BBC: Pet mogućih scenarija završetka rata u Ukrajini

Kroz guste magle rata, može biti teško vidjeti budućnost. Vijest s bojnih polja, diplomatska previranja, emocije tugujućih i raseljenih – sve to može biti previše.

Odmaknemo li se na trenutak, mogli bismo zamisliti kako bi sukob u Ukrajini mogao završiti. Koji su mogući scenariji koje političari i vojni planeri razmatraju? Iako nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti budućnost, nekoliko je potencijalnih ishoda, piše BBC. No većina ih je prilično sumorna.

Kratki rat

Prema ovom scenariju, Rusija bi intenzivirala svoje vojne operacije. Više je neselektivne artiljerijske vatre i minobacačkih udara diljem Ukrajine. Ruske zračne snage koje su dosad igrale tek manju ulogu, započinju razarajuće napade. Masovni kibernetički napadi uzdrmali su zemlju i pogodili ključne infrastrukture. Zalihe energenata i komunikacijske mreže su odsječene. Pobijene su tisuće civila. Unatoč hrabrom otporu, Kijev pada za nekoliko dana. Ukrajinska vlada je zamijenjena marionetskom vladom odanoj Moskvi.

Predsjednik Volodimir Zelenski je ili ubijen ili je pobjegao u zapadnu Ukrajinu ili čak u neku drugu zemlju gdje će oformiti vladu u egzilu. Predsjednik Vladimir Putin proglašava pobjedu i povlači neke snage, ipak ostavljajući dovoljno vojnika da zadrže kontrolu. Tisuće izbjeglica nastavljaju svoj put prema zapadu. Ukrajina se pridružuje Bjelorusiji kao kvislinška država odana Rusiji.

Ovaj ishod uopće nije nemoguć, no ovisi o nekoliko faktora koji se stalno mijenjaju: ruska vojska napreduje sve bolje, više ruskih snaga stiže u Ukrajinu, a nevjerojatan borbeni duh Ukrajinaca polako posustaje. Putin bi mogao postići promjenu režima u Kijevu i time okončati integraciju Ukrajine među zemlje Zapada. No bilo kakva pro-ruska vlada bila bi nelegitimna i ranjiva na pobunu. Takav ishod bi i dalje zemlju činio vrlo nestabilnom, a mogućnost daljnjeg sukoba ostala bi vrlo visoka.

Dugi rat

Možda i vjerojatnija mogućnost je da će se ovaj sukob razviti u dugotrajni rat. Možda ruske snage zapnu, sputane niskim moralom, lošom logistikom i nesposobnim vodstvom. Možda je ruskim snagama potrebno dulje vrijeme da osiguraju gradove poput Kijeva čiji se branitelji bore ulicu po ulicu. Nakon toga slijedi duga opsada. Borbe liče na one duge i brutalne borbe Rusije iz 1990-ih kad je zauzet i velikim dijelom uništen Grozni, glavni grad Čečenije.

A čak i kad ruska vojska uđe u neke gradove, možda će imati poteškoća da zadrži kontrolu. Možda Rusija neće imati dovoljno vojnika da pokrije tako veliku zemlju. Ukrajinske obrambene snage transormiraju se u učinkovitu pobunu, iznimno su motivirani i podržava ih lokalno stanovništvo. Zapad im nastavlja dostavljati oružje i municiju. A onda, možda nakon mnogo godina, možda i uz novo vodstvo u Moskvi, ruske snage napokon napuštaju Ukrajinu, pokunjene i potučene, baš kao što su njihovi prethodnici napustili Afganistan 1989. nakon desetljeće duge islamističke pobune.

Europski rat

Je li moguće da se ovaj rat prelije i izvan granica Ukrajine? Putin bi mogao poželjeti povratiti još dijelova nekadašnjeg ruskog carstva tako što će poslati trupe u ostale bivše sovjetska republike poput Moldavije ili Gruzije, koje također nisu članice NATO saveza. Ili bi se mogla dogoditi pogrešna procjena i eskalacija.

Putin bi mogao slanje vojne pomoći Ukrajini od strane Zapada, proglasiti činom agresije koji zahtijeva odmazdu. Mogao bi zaprijetiti slanjem trupa u Baltičke zemlje – koje jesu članice NATO-a – poput Litve, kako bi uspostavio koridor prema obalnoj ruskoj enklavi Kalinjingradu.

Taj bi ishod bio jako opasan i riskirao bi rat s NATO-om. Članak 5 povelje NATO saveza kaže da je napad na jednu članicu, napad na njih sve. No Putin bi možda mogao poduzeti taj rizik ako osjeti da mu je to jedini način da zadrži vlast. Da mu, primjerice, prijeti poraz u Ukrajini, možda bi mogao doći u napast pojačati napade. Sada znamo da je ruski vođa spreman pogaziti dugotrajne međunarodne sporazume i norme.

