po kronikama i drugim spisima. Tako se, kako je već rečeno, u sutješkom…

Pročitajte više
O FRATRIMA ŠTO BOSNU U SRCU NOSIŠE

O FRATRIMA ŠTO BOSNU U SRCU NOSIŠE

Krajem prošle godine iz tiska je izišla ne-velika knjiga pod naslovom ANNO DOMINI– ljetopisna pamćenja franjevaca Bosne Srebrene. Knjiga koju je objavila Podružnica za Njemačku Udruge đaka i prijatelja Franjevačke klasične gimnazije Visoko obaseže ukupno 87 stranica i u njoj su, osim Predgovora (5-6) koji potpisuje Jozo Džambo, zatim Rječnika…

Pročitajte više