Današnji dan, 25. studeni, se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine
Prvo zasijedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je održano 25. studenog 1943. godine u Mrkonjić Gradu.
Na tom zasijedanju je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene granice, a Bosna i Hercegovina je definirana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji. Izbjegnut je scenarij prema kojem je BiH trebala uživati status autonomne pokrajine.
Na današnji dan, 25. studenog 1943. godine, Bosna i Hercegovina je obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna pala pod upravu Osmanskog (Turskog) okupatora.
Ni srpska, ni muslimanka, ni hrvatska…
Nekoliko dana nakon toga, spomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i oslužbenjena na Prvom zasijedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu. BiH je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb.
Zaključak zasijedanja ZAVNOBiH-a je da je Bosna i Hercegovina tom odlukom definirana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava, bez obzira radi li se o Hrvatima, Srbima ili Muslimanima. Također, istaknuto je i to često puta poslije, upravo u toj odluci leži i današnji pojam konstitutivnosti naroda
Mogli bismo reći da su protivnici konstitutivnosti danas zapravo protivnici ideje o samoj državi BiH.
Državnost Bosne i Hercegovine i više je nego upitna zbog same činjenice da je jedan dio mirovnog sporazuma naš Ustav, da nam u Ustavnom sudu sjede stranci i da je predstavnik međunarodne zajednice i “de iure” i “de facto” u političkom smislu jači od Parlamenta i Predsjedništva. Nadalje, dva od tri naroda gotovo nikako ne priznaju državu BiH, odnosno, neke njene simbole, poput himne i zastave, koji su također nametnuti.
Ivan C. / Dnevnik.ba
