HNŽ mijenja zakon o porezu na promet nekretnina

Nacrt novog Zakona o porezu na promet nekretnina HNŽ-a donosi stroža i preciznija pravila za kupce, nasljednike i osobe koje nekretnine stječu ugovorom o doživotnom izdržavanju.

Osnovna stopa poreza ostaje 5 posto, ali se uvode posebne stope do 10 posto za doživotno izdržavanje, detaljnije se uređuje procjena tržišne vrijednosti nekretnina, a bez dokaza o plaćenom porezu neće biti moguć upis vlasništva u zemljišnim knjigama. Nacrt će se 11. svibnja naći pred zastupnicima Skupštine HNŽ-a.

Osnovna stopa poreza na promet nekretnina, prema nacrtu, ostaje 5 posto, a prihod od ovog poreza i dalje bi u cijelosti pripadao jedinici lokalne samouprave na čijem se području nekretnina nalazi. Drugim riječima, novac od poreza na promet nekretnina ostaje gradovima i općinama, piše Hercegovina.info.

Zašto se donosi novi zakon?

Ministarstvo financija HNŽ-a u obrazloženju navodi da su pojedine odredbe dosadašnjeg zakona zahtijevale izmjene i dopune radi jasnije primjene. Kao razlog se navode nedorečenost i neobuhvatnost pojedinih rješenja, zbog čega je, prema mišljenju Ministarstva, potrebno pristupiti donošenju novog Zakona o porezu na promet nekretnina HNŽ-a.

Predloženim zakonom želi se jasnije urediti što se smatra prometom nekretnina, tko je porezni obveznik, kako se utvrđuje porezna osnovica, u kojim slučajevima postoji oslobođenje od plaćanja poreza te kako se provodi postupak prijave, razreza i naplate poreza.

Porez ostaje prihod gradova i općina

Jedna od važnih odredbi nacrta odnosi se na pripadnost prihoda. Porez na promet nekretnina i dalje bi bio prihod jedinice lokalne samouprave na čijem se području nekretnina nalazi.

To znači da bi 100 posto naplaćenog poreza pripadalo gradu ili općini u kojoj se nalazi nekretnina. Zbog toga je ovaj zakon važan i za lokalne proračune u HNŽ-u, osobito za gradove i općine s većim prometom nekretnina.

Osnovna stopa ostaje 5 posto

Prema nacrtu, porez na promet nekretnina plaćao bi se po stopi od 5 posto. Riječ je o osnovnoj stopi koja bi se primjenjivala na promet nekretnina, osim u slučajevima za koje zakon predviđa poseban režim oporezivanja.

U nacrtu se navodi i da predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u svojim propisima trebaju uskladiti odredbe koje se odnose na utvrđenu stopu poreza na promet nekretnina.

Posebna pravila za doživotno izdržavanje

Najzanimljiviji dio nacrta odnosi se na ugovore o doživotnom izdržavanju. Za takve slučajeve uvodi se poseban način oporezivanja, uz različite porezne stope ovisno o tome stječe li se vlasništvo za života ili nakon smrti primatelja izdržavanja, kao i o tome koliko je izdržavanje trajalo.

Ako se vlasništvo stječe za života primatelja izdržavanja, predviđena je stopa od 10 posto.

Ako se vlasništvo stječe nakon smrti primatelja izdržavanja, stopa bi ovisila o trajanju izdržavanja: 10 posto ako je izdržavanje trajalo do tri godine, 8 posto ako je trajalo od tri do pet godina, 6 posto od pet do osam godina, 5 posto od osam do deset godina, a 4 posto ako je izdržavanje trajalo deset ili više godina.

U obrazloženju se navodi kako dosadašnji propis nije razlikovao stjecanje vlasništva za života ili nakon smrti primatelja izdržavanja, niti je uvažavao trajanje izdržavanja. Novim rješenjem, tvrdi predlagatelj, želi se uspostaviti pravedniji porezni tretman ovih ugovora, budući da se prijenos vlasništva u takvim slučajevima ne temelji na klasičnoj kupoprodaji, nego na dugoročnom odnosu između davatelja i primatelja izdržavanja.

Tko plaća porez?

Nacrt preciznije određuje i tko je porezni obveznik. U pravilu je to stjecatelj nekretnine.

