Matični upisi fra Martina Gabrića 1728.-1730. Pripremio: Anto Ivić I. Die Februaris 26. 1728. Ja fra Martin Gabrić vinća Mandu ćer kreć[1] Andria i Ivane Prankovića isPloće za Gabru sina Jure i Jele Gabrićevića iz sPloće. Die Nouembris 15. 1729. Ja fra Martin Gabrić vinća Pranu kreć Ivana i Lucie…
Pročitajte više
Tablica je nastala sistematizacijom podataka objavljenih u priređenom opširnom popisa Kliškog sandžaka iz 1550. i popisa timara mustahfiza tvrđava Kliškog sandžaka iste godine.[1] Popis timara spahija u prvoj, dopunjuje popis timara mustafhiza u tvrđavama Kliškog sandžaka iz iste godine u drugoj tablici. Priredio: Anto Ivić Timari spahija Čifluk, zemlje i…
Pročitajte više
Institut za europske politike “Manifest” realizirao je okrugli stol pod nazivom “Naši razgovori: mali koraci, veliki pomaci” u Domu kulture u Prozoru. Cilj razgovora bili su promocija i razmjena dobrih praksi senzitivnosti prema drugima.
Pročitajte više
Prvi festival mažoret plesa u Bosni i Hercegovini održan je tijekom vikenda u Kiseljaku. “KiNoRa” je ugostio mažoretkinje iz Kiseljaka, Novog Travnika i Rame, a pod motom “Ono što nas spaja”. Iako je festival imao i natjecateljski karakter, fokus je bio na revijalnom dijelu festivala, ljepoti i različitosti svakog tima….
Pročitajte više
Obično se umjetnost razumijeva kao slobodnu djelatnost kojom se nešto saopćava. Po tome se ona razlikuje od zanatskih radova koji su uvjetovani karakterom posla i svojom svrhovitošću. Karakterom saopćavanja, s druge strane, umjetnost uspostavlja komunikaciju s onim tko je sposoban za promatranje. Piše: Fra Josip Jozić Po tome se ona…
Pročitajte više
Ćirilica, pismo zasnovano na grčkim slovima, a namijenjeno Slavenima imalo je različit razvitak među pojedinim narodima. Ćirilicom, jednim od svoja tri pisma, Hrvati su se služili od srednjeg vijeka. Kulturološki utjecaji sa zapada bili su odlučujući za konačno usvajanje latiničnog pisma, a ćirilici ili „arvatskom pismu“[1] trajanje su do početka…
Pročitajte više
Malo koja država ima u ponudi što ima Bosna i Hercegovina, kako za vidjeti, tako i za iskusiti, i osjetiti. Međutim, istinski je izazov, osobito pred jedinicama lokalne samouprave, razvoj turizma. Mnoge bi obitelji, od kojih su mnoge već trbuhom za kruhom zaključale vrata, kruh mogle naći na kućnom pragu,…
Pročitajte više
U ljeto, 13. srpnja 1942. godine, partizani su zapalili crkvu na Šćitu, uz koju su izgorjele sakristija, knjižnica s vrijednim crkvenim ruhom, bogatim knjižnim blagom i matične knjige stare župe Rama. Radilo se o maticama koje je spomenuo fra Jeronim Vladić u izdanju svojih „Uspomena o Rami“ iz 1882. godine:…
Pročitajte više
Iz župe Skopje, u Ramu je prilikom vizitacije stigao i biskup Bogdanović 17. srpnja 1768. godine. Dočekao ga je župnik i dopratio do kuće Grge Grubišića u selu Podbor, jer se „zbog divljaštva nevjernika“, nije mogla podići župska kuća. Piše: Anto Ivić Sljedeća dva dana vrlo malo je vjernika dolazilo…
Pročitajte više
Malo mjesto velikih tajni je najkraći opis Ljubunaca u općini Prozor-Rama. Ljubunačka Rika je naoko središnji dio ljubunačke kotline. I ne treba se čuditi što je tako. Uvijek se život odvijao uz vodu ili neposrednoj blizini. Najzorniji svjedoci su Ljubunačko groblje, lokalitet Vrdol (Mašeta), a iznad svih bdije Gradac. U…
Pročitajte više
Ramski Vjesnik stoji na usluzi svim posjetiteljima. Ukoliko imate pitanja, prijedloga, ili mislite da smo propustili neku vijest - slobodno nam se obratite putem nekih od linkova ispod.
© 2012 - 2026 Ramski Vjesnik. Sva prava pridržana.
Izrada i održavanje: KRAFTBIT | studio development
