BiH smanjila uvoz električne energije za gotovo 50 posto, ali stižu nova upozorenja
Iako je BiH za sedam mjeseci ove godine gotovo prepolovila uvoz električne energije, što ukazuje na stabilniju domaću proizvodnju, energetski sektor u nastavak ljeta ulazi pod pritiskom suše, rasta cijena na europskom tržištu i neizvjesnosti hoće li hidrološke prilike ugroziti snabdijevanje i poskupjeti uvoz struje.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, za sedam mjeseci ove godine u BiH je uvezena električna energija u vrijednosti od 197,8 milijuna maraka, dok je istovremeno izvezena struja vrijedna 401,2 milijuna maraka, prenosi Indikator.ba.
Statistika
U odnosu na isto razdoblje prošle godine, uvoz je, govore podaci, gotovo prepolovljen, jer je za sedam mjeseci prošle godine iznosio 390,4 milijuna maraka, što je oko 192,7 milijuna maraka više nego ove godine. Istovremeno je smanjen i izvoz, sa 508,8 milijuna maraka u prvih sedam mjeseci prošle godine na 401,2 milijuna maraka ove godine, odnosno za oko 107,6 milijuna maraka.
Najviše električne energije uvezeno je iz Srbije, u vrijednosti od 51,96 milijuna maraka, a slijedi Hrvatska sa 48,35 milijuna m araka, Slovenija sa 38,70 milijuna maraka i Crna Gora sa 25,29 milijuna maraka. Najveće izvozno tržište bila je također Srbija, gdje je plasirana električna energija vrijedna 189,64 milijuna maraka, dok su iza nje Hrvatska sa 67,57 milijuna maraka, Slovenija sa 54,79 milijuna maraka, Švicarska sa 28,73 milijuna maraka i Crna Gora sa 27,10 milijuna maraka.
Analizirati strukturu uvoza i izvoza
Stručnjak za energetiku Almir Bečarević istakao je da je pad uvoza električne energije na prvi pogled pozitivan pokazatelj, jer upućuje na to da je domaća proizvodnja povećana, ali da je za konačne ocjene neophodno detaljnije analizirati strukturu uvoza i izvoza.
– Dobro je što je uvoz smanjen, jer to najvjerojatnije znači da je povećana domaća proizvodnja. Ipak, treba vidjeti po kojim cijenama je struja nabavljana i kakva je struktura uvoza i izvoza. Nije dobro što je istovremeno smanjen i izvoz, ali je manji uvoz povoljan sa stanovišta platnobilansne pozicije elektroprivreda, rekao je Bečarević.
Prema njegovim riječima, jedan od razloga manjeg uvoza mogao bi biti i snažan rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
– Vjerojatno je značajan doprinos dala proizvodnja privatnih investitora, prije svega iz solarnih i vjetroelektrana. Ekspanzija ovih kapaciteta je velika i sve više energije iz tih izvora ulazi u elektroenergetski sustav, kazao je on.
