DR. SC. VESNA HALUGA: “Tradicionalno tetoviranje Hrvata u BiH je jedinstven fenomen u svijetu”
Dr. sc. Vesna Haluga održala je javno predavanje na temu “Znamen na koži – tradicijska tetovaža žena katolkinja – simbol identiteta i kulture Hrvata iz BiH” u Mostaru, 20. listopada 2022. godine.
Haluga je inače na Sveučilištu Sjever 2019. godine upisala Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij mediji i komunikacija, a 2022. godine završila obranom doktorske disertacije “Semiotički aspekti i suvremeno komunikacijsko značenje tradicijske tetovaže žena katolkinja iz Bosne i Hercegovine“.
Prezentirana povijest i simbolika tradicionalnog tetoviranja žena katolkinja u BiH
“Ovo je neka identitetska priča, a mislim da je ovo ujedno i jako lijepa i jako teška priča, posebno u onih 400 godina od njenog nastanka. Što se tiče suvremenog, tetovaže u posljednjih nekoliko godina postaje popularna. Tradicijska tetovaža žena katolkinja se jako dobro uklapa u kulturnom, povijesnom, etnološkom, sociološkom, ali i u suvremenom kontekstu”, kazala je Haluga.
Razni narodi u svijetu imaju tetovaže, ali one žena katolkinja u BiH su posebne
“Imamo tetovaža po čitavom svijetu, od poznatih japanskih i maorskih, ali što se tiče naše tetovaže to je jedinstveni fenomen u cijelom svijetu, karakterističan isključivo za žene katolkinje u BiH. Imamo i primjere takvih tetovaža u Hrvatskoj, ali smatra se da su to osobe koje su doselile iz BiH. Ono što je specifikum ove tetovaže je da je ona jedina tetovaža na cijelom svijetu koja je imala originalnu zaštitnu funkciju. Tetoviralo se kako bi se spriječilo odvođenje djevojaka od strane osmanlijskih okupatora u tadašnje doba”, dodala je Haluga.
Kako navode povijesni izvori tradicionalno tetoviranje ili „sicanje“ radilo se jer su katolici tako željeli zaštitili svoju djecu od nasilnog odvođenja i zauvijek ih obilježiti, kako bi znali kome pripadaju.
Glavni cilj – UNESCO!
Tetovirana su uglavnom ženska, ali i muška djeca od 3 do 18 godina starosti, i to na blagdan svetog Josipa ili Blagovijest. Kao i na Veliki petak i u korizmeno vrijeme pomoću prirodnih materijala kao što su med, ugljen, pljuvačka, majčino ili pak neko drugo mlijeko. Središnji motiv tetovaža su uglavnom bili križevi.
“Ono što je zanimljivo da se netko bavi ovom temom, da će to prezentirati i ovdje i u svojoj knjizi. Inače, te tradicijske tetovaže sigurno zavređuju da budu zaštićene od UNESCO-a, jer to je ipak vrijedna nematerijalna baštine”, kazao je Zoran Stojanović, profesor filozofije koji se ujedno bavi proučavanjem tradicije i običaja ramskoga kraja, gdje je određeni broj baka koje su se tetovirale sicanjem živo još i danas.
Organizator ovog predavanja Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ – Glavna podružnica Mostar
“Mi u svom nazivu nosimo „kulturno“, a tradicija ima važnost u onome što radi Napredak. Znamo da je tradicijska tetovaža vezana za ovo podneblje, a Napredak u okviru svojih aktivnosti uvijek želi biti aktualan i poseban te na ovaj način nastojimo promovirati kulturu i tradiciju Hrvata u BiH”, istaknuo je Miroslav Landeka, predsjednik “Napretka” te u uvodnim riječima kazao: “Neka ovo predavanje bude naš zajednički skromni doprinos da kroz priču o znamenu na koži žena katolkinja svi osjetimo kap ljubavi prema svome narodu, svojoj vjeri i svojoj domovini, teškoj prošlosti, ali i nadi za budućnost.”
Izvor: Federalna/Ramski Vjesnik
