U Bosni i Hercegovini ne nedostaje drevnih planinskih gradova, ali nijedan nije bolje očuvan od starog grada Jajca.  Bio je glavni grad srednjovjekovne Bosne i još uvijek možete vidjeti drevni zamak na brdu i istražiti krivudave kaldrme.

Ali najveće bogatstvo Jajca je prirodno čudo – vodopad Pliva visine 72 metra, koji se prelijeva na pukom padu na ušću Plive u Vrbas.

Jajce je s tri strane vezano vodom, što ga čini osnovnom bazom za neke od najboljih bosanskih raftinga, navodi magazin.

Pored Jajca na listu su uvršteni i gradovi St Ives, Cornwall – Velika Britanija, Wanaka – Novi Zeland, Český Krumlov – Češka, Shirakawa-go – Japan, prenosi Indikator.

Grad Jajce, smješten na ušću rijeke Plive u Vrbas, sa svojim raznovrsnim atrakcijama svjedoči o brojnim kulturama koje su se ukrštale u Bosni i Hercegovini – od davnih Ilira i Rimljana, preko Bosanskog kraljevstva, Osmanskog i Austro-Ugarskog carstva pa sve do perioda SFR Jugoslavije.

Objava Jajce uvršteno na listu najljepših gradića na svijetu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

„Najvjerojatnije da ću biti nositelj liste za državni Parlament“, rekao je Cvitanović u emisiji „Odgovorite ljudima“ na Federalnoj televiziji, prenosi Patria.

Govoreći o problemima unutar Bosne i Hercegovine Cvitanović je rekao da je mnogo problema koji opterećuju zemlju i građane, ali da je nerealno očekivati da postojeća garnitura političara napraviti pomake unutar zemlje i prema Europskoj uniji, te da nije optimističan da će pozitivni pomaci biti napravljeni i tokom boravka članova Predsjedništva BiH u Bruxellesu gdje će sa nekim od čelnih ljudi u EU do petka razgovarati o izmjenama Izbornog zakona u BiH.

„Građanima je dosta prašine bačeno u oči, i mislim da građani više neće to dopustiti da ih se zavarava“, rekao je Cvitanović. Istakao je i pretjeran utjecaj Rusije na trenutnu vlast u Banja Luci, „koja ima razgranate odnose sa nekim strankama i iz Sarajeva i Mostara, a to nije dobro za BiH.“

Cvitanović je rekao da HDZ 1990 na predstojeće izbore izlazi sa novim programom „koji će građanima ponuditi europsku politiku, a koja neće biti samo deklarativna.“

„HDZ 1990 je za Europsku uniju“, rekao je Cvitanović.

Komentirajući Deklaraciju koju je nedavno usvojila Skupština Livanjskog kantona, a koja odbacuje hašku presudu bivšim čelnicima HR HB Cvitanović je rekao da građanima u Bosni i Hercegovini treba dogovor i kompromis, uz poštivanje svega što se dogodilo u prošlosti, jer su svi bili žrtve, „ali da ne treba dolijevati ulje na vatru.“

„Ovoj zemlji trebaju dogovori i kompromisi, a ne dolijevanje ulja na vatru“, rekao je Cvitanović dodajući da se u tom kontekstu ne slaže da je trebalo donijeti takvu deklaraciju.

Objava Cvitanović nositelj liste HDZ-a 1990 za državni Parlament na listopadskim izborima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

NAPOMENA:

Prigovore slati putem pošte preporučeno na adresu:

Čestitamo svim studentima čija se imena nalaze na ovoj listi te im želimo uspjeh u izvršavanju studijskih obveza!

