Davati diplome studentima koji i ne vide fakultet je čisti kriminal!
Direktor Centra za informiranje i priznavanje dokumenata u visokom obrazovanju (CIP) BiH dr. Borko Sorajić govori o ulozi ovog centra i onome što je urađeno u proteklim godinama, a što je dovelo do toga da se CIP BiH nađe u samom vrhu Europe.
Sorajić govori i o priznavanju diploma iz BiH u inozemstvu, lažnim diplomama, te visokoškolskim ustanovama u BiH, problemima i kriminalu u visokom obrazovanju.
Koja je uloga Centra u oblasti priznavanja dokumenata, obzirom na podijeljene nadležnosti u oblasti obrazovanja između različitih nivoa vlasti i kako ide proces priznavanja?
“Centar je u skladu sa svojim nadležnostima, ali i kroz svoj dosadašnji rad postao ključna institucija u postupku priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija u BiH kao i prepoznatljiva institucija vezano za priznavanje domaćih kvalifikacija u inozemstvu. Također, u sklopu SQUARE projekta financiranog od Europske komisije, Centar je prošao akreditaciju svoga djelovanja. Centar je član ENIC/NARIC mreže i daje informacije o visokoškolskim kvalifikacijama stečenim u BiH za potrebe priznavanja u inozemstvu. Centar također daje mišljenje i preporuke u postupku priznavanja nadležnim organima za priznavanje koji su Centar uvrstili u odredbe Zakona o nostrifikaciji/priznavanju. Za sada su to učinile Tuzlanska i Posavska županija, visokoškolske ustanove u Sarajevskoj županiji i Brčko Distriktu, te Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske u svrhu priznavanja za potrebe pristupa tržištu rada. U zakonodavstvu ostalih županija to tek treba biti usvojeno, ali svi koriste usluge Centra. Također, Centar daje mišljenje i drugim organima za priznavanje ukoliko mu se isti obrate.
BiH je 2003. godine potpisala i ratificirala Lisabonsku konvenciju o priznavanju i obaveza je bila da sve obrazovne vlasti usklade svoja zakonodavstva sa principima Konvencije odnosno da se priznavanja bazira na pravima koje kvalifikacija ima u zemlji u kojoj je stečena. Nažalost ni do danas ovo nije u potpunosti urađeno tako da još uvijek pojedini organi za priznavanje provode stare procedure nostrifikacije.
Slobodno mogu kazati da je naš Centar u samom vrhu Europe. U prilog tome ide i podatak da smo jedini u Europi imali napisane preporuke za priznavanje visokoškolskih kvalifikacija licima sa djelomičnom ili bez dokumentacije u trenutku izbijanja izbjegličke krize. Mišljenje CIP-a BiH uvažavaju svi ENIC centri u svijetu.
Koje su vaše preporuke kada je u pitanju proces priznavanja diploma, budući da su pravila neujednačena u BiH?
“BiH treba uskladiti svoje procedure priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija s odredbama Lisabonske konvencije o priznavanju, njenim pratećim dokumentima i drugim dokumentima publiciranim unutar europskog prostora priznavanja (EAR-European Area of Recognition). Budući da je nadležnost nad obrazovanjem na nivou Republike Srpske, Brčko distrikta BiH te u Federaciji na nivou županija, sve ove nadležne vlasti trebaju uskladiti svoje zakonodavstvo s odredbama Konvencije. Centar ima dovoljno stručno osoblje da nadležnim obrazovnim institucijama pomogne u usklađivanju ovih procedura. Iako Centar nije u zakonodavstvu svih nadležnih organa za priznavanje, skoro svi oni u pojedinim složenim postupcima priznavanja traže mišljenje ili preporuku Centra.”
U javnosti i stručnim krugovima bilo je govora o automatskom priznavanju diploma u zemljama regije, je li to moguće i hoće li će doći do toga?
“Automatsko priznavanje nije moguće, barem ne u ovom trenutku, posebno zbog sve većeg broja lažnih kvalifikacija. Iako procedure priznavanja mogu da se olakšaju i ubrzaju, neka vrsta provjere statusa i nivoa kvalifikacije mora postojati. Svakako da pojedine zemlje koje imaju slične obrazovne sisteme kao što su i zemlje bivše SFRJ mogu pokušati da bilateralnim/multilateralnim sporazumima iznaći načine da, ako ne automatski priznaju kvalifikacije između sebe, onda svakako olakšaju i ubrzaju postupak priznavanja. Vezano za ovu problematiku od 2005. godine postoji Sporazum o uzajamnom priznavanju dokumenata i reguliranju statusnih pitanja učenika i studenata između Republike Srpske i Republike Srbije.”
Susrećete li se sa slučajevima lažnih diploma i koliko česte su te pojave? Odakle su najčešće sporne diplome?
