Blagdan Svete Ane proslavljen u Podboru
Blagdan Svete Ane, zaštitnice filijale u Podboru proslavljen je danas u nedjelju 25. srpnja 2021. Za samu proslavu vjernici su se pripremali kroz trodnevnicu. Svečano središnje misno slavlje predvodio je fra Goran Barišić, župni vikar na Šćitu.
Ana bijaše vremešna i pobožna Izraelka iz plemena Judina. Priroda joj nije bila podarila ono što se u to vrijeme u Izraelu smatralo najjasnijim i nepobitnim znakom Božjega blagoslova i naklonosti: dijete. Poradi njene neplodnosti, Joakim, njen suprug, smatrao je kako je njegova žrtva, koju je s velikom pobožnošću prenio u jeruzalemskome hramu, odbijena.
Bol uzrokovana tim odbijanjem potresla je staroga Joakima, koji je napustio kuću i zemlju, kako bi se sa stadom povukao u samoću planina, gdje je neprestano oplakivao svoju nesretnu kob. No, činilo se kako i Ani, koja je ostala sama, budućnost nosi samo tugu, suze i neostvarive molitve.
No, jednoga se dana ukazao anđeo: prvo Joakimu, u pustinji, a zatim i Ani, kako bi im navijestio kako je ono što je ljudima nemoguće, Bogu ipak moguće te kako će Anino krilo, neplodno uslijed poodmakle dobi, podariti život najljupkijem i najsvetijem od svih stvorenja: Mariji, majci Isusovoj – majci Mesije.
Joakim je, utješen tom nadom, okupio stado te se brzinom i nestrpljenjem mlada zaručnika uputio prema kući njegove Ane.
Susret dvoje starih supružnika nadasve je poetski oslikao Giotto na zidovima kapele degli Scrovegni u Padovi. Nježnom i mršavom staračkom rukom, Ana miluje suprugovu bijelu bradu, koja kao da je zadrhtala pod nježnim dodirom ljubljene žene.
Čitav taj prizor, piše Piero Bargellini, odiše mirnim pouzdanjem, sretnim iščekivanjem, tihim razumijevanjem, u odmjerenim, a opet izražajnim pokretima likova što ih je starost učinila časnima, ali se osjeti također i gotovo proljetno ozračje čiste i blage, nježne i uzvišene idile.
Jakovljevo evanđelje
Ana i Joakim obećali su Gospodinu kako će, bude li im podario dijete, ono biti posvećeno Gospodinu u hramu. Tako je Malena Marija u dobi od tri godine odvedena u hram i ostavljena ondje, kako bi zavjet bio ispunjen.
O tom uzvišenom i neobičnom događaju, u koji je uključena sama majka Isusova, u Evanđelju nema niti spomena. Spominje ga jedno od apokrifnih evanđelja, koje Crkva ne smatra nadahnutima od Duha Svetoga: Jakovljevo protoevanđelje. Ondje je ispričana priča o Djevičinim roditeljima, po uzoru na sličan događaj u kojemu je glavni lik majka proroka Samuela, koja se također zvala Ana.
Štovanje Marijinih roditelja duga tradicija
Znači li to kako je sve to izmišljeno? Nemoguće je to potvrditi, kao niti opovrći. Zacijelo se, među brojnim elementima što ih dugujemo mašti, provlači jezgra povijesne istine, koju prenosi drevna usmena predaja.
Štovanje Marijinih svetih roditelja svakako ima dugu tradiciju, osobito među Grcima te je povijesno potvrđena već u VI. stoljeću. Na Zapadu se, međutim, prvi znaci pobožnosti odnose na svetu Anu te sežu u X. stoljeće. Blagdan u njenu čast uspostavljen je 1584. godine.