LISTA- prva godina
LISTA- više godine

Objava Objavljujemo preliminarnu listu studenata stipendista općine Prozor – Rama za akademsku 2016./2017. godinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tako će na glasačkim  listićima kandidati  za Načelnika općine biti upisani po slijedećem redoslijedu:

1. IVANČEVIĆ JOZO, HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA 1990,
2. PAVLIČEVIĆ ANTE, HDZ BIH-HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA BOSNE I HERCEGOVINE,
3. HELJIĆ SMAJO, STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE

Za Općinsko vijeće Prozor – Rama redoslijed političkih subjekata biti će kako slijedi:

1. HRVATSKA DEMOKRATSKA UNIJA BIH
2. LISTA ZA PROZOR
3. HRVATSKA STRANKA PRAVA HERCEG-BOSNE
4. HRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE STARČEVIĆ BOSNE I HERCEGOVINE
5. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA 1990
6. BAREŠIĆ MARKO – NEOVISNI KANDIDAT
7. DEMOKRATSKA FRONTA
8. PRVA BOSANSKO-HERCEGOVAČKA STRANKA
9. HRVATSKA SELJAČKA STRANKA STJEPANA RADIĆA
10. SAVEZ ZA BOLJU BUDUĆNOST BIH – FAHRUDIN RADONČIĆ
11. SDA-STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE
12. STRANKA ZA BOSNU I HERCEGOVINU
13. HDZ BIH, HSP BIH, RDS-KOALICIJA HRVATSKIH STRANAKA
14. HRVATSKI SAVEZ HKDU – HRAST

Objava Ivančević prvi na glasačkom listiću pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Najniži muškarci na svijetu su iz Istočnog Timora i visoki su tek 157,5 centimetara u prosjeku, iako su narasli pet centimetara u posljednjih sto godina. Najniže žene žive u Gvatemali i visoke su tek 147 centimetara.

Ono što je zanimljivo jest da su među deset najviših muškaraca na svijetu oni iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.

Muškarci iz BiH, prosječne visine 180,9 centimetara zauzeli su šesto mjesto, dok su prije sto godina bili 19. Hrvati su u prosjeku od njih niži tek jedan milimetar pa su zauzeli sedmo mjesto, popevši se 15. mjesta od 1914. Srbi slijede Hrvate u stopu, niži su dva milimetra, a u sto godina popeli su se 22 mjesta na listi.

Kad je riječ o ženama, na listi deset najviših nema žena iz BiH i Hrvatske, ali Srpkinje su zauzele peto mjesto s visinom od 167,7 centimetara. Prije sto godina nalazile su se na 93. mjestu.

Istraživanje koje su provodili znanstvenici s Imperial Collegea iz Londona koristeći podatke iz većine zemalja pratilo je promjene u visini odraslih muškaraca i žena u proteklih sto godina.

Među zanimljivim saznanjima ističe se podatak da su žene iz Južne Koreje i muškarci iz Irana najviše porasli u proteklih sto godina. Iranci su narasli u prosjeku 16,5 centimetara, dok su se Južnokorejke povećale za čak 20,2 centimetara.

Visina Britanki i Britanaca danas je veća za 11 centimetara nego prije sto godina. S druge strane, Amerikanci su narasli za šest centimetara, a Amerikanke za pet.

Iako ih se uvijek misli da su maleni, Kinezi i Kineskinje danas su više za 11, odnosno deset centimetara nego 1914.godine.

Lista najviših muškaraca u 2014. godini (pozicija iz 1914. je u zagradi):

1. Nizozemska (12) 2. Belgija (33) 3. Estonija (4) 4. Latvija (13) 5. Danska (9) 6. Bosna i Hercegovina (19) 7. Hrvatska (22) 8. Srbija (30) 9. Island (6) 10. Češka (24) Lista najviših žena u 2014. godini (pozicija iz 1914. je u zagradi): 1. Latvija (28) 2. Nizozemska (38) 3. Estonija (16) 4. Češka (69) 5. Srbija (93) 6. Slovačka (26) 7. Danska (11) 8. Litva (41) 9. Bjelorusija (42) 10. Ukrajina (43)

Objava Kršni Balkanci među najvišim ljudima na svijetu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Općinski odbor HDZ 1990 poslao je preko svoje Središnjice poslao u Središnje izborno povjerenstvo liste kandidata za Načelnika i za Općinsko vijeće Prozor – Rama.

