Digitalizacijom do transparentnih javnih nabavki
Digitalizacija javnih nabavki može unaprijediti transparentnost, smanjiti troškove i šanse za korupciju te istovremeno ubrzati procedure i povećati efikasnost tenderskog procesa, piše Centar za istraživačko novinarstvo.
Ovo je zaključak sa Okruglog stola „Digitalizacija i transparentnost javnih nabavki u jedinicama lokalne samouprave u BiH“ koji su u Sarajevu organizirali Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), „Futura“ i Centar za istraživanja i studije GEA.
Panelista Ognjen Erić sa Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci je naveo da će uvođenje digitalnih alata i AI (umjetne inteligencije, op. a.) biti neizbježan korak u reformi sistema javnih nabavki jer se zemlja na svom putu ka Evropskoj uniji (EU) mora prilagoditi zahtjevima EU regulative.
„BiH je započela proces digitalizacije uvođenjem Portala javnih nabavki. Međutim, sistem nije u potpunosti digitaliziran, što znači da se i dalje oslanja na manualnu obradu podataka“, rekao je Erić, podsjećajući da to, između ostalog, ostavlja prostor za subjektivne odluke i moguće nepravilnosti.
U svijetu postoje digitalna rješenja poput elektronske evaluacije ponuda gdje softverski alati automatski ocjenjuju ponude na osnovu unaprijed definiranih kriterija, podsjetili su učesnici okruglog stola.
AI alati mogu analizirati podatke prethodnih tendera i prepoznati moguće neregularnosti, uključujući sukobe interesa i sumnjive obrasce u vezi sa dodjelom ugovora. Također, analizom prethodnih ugovora AI može predložiti realne tržišne cijene čime se smanjuje mogućnost preplaćivanja ugovora i potencijalnih malverzacija.
Uz ovaj alat tzv. blokchain tehnologija omogućava platformu na kojoj se jednom uneseni podaci o tenderu ne mogu mijenjati. Ponude su šifrirane i vidljive tek nakon isteka roka. Ovakva platforma prati svaki korak realizacije ugovora, uključujući vrijeme isporuke roba i izmjene cijena te omogućava automatsku isplatu nakon ispunjenja ugovora.
„Implementacija AI prošle godine u Španiji iznosila je 4,5 miliona eura u provinciji koja je veličine jedne polovice BiH, ali je ušteda kroz transparentnost daleko veća“, rekao je Erić.
Goran Rakić iz Saveza općina i gradova Republike Srpske je suglasan da koncentracija javnih nabavki na jednom mjestu donosi uštede: „Za Grad Beograd sve javne nabavke svih javnih poduzeća se nalaze na jednoj platformi, čime je ostvarena ušteda od preko 10 miliona KM“.
Za predložena sistemska rješenja je potrebna legislativna i financijska podrška jer je implementacija skupa i zahtijeva specijalizirano znanje
Neki od učesnika okruglog stola, među kojima su bili predstavnici općina, ministarstava i nevladinih organizacija, smatraju da je to velika prepreka ka realizaciji prijedloga, ali da ne treba isključiti pokušaj primjene pojedinačnih alata.
Potreba za razgovorom o načinima poboljšavanja procesa javnih nabavki proizašla je iz istraživanja koje je u decembru 2024. godine proveo Centar za istraživanja i studije GEA iz Banje Luke na uzorku od 143 jedinice lokalne samouprave.
Istraživanje je pokazalo da građani skoro svake druge općine i grada u Bosni i Hercegovini nemaju dostupne podatke o trošenju javnog novca jer je budžetska transparentnost u ovim sredinama na izuzetno niskom nivou.
Ove aktivnosti su organizovane u okviru projekta LENS – Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za monitoring javnih budžeta koji finansira Evropska unija. Cilj ovog projekta je doprinijeti borbi protiv korupcije kroz podizanje nivoa praćenja budžetske potrošnje i korištenja javnih sredstava na lokalnom nivou, uz aktivno učešće civilnog društva.
