“Dolaze bolji dani za Prozor-Ramu”
Nakon četiri desetljeća u ovom kraju se otvara proizvodni pogon. Tvornica “GS-RAMA” u početku će zapošljavati 55 radnika, a kasnije i dodatnih 200
Piše:
Nakon pune četiri decenije u općini Prozor-Rama biće otvoren proizvodni pogon. Radi se o tvornici “GS-RAMA”, koja bi u početku trebala zapošljavati 55 radnika, s planom da taj broj raste do 250.
Ova investicija će ojačati privredu kraja i pružiti šansu mladima da se zaposle. Problem u općini predstavlja odlazak mladih jer nisu vidjeli budućnost u rodnom kraju. Nova fabrika već ih je privukla. Petnaest ih se vratilo iz inozemstva i zasnovalo radni odnos u GS-Rama.
Vlasnica firme je Snježana Köpruner, jedna od najuspješnijih poduzetnika u Bosni i Hercegovini, koja je posljednjih godina sa svojom firmom GS-TMT iz Travnika ostvarila velike uspjehe na poslovnom planu. Nakon električnih bicikala lansirala je i prvo domaće električno dostavno vozilo. Firma u Prozor-Rami u početku će raditi dijelove za bagere firme Liebherr iz Bischofshofena.
PRILIKA ZA POVRATAK
“Radim u Odjelu ljudskih resursa i mogu reći da nam se javljaju mladi koji žive u inozemstvu, koji se raspituju o uslovima u novoj firmi. Do sada se vratilo 15 ljudi i zaposlilo. Vjerujem da će ih biti još koji će se odlučiti na povratak u rodno mjesto. Ovo je zaista dobra prilika, osobito za mlade. Vjerujem da će ova investicija privući i neke druge da ulože”, kazala je Ivana Ćuk-Ćavar, prva zaposlenica firme u Prozor-Rami.
Ovo je miran kraj, nema prevelikih gužvi. Priroda je specifična. U osmom mjesecu nije bilo slobodnih kapaciteta, kaže Ivana Ćuk-Ćavar
Općina Prozor-Rama prostire se na visoravni i u dolinama pritoka rijeke Rame: Crime, Ljubunčice ili Dušćice i Volujaka. Tradicijski naginje Bosni, a danas je bilježe kao sjeverni dio Hercegovine. Ramski kraj okružen je planinama: obroncima Bitovnje, na sjeveru Radušom, Vranicom i Zecom, s istoka Studenom planinom i Bokševicom, s juga obroncima Čvrsnice i Vrana, a na zapadu Ljubušom.
Gornji tok rijeke Rame prekrilo je Ramsko jezero, a donji tok i ušće Jablaničko. Ramsko jezero umjetno je akumulacijsko jezero, a nerijetko ga svrstavaju među najljepša u Evropi. Stvoreno je 1968. godine. Najveća dužina je 12 kilometara, površina oko 1.500 ha, najveća dubina 95 metara, dok njegove vode mogu oscilirati i do 55 metara. Posebnu ljepotu daju mu otoci i poluotoci, a najpoznatiji je poluotok Šćit, koji mnoge svojim oblikom podsjeća na gitaru. Godišnje na jezero dođe više od 10.000 posjetitelja.
Tu je i veslački klub Rama, koji pravi odlične rezultate i okuplja mlade. Kroz projektne aktivnosti u augustu prošle godine je markirana nova kružna biciklistička staza Šćit-Jaklići-Glib-Jaklići-Šćit. Mjesec kasnije, u septembru, održana je prva biciklistička tura koja vodi od Veslačkog kluba do Jaklića i nazad, a uključuje vožnju regionalnom cestom, kao i onu off-road. Kroz projekt je pribavljeno 30 biciklističkih kaciga, kao i sav materijal za uređenje i markaciju staze.
Jezero je dobro za sportski ribolov, a prema tvrdnjama lokalaca, ribar Dragan Kozina je prije koju godinu ulovio šarana od 28 kilograma.