“Da, susrećemo se sa slučajevima lažnih kvalifikacija i sa razvojem informacijskih tehnologija i olakšanom mogućnosti krivotvorenja obrazovnih isprava ovaj problem će se još i usložnjavati. Centar u postupcima davanja mišljenja i preporuka nadležnim organima za priznavanje provjerava vjerodostojnost svake obrazovne isprave, a osim toga vrši provjere za sve strane sa zakonitim interesom. Tako je, između ostalih, Centar izvršio provjere na stotine zahtjeva Uprave za neizravno oporezivanje BiH za potrebe revizije visokoškolskih kvalifikacija osoblja Uprave, Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske prilikom revizije rješenja o priznavanju. U ovim postupcima provjere pronašli smo pojedine lažne kvalifikacije, kao i kvalifikacije izdate od institucija koje nemaju status visokoškolskih ustanova u obrazovnim sistemima zemalja u kojima su kvalifikacije izdate. Budući da su nadležnosti Centra limitirane, Centar samo dostavlja informacije drugim institucijama, koje su zatim odgovorne da postupe u skladu s dostavljenim informacijama odnosno pokrenu proceduru.”
Može li se govoriti o brojkama?
“Ne možemo govoriti o brojkama, ali mogu kazati da se stalno pojavljuju. Ima tu puno posla za istražne organe.”
Postoje li visokoškolske ustanove u BiH čije diplome nisu važeće i priznate i ako postoje koje su to ustanove?
“Nadležne obrazovne vlasti izdaju dozvolu za rad/licencu kojom se visokoškolskim ustanovama dozvoljava obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. Međutim, u cilju osiguranja kvaliteta kao jednog od osnovnih preduvjeta internacionalizacije visokoškolskih ustanova u BiH, od 2014. započeo je proces institucionalne akreditacije svih visokoškolskih ustanova. Ovaj proces je još uvijek u toku, a u toku su pripreme za otpočinjanje akreditacije studijskih programa. U zakonodavstvu entiteta/županija, Brčko distrikta BiH nije naznačen krajnji rok za završetak kako institucionalne akreditacije tako isto i studijskih programa što svakako usporava ovaj vrlo važni proces akreditacije.
Nažalost iako vjerojatno postoje neke visokoškolske ustanove koje ne ispunjavaju uvjete, u BiH danas svi imaju dozvole za rad. Donedavno su bile upitne dozvole za tri ustanove u Brčko distriktu, ali smo od nadležnih službi obaviješteni da su i njihove dozvole važeće. Nažalost kvalitet obrazovanja je pao ispod svih nivoa kako u privatnim tako i u javnim visokoškolskim institucijama. Pored toga mogu slobodno reći da i u ovoj oblasti ima kriminala.”
O kakvom kriminalu govorite?
“Davati diplome studentima koji i ne vide fakultet za mene je čisti kriminal. Na taj način od mladih ljudi prave invalide i rade nepopravljivu štetu društvu i državi. Obično takvi se prvi zapošljavaju u državnom sektoru. Privatni sektor u većini slučajeva izbjegava ‘stručnjake’ sa privatnih fakulteta.”
Što je s diplomama iz BiH kada je u pitanju priznavanje u inozemstvu, kakva su iskustva?
“Centar nema saznanja da nosioci kvalifikacija stečenih u BiH imaju većih problema prilikom priznavanja svojih visokoškolskih kvalifikacija u inozemstvu. BiH je potpisnica Lisabonske konvencije o priznavanju koju su potpisale i sve europske zemlje, SAD, Kanada, Izrael, Australija i Novi Zeland. Ove zemlje su obavezne da priznaju prava koje nosioci kvalifikacije imaju u zemljama potpisnicama u kojoj je kvalifikacija stečena. Međutim, u zemljama Europske Unije postoji Direktiva 2005/36/EC i Direktiva 2013/55/EU o reguliranim profesijama i na osnovu ovih Direktiva sve zemlje EU su donijele posebne zakone kojim je propisana posebna procedura za priznavanje ovih kvalifikacija. Tu prvenstveno mislimo na zvanja doktora, stomatologa, farmaceuta, veterinara, medicinske sestre, babice i arhitekta. Direktivama je ostavljena mogućnost svakoj zemlji da osim ovih profesija propiše i druge za koje smatra da postoje posebni uvjeti za njihovo obavljanje u toj zemlji.”
Kako biste ocijenili naš visokoobrazovni sistem i što je potrebno raditi da bi naše diplome bile cjenjenije u svijetu?
“Po mom mišljenju prerano se započelo s uvođenjem Bolonjskog procesa u visokoobrazovni sistem BiH bez prethodnih stvarnih priprema. S druge strane, za bolji sistem obrazovanja svakako je vrlo bitno jačanje internacionalizacije visokoškolskih ustanova. Osim toga, nadležne obrazovne vlasti i akademska zajednica trebaju uložiti veće napore u bržem razvoju kvalifikacijskog okvira u BiH, suštinskoj izmjeni nastavnih planova i programa i akreditaciji studijskih programa. Također, nejasan je odnos između javnih i privatnih visokoškolskih ustanova i njihovog statusa. Iako je obrazovanje na razini entiteta, županija i Brčko distrikta, smatram da ovo nije prepreka bržim reformskim procesima. Međutim nadležne obrazovne vlasti moraju biti stvarno opredjeljenje za obrazovne reforme i imati dovoljno kvalitetnih ljudskih kapaciteta da reforme izvrše.”
Sanja Bjelica Šagovnović | Dnevni list
– See more at: http://www.pogled.ba/clanak/davati-diplome-studentima-koji-i-ne-vide-fakultet-je-cisti-kriminal/107872#sthash.rU571NjQ.dpuf