Kandidat za Načelnika je Jozo Ivančević, doktor medicine, specijalist oftalmolog, aktualni Načelnik općine, oženjen, otac dvoje djece.

Lista kandidata za Općinsko vijeće je slijedeća:

Luka Faletar, nositelj liste, magistar znanosti tjelesne i zdravstvene kulture, radi kao zastupnik u Skupštini HNŽ-a oženjen, otac četvero djece;

Mara Anđelić, doktor medicine, specijalist pedijatrije, radi kao ravnateljica Doma zdravlja Prozor-Rama, udana, majka dvoje djece;

Boris Faletar, doktor medicine, specijalizant radiološke dijagnostike, radi u Domu zdravlja Prozor-Rama, oženjen;

Marija Bešker, tekstilno-tehnološki fakultet, radi kao ravnateljica Narodne knjižnice Rama,

Danijel Burečić, magistar politologije, usmjerenje Međunarodni odnosi i diplomacija, radi volonterski u Agenciji za lokalni razvoj d.o.o. Prozor-Rama,

Anđa Mlakić, profesorica njemačkog jezika, radi kao ravnateljica Srednje škole Prozor, udana, majka četvoro djece;

Gabrijel Malekinušić, Srednja prometna škola, radi kao vozač u Općini Prozor-Rama, oženjen, otac dvoje djece;

Ivica Jozić, diplomirani inženjer strojarstva, radi u Hidrocentrali Rama, Elektroprivreda HZ-HB, oženjen, otac dvoje djece;

Danijela Mišura, profesor hrvatskog jezika i književnosti i engleskog jezika i književnosti, radi u Osnovnoj školi Marka Marulića u Prozoru, udana, majka dvoje djece;

Pero Kovačević, strojarski tehničar, radi u Općini Prozor-Rama, oženjen, otac troje djece;

Željka Ćališ, diplomirana ekonomistica, radi u Općini Prozor-Rama;

Jure Tadić, Opća gimnazija, student Šumarstva, nezaposlen;

Anita Dolić, doktorica medicine, radi u Domu zdravlja Prozor-Rama;

Jozo Čuljak, magistar građevinarstva, radi u JKP Vodograd d.d. Prozor-Rama;

Tomislav Džalto, Opća gimnazija, radi u Općini Prozor-Rama, oženjen, otac dvoje djece;

Marija Kovačević, magistra psihologije, radi u JU Centar za socijalni rad Prozor-Rama, udana;

Nikica Beljo, profesor pedagogije, radi kao školski pedagog u OŠ fra Jeronima Vladića Ripci;

Ruža Čuljak, magistar politologije, radi kao novinarka u Radio Rami, udana;

Pero Mendeš, kriminalist, umirovljenik, oženjen, otac troje djece

Luka Karača, srednja stručna sprema, umirovljenik;

Ivana Ćavar, magistra ekonomije, bez zaposlenja,

Stanko Ćurčić, nastavnik matematike i fizike, VSS – novinarstvo, radi kao nastavnik u Osnovnoj škola fra. Jeronima Vladića u Ripcima, oženjen, otac dvoje djece;

Marija Tomić, diplomirani socijalni radnik, radi u JU Centar za socijalni rad Prozor-Rama;

Marinko Cvitanović, ekonomist, radi u Eko Plod Prozor – Rama, oženjen, otac dvoje djece;

Branko Ivančević, inženjer agronomije, radi u Općini Prozor-Rama, oženjen, otac petero djece;

Mirjana Bešker, magistra primarnog obrazovanja, radi u JU Kulturno-sportski centar Prozor – Rama, udana, majka dvoje djece.