Ista bi se logika mogla primijeniti i kad je u pitanju upotreba nuklearnog oružja. Ovaj tjedan, Putin je nuklearne snage stavio u stanje priprevnosti. Većina analitičara sumnja da je njihova upotreba vjerojatna ili neizbježna. No to je ipak bio podsjetnik da ruska doktrina dopušta mogućnost upotrebe nuklearnog oružja na bojnom polju.

Diplomatsko rješenje

Može li, unatoč svemu, doći do diplomatskog rješenja?

‘Sada govori oružje, no put za pregovore uvijek mora ostati otvoren’, rekao je glavni tajnik UN-a, António Guterres. Dijalog se bez sumnje nastavlja. Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je s Putinom putem telefona. Diplomati kažu kako se ispituje teren u Moskvi. A na opće iznenađenje, ruski i ukrajinski dužnosnici su se našli na mirovnim pregovorima. Možda nisu puno napredovali. No, pristankom na razgovore, čini se da je Putin barem prihvatio mogućnost dogovornog prekida vatre.

Ključno je pitanje može li Zapad ponuditi ono što diplomati nazivaju ‘prostor za izlazak’. Diplomati kažu da je važno da ruski čelnik zna što bi bilo potrebno da se sankcije Zapada ukinu kako bi sporazum koji bi mu spasio obraz bio barem teoretski moguć.

Razmotrimo i ovaj scenarij. Rat ide loše po Rusiju. Sankcije počinju uznemiravati Moskvu. Protivljenje raste kako se lijesovi s poginulim vojnicima vraćaju kući. Putin se pita je li zagrizao više nego što može progutati. Procjenjuje da bi nastavak rata mogao biti veća prijetnja njegovom vodstvu nego poniženje njegovog okončanja. Kina intervenira, vrši pritisak na Moskvu da napravi kompromis, upozoravajući da neće kupovati rusku naftu i plin ako stanje ne deeskalira.

Dakle, Putin počinje tražiti izlaz. U međuvremenu, ukrajinske vlasti vide kontinuirano uništavanje svoje zemlje i zaključuju da bi politički kompromis mogao biti bolji od tako golemog gubitka života. Dakle, diplomati se angažiraju i dogovor je sklopljen. Ukrajina, recimo, prihvaća ruski suverenitet nad Krimom i dijelovima Donbasa. Zauzvrat, Putin prihvaća ukrajinsku neovisnost i njezino pravo na produbljivanje veza s Europom. Ovo se možda ne čini vjerojatnim. Ali nije posve nevjerojatno da bi takav scenarij mogao proizaći iz ovog krvavog sukoba.

Svrgavanje Putina

A što je sa samim Vladimirom Putinom? Kada je započeo invaziju, izjavio je: ‘Spremni smo za svaki ishod.’

Ali što ako bi zbog tog ishoda izgubio moć? To se može činiti nezamislivim. Ipak, svijet se posljednjih dana promijenio i o takvim stvarima se sada razmišlja. Profesor Sir Lawrence Freedman, profesor emeritus ratnih studija na Kings Collegeu u Londonu, napisao je ovog tjedna: ‘Sada je vjerojatno da će i u Moskvi doći do promjene režima kao i u Kijevu.’

Zašto to kaže? Pa, možda Putin vodi katastrofalan rat. Poginu tisuće ruskih vojnika. Gospodarske sankcije nagrizaju zemlju. Putin gubi podršku javnosti. Možda postoji prijetnja narodnom revolucijom. Koristi ruske unutarnje sigurnosne snage za suzbijanje te opozicije. Ali to postaje preslabo i dovoljno pripadnika ruske vojne, političke i ekonomske elite okreće se protiv njega.

Zapad jasno daje do znanja da će, ako Putin ode i bude zamijenjen umjerenijim vođom, Rusija doživjeti ukidanje nekih sankcija i obnovu normalnih diplomatskih odnosa. Dolazi do krvavog udara u palači i Putin je gotov. Opet, ovo se možda trenutno ne čini vjerojatnim. Ali možda nije posve nevjerojatno ako ljudi koji su imali koristi od Putina više ne vjeruju da on može braniti njihove interese.

Zaključak

Ovi scenariji se međusobno ne isključuju – neki bi se mogli kombinirati kako bi proizveli različite ishode. Ali kako god se ovaj sukob odigrao, svijet se promijenio. Neće se vratiti na status quo. Odnos Rusije s vanjskim svijetom bit će drugačiji. Europski stavovi o sigurnosti bit će transformirani. A liberalni, međunarodni poredak utemeljen na pravilima, možda će jednostavno ponovno otkriti čemu uopće služi.