Kod zamjene nekretnina porezni obveznik bio bi svaki sudionik u zamjeni, i to za vrijednost nekretnine koju stječe. Ako se stječe idealni dio vlasništva nad nekretninom, svaki stjecatelj bio bi porezni obveznik posebno.

Kod nasljeđivanja porezni obveznik je nasljednik, a kod poklanjanja ili drugog načina stjecanja nekretnine bez naknade porez bi plaćao poklonoprimatelj ili druga osoba koja je stekla nekretninu bez naknade.

Procjena vrijednosti nekretnine

Važan dio nacrta odnosi se i na procjenu tržišne vrijednosti nekretnina. Porezna osnovica bila bi prometna, odnosno tržišna vrijednost nekretnine u trenutku procjene.

Vrijednost bi procjenjivalo Povjerenstvo koje imenuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ili tijelo koje ono ovlasti. Prema nacrtu, Povjerenstvo bi imalo najmanje četiri, a najviše pet članova, i to iz građevinske, geodetske, pravne i ekonomske struke.

Članovi Povjerenstva morali bi imati visoku stručnu spremu, najmanje tri godine rada u struci i položen stručni ispit za rad u tijelima državne uprave. Predsjedavajući Povjerenstva ili njegov zamjenik morao bi biti djelatnik ispostave Porezne uprave kod koje se vrši razrez poreza.

Vlasnici moraju omogućiti pristup nekretnini

Nacrt propisuje i obvezu vlasnika, korisnika ili uživatelja nekretnine da službenim osobama dopuste pristup zemljištu i objektima radi procjene prometne vrijednosti nekretnine.

U obrazloženju se navodi da je to potrebno kako bi se omogućilo pravilno utvrđivanje porezne osnovice, odnosno kako procjena ne bi bila netočna ili nepravična.

Bez plaćenog poreza nema upisa vlasništva

Jedna od praktično važnih odredbi odnosi se na upis vlasništva. Prema nacrtu, bez dokaza o plaćenom porezu na promet nekretnina ne bi se mogao upisati prijenos vlasništva u zemljišnim knjigama.

Porezni obveznik morao bi prijaviti nastanak porezne obveze u roku od 15 dana, a Porezna uprava bila bi dužna izvršiti razrez poreza u roku od 30 dana, odnosno najkasnije 60 dana u složenijim predmetima.

Što s predmetima koji su već u postupku?

Nacrt zakona uređuje i prijelazne situacije, odnosno predmete koji su već pokrenuti prije stupanja na snagu novog propisa.

Za predmete u kojima je porezna prijava ili zahtjev za priznavanje oslobađanja i olakšica podnesen Poreznoj upravi prije stupanja na snagu novog zakona primjenjivali bi se propisi koji su bili na snazi u trenutku podnošenja prijave, odnosno zahtjeva.

Ako je porezna obveza nastala prije stupanja na snagu novog zakona, a prijavljena je pravodobno nakon njegova stupanja na snagu, primjenjivali bi se propisi koji su bili na snazi u trenutku nastanka porezne obveze, ako su povoljniji za poreznog obveznika.

Drugim riječima, za građane i pravne osobe koje su već ušle u postupak predviđena je primjena ranijih propisa u slučajevima kada je to za njih povoljnije.

Predviđene i kazne

Za nepoštivanje zakonskih obveza nacrt predviđa novčane kazne od 500 do 5.000 KM za pravne i fizičke osobe. Kazne su predviđene za slučajeve kada se službenim osobama ne dopusti pristup nekretnini radi procjene, kada se ne podnese prijava poreza u propisanom roku ili kada se razrezani porez ne plati u propisanom roku.

Za odgovornu osobu u pravnoj osobi predviđena je kazna od 250 do 1.000 KM.

Potrebne i konzultacije s lokalnim zajednicama

U mišljenju Ureda za zakonodavstvo Vlade HNŽ-a navedeno je da postoji ustavni temelj za donošenje ovog zakona, ali je istodobno skrenuta pozornost na obvezu konzultacija s jedinicama lokalne samouprave u HNŽ-u.

Ministarstvo financija nacrt je dostavilo Poreznoj upravi FBiH, Županijskom poreznom uredu Mostar i jedinicama lokalne samouprave putem Saveza općina i gradova FBiH. Prema obrazloženju, prijedlozi Porezne uprave većinom su uvaženi, dok se jedinice lokalne samouprave nisu očitovale o nacrtu.