Bosna i Hercegovina postaje pridružena članica Europske unije
Svi detalji su utanačeni i u ponedjeljak, 16. ožujka Federica Mogherini, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, preporučit će Vijeću za vanjske poslove EU-a da stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan s Bosnom i Hercegovinom.
Kako doznajemo iz naših izvora u inozemnim diplomatskim krugovima u Sarajevu, ministri vanjskih poslova svih 28 država članica Europske unije raspoloženi su donijeti takvu odluku.Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca nakon odobravanja – stoji u ovom dokumentu.
Šest godina
Nakon što je na inicijativu Njemačke i Velike Britanije Europska unija promijenila svoj pristup BiH, naša zemlja je ispunila ono što se od nje tražilo.
Prošlog mjeseca Predsjedništvo BiH je potpisalo izjavu o opredijeljenosti za provedbu konkretnih socijalnih, ekonomskih i političkih reformi, potpisali su je potom predsjednici 14 političkih stranaka, a potvrdio Parlament BiH. To znači da je ostalo još samo da Vijeće za vanjske poslove EU-a odobri stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Ovaj dokument BiH je potpisala s EU-om još 16. lipnja 2008. godine u Luxembourgu i zemlje članice EU-a su ga trebale ratificirati. Prva je to u rujnu 2008. uradila Estonija, a posljednja Francuska u veljači 2011. godine.
Stupanjem na snagu SSP-a našoj zemlji bit će potvrđen status pridruženog člana i status potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
Nakon što Vijeće za vanjske poslove EU-a upali zeleno svjetlo, Vijeće ministara BiH je obvezno u najkraćem mogućem roku zajedno s entitetskim i županijskim vladama i Vladom Brčko Distrikta, a u konzultaciji s EU-om, utvrditi program reformi u kojem će biti precizirani izvršitelji i rokovi. Prije toga mora biti uspostavljen mehanizam koordinacije kako bi BiH napokon imala jednu adresu i u odnosima s EU-om govorila jednim glasom.
Nakon toga BiH može podnijeti aplikaciju za kandidatski status i to bi se moglo dogoditi do ljeta. Prema Sporazumu, pridruživanje je postupno i do kraja se mora ostvariti u roku od najviše šest godina što znači da BiH u tom razdoblju mora provesti konkretne pravne, upravne, institucionalne i gospodarske reforme.
Sve ovo znači da bi idućeg tjedna dobra vijest iz Europske unije napokon mogla obasjati BiH jer je svih 28 država članica zajedno otvorilo vrata našoj zemlji. Međutim, otvoreno je pitanje jesu li vlasti u BiH, na svim razinama, osim verbalno, spremne uraditi svoj dio posla.
Odnos EU-a i BiH nije odnos učitelja i učenika, mi ne dajemo domaće zadatke. Građani BiH traže od vlasti reforme i one su u njihovom interesu – poručila je visoka predstavnica Mogherini.
Prilika i zadrške
Zanimljivo je da je neku vrstu zadrške prema bh. vlastima i njihovoj spremnosti na reforme jučer izrazio britanski list Observer.
– Kao i 2008. godine, i ovaj put je stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju impuls koji stiže od kreatora iz EU-a tako da bi se, kao i 2008., moglo dogoditi da sve propadne. Bh. političke elite, čije zajedničko gušenje javnog života u BiH traje zahvaljujući Daytonskom sporazumu potpisanom 1995. godine, stalno su demonstrirale da nisu voljne mijenjati Ustav ili složiti se s bilo čime što bi imalo učinka na rad središnje vlade.
Političkim elitama je udobno u nefunkcionalnoj državi čiji im Ustav i zakoni jamče zaštitu, ali i nepresušni priljev novca od državnih ili poludržavnih tvrtki, bez bilo koje vrste odgovornosti – upozorava Observer i zaključuje:
– Kada je EU shvatio da se stranački lideri neće pokrenuti, na inzistiranje Njemačke, redefinirao je zahtjeve i dovoljna je pismena izjava. Njemačka je time ukinula blokade i pomogla BiH na njezinom euroatlantskom putu.
Od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH ima izravne ekonomske i političke koristi – jača se pozicija države u regiji i svijetu, šalju pozitivni signali investitorima, osigurava poštivanje principa pravde i sigurnosti, osiguran je pristup IPA fondovima. Neizravna korist je povećanje investicija i zapošljavanja, rast bruto društvenog proizvoda i porast izvoza jer je EU najveći trgovinski partner BiH i najveći investitor u BiH.
Politički dijalog vodit će se preko Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u kojem će biti predstavnici Vijeća ministara, EU-a i Europske komisije i ono je dužno osnovati i Odbor za stabilizaciju i pridruživanje. Prije isteka prve godine od stupanja na snagu SSP-a, Odbor je obvezan formirati pododbore. Također, mora biti osnovan i Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje u kojem će biti predstavnici Europskog parlamenta i Parlamenta BiH.
Nakon što Sporazum stupi na snagu počinje pregovarački proces, a on uključuje prilagođavanje bh. legislative europskim standardima i radi se o iznimno ozbiljnom i zahtjevom poslu. Primjerice, u Hrvatskoj je na tome radilo oko 4000 ljudi.
hercegovina.info