Na Ramskom jezeru je ostrvo Šćit na kojem se u okviru Franjevačkog samostana nalazi etnografski muzej. Ovo je zaista jedinstven objekat. Muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit je postavljen u starom samostanu koji je jedina građevina takve vrste iz vremena vladavine Osmanlija u BiH, sagrađena 1857. godine.
U muzeju koji je otvoren 2007. mogu se vidjeti postavke života stanovnika ramskog kraja. Oko 1.200 eksponata na tri etaže pokazuje stare zanate, prevozna sredstva, stambenu kulturu, proces proizvodnje tekstila… Četvrta etaža je posebna zbog raznovrsne flore sa oko stotinu najzastupljenijih biljaka praćenih taksativnim opisima.
“Kada je u pitanju turizam, mi smo još na početku. Potencijal itekako imamo. Tu je Ramsko jezero. Pokušali smo i planinski i vjerski turizam, znajući za bliskost Međugorja i samostana na Šćitu. Imamo biciklističke staze, markirali smo i planinske. Na lokalitetu Gradac u Ljubuncima započeta su 2017. arheološka istraživanja i otkriveni su ostaci stare crkve, krstione iz 6. stoljeća, pa rimske zidine. Planirana je dogradnja zgrade Općine, gdje će u jednom dijelu biti prostor za galeriju i arheološku zbirku. Želja nam je da to doprinese promoviranju općine”, govori Jozo Ivančević, načelnik Općine Prozor-Rama.
Ivančević je na čelu Općine od 2008, a dvadeseti je u historiji Općine od 1944. godine. Priča kako je dosta urađeno na kulturnom planu.
“Dobili smo 2022. spomenik Ramski gastarbeiter autora Petra Dolića, pa spomenik kralju Tvrtku – Tvrtkov biljeg 2017. na samom ulazu u Općinu. Počelo se nešto dešavati na polju kulture. Radili smo monografiju općine, imali dva važna simpozija, izdali knjigu o potapanju akumulacije 1968. godine i izgradnji HR Rama, istakao je Jozo Ivančević, uz objašnjenje da su najveća sredstva koja pune općinski proračun od naknade za potopljeno zemljište, a da se od 2009. uplaćuju značajnija sredstva zahvaljujući dobivenoj pravnoj borbi protiv Elektroprivrede HZHB”, dodaje Ivančević.
Zoran Stojanović s portala Ramski Vjesnik kaže da turizam u općini Prozor-Rama ima svijetlu perspektivu. Danas ljudi, pojasnio je, često bježe od prevelike užurbanosti i stresa, potreban im je mir, a to mogu naći u Rami, kako na Ramskom i Jablaničkom jezeru, tako i u cjelokupnom okruženju.
“Objavljujući neku vrstu turističkog vodiča na našem portalu pod nazivom ‘Gdje za vikend ili zašto posjetiti Ramu’, uvidjeli smo koliko je potencijala na ovom prostoru za izletnički, vjerski, planinarski, sportski, kulturno-arheološki i adrenalinski turizam. Važno je što općina Prozor-Rama radi na infrastrukturi kao osnovi za svaki razvoj, pa i turistički. I stanovnici su prepoznali ovaj sektor kao važan dio gospodarstva i dali su se u neke oblike turizma kroz apartmanski smještaj. Svakako se mora još poraditi na smještajnim kapacitetima, sadržajnijoj ponudi i promocijskim aktivnostima iako promociju stalno radimo kroz naš portal. Dođite u Ramu i udahnite ovu ljepotu, okusite domaću hranu i odmarajte”, poručuje Stojanović.
Danijel Burečić, direktor Agencije za lokalni razvoj Prozor-Rama, ističe da, pored razvojnih aktivnosti, Agencija radi na promicanju i razvoju turizma. Pomažu u izradi projekata kako općini Prozor-Rama tako i pojedincima, a i sami apliciraju na različite projekte.
