Čemu plavo prskanje i krečenje stabla
Bez obzira koliko su ove uobičajene mjere zaštite voćnjaka, mnogi poljoprivrednici ne znaju zašto su one i zaista važne. Plavim prskanjem i krečenjem, ne samo da se čuva zdravlje biljke i priprema za prezimljavanje, već se osigurava njen prinos za narednu godinu.
Jesen, ali prije svega listopad, odlikuje se promjenom vremena u smanjenjom broju sunčevih sati, povećanja magle i sve niže temperature, a posebice u pojavi mraza. Prema riječima diplomirane inženjerke zaštite bilja Lidije Vulović, baš ovaj trenutak je pravi za započeti radove u voćnjaku i biljke adekvatno pripreme za zimu, – piše Agroklub.com
“Odmah poslje berbe, s uklanjanjem suhih i preostalih plodova, potrebno je pokupiti i sve suhe grane i grančice, iznijeti ih iz voćnjaka i zapaliti”.
Skupljanje, pa prskanje
Ovo je tek prva mehaničkamjera koja osigurava da se paraziti koji prezimljavaju ne zadrže u opalom lišću, suhim granama, pa i preostalim plodovima, koji na voćkama ili na zemljištu mogu biti izvor infekcije za narednu godinu. Manji urod ili sušenje voćke često je posljedica tih prezimjelih patogena.
“Sljedeći korak je jesensko plavo prskanje voća. Za jesensko prskanje koriste se bakarni preparati, iz kojih oslobođeni bakarni ioni imaju bakaricidno i fungicidno djelovanje. Ovim prskanjem treba zaštititi stablo i njegove grane i grančice od brojnih patogena koji prezimljuju na kori i u pukotinama kore, rak-ranama, mumificiranim plodovima i slično. Mogu se koristiti svi bakarni preparati”, kaže Vulović.
Prskanje treba obaviti kada je lišće od 50 do 70 posto opalo, po suhom i sunčanom vremenu, kako bi prskanje imalo efekta. Ukoliko nastupi period vlažnog vremena i temperature iznad 0°C, prskanje treba ponoviti kada opadne veći dio lista. Ovo važi za nasade u kojima je prisutna smolotočina i drugi simptomi propadanja tkiva.
“Propust učinjen izostavljanjem plavog prskanja ili njegovim nekvalitetnim izvođenjem na koštičavom voću ne može se korigirati u proljeće. Jesensko plavo prskanje je korisno i potrebno i u nasadima jabučastog voća”, uvjerava stručnjakinja za zaštitu bilja.
Plavim prskanjem i krečenjem, ne samo da se čuva zdravlje biljke i priprema za prezimljavanje, već se osigurava njen prinos za narednu godinu.
Krečenje stabala
Još jedna korisna agrotehnička mjera u voćnjaku je krečenje stabala. Ova mjera ne štiti samo od patogena, već prvenstveno od niskih temperatura, kakve dolaze s narednim godišnjim dobom.
“Glavni razlog zbog kojih se stabla voća kreče je sprečavanje pojave mrazopuca kore, odnosno uzdužnog pucanja kore, kao i uništavanje lišajeva i mahovina koji su idealna osnova za prezimljavanje štetnih organizama koji kasnije štete biljci”, objašnjava.
Uloga krečenja je da s ranim proljećem i čestim oscilacijama u temperaturi odbija sunčevu svjetlost i toplinu. Upravo kada se voćka zagrije, kreće s vegetacijom, što može biti pogubno ako naglo zahladi. “Sokovi” koji krenu kroz voćku, zbog naglog zahlađenja, mogu izazvati smrzavanje, koje dovodi do pucanja sprovodnih snopića, kapilara i kore, odnosno do pojave mrazopuca.
“Upravo ta mjesta mogu biti u rano proljeće idealna staništa za razvoj gljivičnih i bakterijskih infekcija. Krečenjem stabla pomjeramo kretanje voća u proljeće, pa izbjegavamo štete na stablu i pupoljcima uslijed pojave ranih proljetnih mrazeva i naglih temperaturnih kolebanja. Ukoliko dođe do ispiranja kreča, treba ponoviti krečenje krajem zime”, napominje.
/Izvor: Agroklub.com/