„Imamo listu veoma kvalitetnih osoba koje će uskoro  činiti Općinsko vijeće Prozor – Rama i donositi odluke na dobrobit svih žitelja naše općine.  Zastupljeni su i mladi i iskusniji kadrovi, različite struke i zanimanja, i muškarci i žene, osigurana je i teritorijalna zastupljenost. S pravom svi očekujemo odličan rezultat liste HDZ 1990 Prozor – Rama na listopadskim izborima“, rekao nam je dr. Jozo Ivančević, predsjednik OO HDZ 1990 Prozor – Rama i kandidat za Načelnika općine.

Objava POGLEDAJTE LISTU DEVEDESETKE PROZOR – RAMA ZA LISTOPADSKE IZBORE pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U JU Dječji vrtić “Ciciban” Prozor trenutno ima 48 djece koji su na dnevnom boravku od 6 do 8 sati. Djeca su raspoređena u tri odgojne skupine: jedna mješovita skupina jaslice (djeca do tri godine starosti ) i dvije mješovite vrtićke skupine (djeca od tri godine starosti do polaska u školu) sukladno Pedagoškom standardu i normativu za predškolski odgoj HNŽ na prostor koji imamo, kaže nam Julijana Juričević, ravnateljica ove ustanove.

U Ustanovi su zaposleni: ravnatelj, 4 odgajatelja, kuharica i spremačica.

Uvjeti su jako loši, cijeli prostor (zgrada i dječje igralište) nije u skladu s propisanim Pedagoškom standardim i normativom. Velika je vlaga, nema izolacije, hrana se mora iznositi vani jer su igraonice odvojene vanjskim stepenicama, pristupačnost igralištu je tekođer loša (imaju troje stepenice do igrališta), na katu igraonice je zajednički wc sa samo jednom slavinom za pranje ruku, jednim muškim i jednim ženskim wc-om, dok se u prizemlju jednim wc-om koriste svi zajedno, namještaj je već dotrajao, kuhinja isto tj. cijeli prostor nije u skladu sa Pedagoškim standardom i normativom, dodaje ravnateljica.

S druge strane, po njezinim riječima, postignut je značajan napredak i pomak u kvaliteti rada s djecom, za što zasluge pripadaju stručnoj osposobljenosti uposlenog osoblja, tako da je i interes za upis u vrtić povećan, te se sada na listi čekanja nalazi 35 djece, za koje je skori upis vrlo neizvjestan.

Ravnateljica Juričević kaže da toliki interes potvrđuje da su roditelji prepoznali vrijednost vrtića i to koliko je značajno za dijete da se druži s vršnjacima, stekne određene vještine, radne navike i koliko je vrtić važan u cjelokupnom odgoju i obrazovanju za kasniji razvoj djeteta.

Zbog svega navedenog smatram da bi jedan od prioriteta općinske vlasti trebala biti upravo  izgradnja nove zgrade vrtića, kako bi se stekli bolji uvjeta rada i boravka za djecu i povećao kapacitet, te na taj način omogućio boravak u vrtiću svoj zainteresiranoj djeci.

Nadam se da će nadležni u Općini prepoznati važnost ove ustanove u odgojnom procesu djece, te da će se na taj način nastaviti općinska potpora ovoj ustanovi, koja je i do sada bila iznimna i zahvaljujući kojoj roditelji korisnika boravak u vrtiću plaćaju najeftinije u HNŽ, poručuje ravnateljica Juričević.

Objava Dječji vrtić “Ciciban”- Na listi čekanja 35 djece pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Lista najutjecajnijih država Europe nastala je usporedbama utjecaja lidera država te diplomata u EU, stabilnosti vlada, jasne strategije država te njihove “sirove snage”.

Što se tiče zemalja regije, najbolje je mjesto zauzela Srbija, smještena je na 19. mjesto. Hrvatska, Crna Gora, Makedonija i Albanija zauzele su od 30. do 33. mjesta.

Jedan od ključnih faktora za odabir najutjecajnije države u Europi je rastući utjecaj lidera zemalja s popisa, kao i uloga veleposlanika koji pripremaju susrete i vode politiku diplomacije, navodi portal Politico.