Foto: Pogled koji ostavlja bez daha/Muhamed Tunović“Općina Prozor-Rama ima turističku budućnost na kojoj svi zajednički trebamo još raditi. Općina radi na infrastrukturi, mi iz Agencije na projektima, a stanovništvo je prepoznalo budućnost u ovom segmentu gospodarstva. U Rami je zasigurno najizazovnije Ramsko jezero uz koje se vezuje posjet Šćitu i etnografskom muzeju. Sve je atraktivnija plovidba Ramskim jezerom. Na regionalnoj cesti Rama -Tomislav-Grad, na lokaciji Izlaz, skoro svaki posjetitelj zastane i fotografira Ramsko jezero. Stoga Agencija zajedno s Općinom ide u projekt izgradnje vidikovca i odmarališta, kako bi pogled bio još ljepši, a odmor ugodniji. Radimo na izradi glavnog projekta skywalka na Umnoj glavi, mjestu na Zahumu, odakle se vidi Rama kao na dlanu. Turisti u Rami mogu planinariti, biciklirati i nakon napornog hoda ili vožnje uživati u ukusnoj domaćoj hrani. Ljubitelji povijesti i arheologije mogu posjetiti arheološko nalazište Gradac na kojem su iskopani ostaci života od prapovijesti, ilirskog, rimskog razdoblja sve do dolaska Slavena na naše prostore. Rama je za mnoge posjetitelje još neistraženo područje. Treba se odvažiti i dati na istraživačke i adrenalinske poduhvate”, kaže Burečić.
STAROKRŠĆANSKA CRKVA
Kada je u pitanju arheološki lokalitet Gradac u Ljubuncima, istraživanja traju od 2017. pod vodstvom Snježane Vasilj te arheologa suradnika u istraživanju prethistorijskih slojeva Darka Periše.
“Na nalazištu je istražena starokršćanska crkva s krstionicom iz 6. stoljeća te niz građevina uz crkvu koje su uz iskapanje i istraživanje i konzervirane. Osim kasnoantičkog sloja, ovdje su i bogati nalazi iz rimske antike te prethistorijski slojevi. Jedno od značajnijih otkrića na ovom nalazištu je reljef rimskog boga Merkura, što svjedoči o pretkršćanskom rimskom kultu”, pojasnio je Antun Kovčalija, magistar povijesti iz Rame, povratnik iz Njemačke u rodni kraj, koji sudjeluje u arheološkim iskapanjima na tom lokalitetu.
Doktor arheologije Darko Periša, nastavnik na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, za Ramski Vjesnik je ispričao: “Prilikom arheoloških iskopavanja rimskih ostataka, na nekoliko mjesta su otkriveni i tragovi prethistorijskog naselja. U tom spletu su dobro očuvani kulturni slojevi prethistorijskog doba, a mi smo pristupili arheološkom iskopavanju tog dijela. Ovo je jedno zaista jako dojmljivo nalazište s više aspekata. Jako je zanimljivo i jedinstveno je. Neke od takvih građevina nisu poznate do sada u unutrašnjosti provincije Dalmacije, odnosno današnjoj Bosni i Hercegovini, kao što je ta podzemna građevina sa svodovima, pilonima i lukovima. To nalazište ima posebnu i veliku vrijednost.”
Turistički potencijal Prozor-Rama ima. I posla će biti više za mlade, kao i šanse da ostanu u svom rodnom mjestu. Ivana Ćuk-Ćavar, kao povratnica, svjesna je da se mnoge stvari mijenjaju nabolje i vjeruje da će kraj postati tražena turistička destinacija.
“Ovo je miran kraj, nema prevelikih gužvi. Priroda je specifična. Prošlog ljeta, u osmom mjesecu, nije bilo slobodnih kapaciteta na Ramskom jezeru. Za radnike iz drugih gradova koji budu radili u tvornici “GS-RAMA” trebat ćemo smještaj. Posjetitelja će, sigurna sam, biti puno više nego što ih je sada. Bilo bi dobro da se poveća ponuda i po broju kreveta. Dolaze bolji dani za ovaj kraj”, zaključila je Ivana Ćuk-Ćavar.
Izvor: Oslobođenje