Tako je primjerice srpski premijer Aleksandar Vučić dobio dobre ocjene, uz obrazloženje kako je on “osoba s kojom Europska unija može rješavati probleme”. Srbija je tako bolje rangirana od brojnih članica Europske unije, uključujući Hrvatsku, Sloveniju, Portugal, Bugarsku i Rumunjsku.

Hrvatska kao najveća prepreka Srbiji

U istraživanje i analizu, osim dosadašnjih političkih događaja, uključeni su i očekivani događaji u narednim mjesecima.

Prema prognozama portala Politico, Srbija je ocijenjena kao neutralna, a najveću prepreku za napredak predstavlja joj upravo Hrvatska.

Velika Britanija je, po utjecaju, druga država Europe, Francuska se našla na trećem, a Italija na četvrtom mjestu. Mađarska je na šestom mjestu, dok je njezin premijer Viktor Orban opisan kao političar s dugoročnom strategijom.

Među liderima europskih zemalja, njemačka kancelarka Angela Merkel bez konkurencije je zauzela prvo mjesto.

Objava Lista najutjecajnijih zemalja Europe: Srbija potukla Hrvatsku i ostale zemlje regije pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako navode u izvješću, svijet je sve globaliziraniji i sve više ljudi zbog posla i načina života putuje. Onima koji imaju putovnice zemalja s manje viznih sporazuma dodatna putovnica otvara više mogućnosti. Takva druga putovnica poslovnim ljudima daje pristup globalnom tržištu.

No, iako se u svijetu povećava mobilnost i međuovisnost, još uvijek ima velike razlike među zemljama u slobodi putovanja. Potreba za vizom snažno se odražava na odnos među državama, njihove diplomatske odnose, međusobne vizne dogovore, sigurnosne rizike te rizike kršenja viznih i imigracijskih pravila, piše Večernji list.

Na vrhu ljestvice prema Indeksu viznih ograničenja je Njemačka s čijom se putovnicom može ući u 177 zemalja od njih 218 koje su se analizirale, dok je na drugom Švedska s ulazom u 176 zemalja. Treće mjesto dijele Velika Britanija, Finska, Francuska, Italija i Španjolska.

Hrvatska se na ljestvici za 2016. nalazi na 24. mjestu, dok je na listi Henley&Partnersa za 2015. i 2014. bila na 22. mjestu. Slovenija je na 12. mjestu, a Srbija na 43. mjestu. BiH je na 52. mjestu

Na dnu ljestvice nalaze se Somalija, Irak, Pakistan i Afganistan.

TOP LISTA zemalja s najboljim putovnicama:

1. Njemačka

2. Švedska

3. Finska, Francuska, Italija, Španjolska i Velika Britanija

4. Belgija, Danska, Nizozemska i SAD

5. Austrija, Japan i Singapur

6. Kanada, Irska, Luksemburg, Norveška, Portugal, Južna Koreja, Švicarska

7. Grčka, Novi Zeland

8. Australija

9. Malta

10. Češka, Mađarska, Island

11. Slovačka

12. Lihtenštajn, Malezija i Slovenija

13. Latvija

14. Estonija i Litva

15. Poljska

16. Monako

17. Cipar

…

24. Hrvatska

43. Srbija

…

52. BiH

prvi.tv

Objava Objavljena top lista: Koje su najbolje putovnice na svijetu? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Rb. – Prezime (ime oca) ime – Studij – Mjesto
1.Bošnjak (Mato) Robert – Fakultet za saobraćaj i komunikacije – Globarica
2.Budimir (Zdravko) Lidija – Edukacijsko/rehabilitacijski fakultet – Bugojno
3.Ćurić (Slavko) Nikica – Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije – Uskoplje
4.Drežnjak (Marko)Ana Marija – Pravni fakultet – Prozor
5.Drljepan (Goran) Gordana – Pravni fakultet – Brestovsko
6.Duvančić (Josip) Blaženko – Katolički bogoslovni fakultet – Zavidovići
7.Glavinka (Sulejman) Renata – Filozofski fakultet – Sarajevo
8.Gluvić (Franjo) Valentina – Prirodno matematički fakultet – Kiseljak
9.Grgić (Zlatko) Dragan – Elektrotehnički fakultet – Par selo
10.Jokić (Ivan) Marina – Farmaceutski fakultet – Lukavac
11.Jurić (Srećko) Marija – Katolički bogoslovni fakultet – Žepče
12.Knežević (Vinko) Tomislav – Filozofski fakultet – Zavidovići
13.Krstanović (Stipe) Marija – Građevinski fakultet – Livno
14.Leovac (Ivo) Marija – Filozofski fakultet – Gradačac
15.Marković (Dražan) Matea – Pravni fakultet – Konjic
16.Meštrović (Jozo) Lidija – Fakultet prirodoslovno/matematičkih i odgojnih znanosti – Prozor
17.Nikolić (Damjan) Mirna – Filozofski fakultet – Uskoplje
18.Pervan (Božo) Vlado – Gradjevinski fakultet – Livno
19.Puljić (Branko) Marija – Prirodno matematički fakultet – Fojnica
20.Šarić (Nedjeljko)Ivana – Fakultet zdravstvenih studija – Kupres
21.Škoro (Nikola) Ivan – Katolički bogoslovni fakultet – Uskoplje
22.Topić (Drago) Dragana – Katolički bogoslovni fakultet – Kreševo
23.Vrebac (Dragan) Ivana – Prirodno matematički fakultet – Fojnica

Lista novih stipendista FONSS-a u akademskoj 2015/16.

Rb. – Prezime (ime oca) ime – Studij – Mjesto
1.Bartulica (Mladen) Leo – Filozofski fakultet – Livno
2.Jakić (Stipo) Antonija – Fakultet za tjelesni odgoj i sport – Žrpče
3.Jozinović (Ivo) Anto – Fakultet strojarstva i računarstva – Žepče
4.Jukić (Josip) Dominik – Filozofski fakultet – Posušje
5.Jurić (Stojan) Valerija – Fakultet strojarstva i računarstva – Mostar
6.Lozančić (Zlatko) Karla – Radiološka tehnologija – Kupres
7.Margeta (Anđelko) Margeta – Politehnički fakultet – Vitez
8.Matošević (Jozo) Julia – Filozofski fakultet – Kupres
9.Nikolić (Ivica) Nikola – Katolicki bogoslovni fakultet – Uskoplje
10.Pejović (Milan) Boris – Mašinski fakultet – Sarajevo
11.Šaravanja (Ivica) Ante – Fakultet strojarstva i računarstva – Široki Brijeg
12.Udovičić (Ivica) Danijela – Farmaceutski fakultet – Žepče
13.Zadrić ( Zoran) Martina – Filozofski fakultet – Prozor

Studenti koji su dobili novčanu potporu u akademskoj 2015./16.

Rb. – Prezime (ime oca) ime – Studij – Mjesto
1.Dragojević (Božimir) Boris – Elektrotehnički fakultet – Kiseljak
2.Marušić (Mato) Ivana – Zdravstveni studij – Prozor
3.Mišura (Nikica) Marina – Filozofski fakultet – Kandija – Bugojno
4.Rajić (Josip) Kristina – Pedagogija – Uskoplje
5.Šarić (Marinko) Gabrijela – Medicinski fakultet – Široki Brijeg
6.Škoro ( Zdenko) Gabrijela – Edukacijski fakultet – Bučići
7.Šušnjar (Zdenko) Natalija – Akademija likovnih umjestnosti – Posušje
8.Zlović(Zdenko) Zvonko – Mašinski fakultet – Vareš

mladicentar.org

Objava Rezultati natječaja Fondacije za stipendiranje studenata Fonss za akademsku 2015./16. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.