EU financira obuku kako bi ljudi lakše našli posao u BiH
Više od 30 osoba trebalo bi biti zaposleno nakon prolaska specijalizirane obuke dok će njih 40 proći obuku samozapošljavanja, jedna je od poruka koje su se mogla čuti jučer, na početnoj konferenciji projekta “Suradnjom do bolje konkurentnosti – KSB”, čija je vrijednost 375.540 KM, od čega EU financira 312.000 KM, a ostatak je partnersko sufinanciranje, piše Večernji list BiH.
Novi koncept
Kenan Kesić, projektni menadžer agencije REZ, kazao je kako se projekt realizira na području općina Travnik, Novi Travnik, Vitez i Jajce, a implementira ga Lokalno partnerstvo za zapošljavanje. Upravo se u okviru prezentacije ovoga vrijednog projekta moglo čuti i što su neke od ključnih prednosti kada je riječ o procesu specijalizacije, kao i sinergije različitih aktera na tržištu rada, a sve u cilju praćenja trendova i prilagođavanja onomu što je danas potrebno domaćem gospodarstvu.
Potrebni su različiti stručnjaci, posebice u nizu industrijskih grana, odnosno u svim onim deficitarnim zanimanjima
Upravo zbog navedene potrebe s konferencije poslala se i jasna poruka o potrebi prilagođavanja srednjoškolskog obrazovnog sustava kako bi se u što većem broju “proizvodili” oni kadrovi koji mogu biti najkonkurentniji na tržištu rada, uz usvajanje principa mobilnosti i brze prilagodbe, prateći promjene kojima svjedočimo na svjetskoj razini. Kako pronaći adekvatan model s kojim će se “proizvoditi” deficitarna radna snaga jedno je od temeljnih gospodarskih pitanja u BiH, a na koji različiti akteri pokušavaju naći odgovor, pri čemu sve analize vode istom ili sličnom zaključku te koji govori o značaju uvezivanja poslodavaca i školskog sustava kojim bi se stimuliralo upisivanje deficitarnih zanimanja, što je osobito važno s obzirom na kronični manjak kvalificiranih radnika u brojnim oblastima.
Novi trendovi, šest ili sedam od 10 najtraženijih zanimanja prije 40 godina nije postojalo
Bojan Domić, ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Srednjobosanske županije, ovom je prilikom ukazao na potrebu promjene sustava obrazovanja, podsjetivši kako je nekadašnji koncept prevladan, odnosno praksa da netko tko se školuje i stekne znanje sljedećih 40 godina radnog vijeka – može to i raditi. Kao ilustraciju koja govori o potrebi što bržeg i učinkovitijeg modela prilagođavanja trendovima na tržištu rada, iznio je podatak kako od 10 najtraženijih zanimanja danas, prije 40 godina šest ili sedam ih nije postojalo. Upravo stoga naveo je kako su promjene potrebne kako bi bili što atraktivniji, a uzimajući u obzir brzinu promjena u okvirima svjetskog gospodarstva.
“Morat ćemo promijeniti sustav obrazovanja kako bi bio znatno moderniji, mobilniji te kako bi ohrabrili lokalne zajednice, škole, pa i sami sebe. Nekad se školujemo samo zato što je to tradicija. Svijet se prebrzo mijenja”, rekao je Domić.
O važnosti uvezivanja predstavnika županije s gospodarstvenicima, obrazovnim institucijama, međunarodnim organizacijama, kao i REZ-om govorio je i ministar gospodarstva SBŽ-a Nisvet Hrnjić, a koji je tom prilikom poručio kako je pitanje kvalificirane radne snage jedno od najvažnijih danas. U kontekstu spomenutog projekta, Kenan Kesić, projektni menadžer agencije REZ, objasnio je kako isti ima tri glavne komponente – prva je jačanje lokalnog partnerstva za zapošljavanje, koje treba sinergijom aktera omogućiti kvalitetnije upravljanje ljudskim resursima, drugi je uvođenje certificirane obuke za njegovatelje i CNC operatere, a treća komponenta je startup podrška kroz 12 novih startup biznisa.
U konačnici, plan je da specijaliziranu obuku prođe ukupno 60 osoba, od kojih se 35 treba zaposliti u partnerskim tvrtkama, dok će 40 osoba proći obuku za samozapošljavanje i pokretanje biznisa, za koju će dobiti financijsku i mentorsku pomoć.
Važnost podrške
Europska unija i na ovaj način podržava razvoj domaćeg gospodarstva, a što je osobito značajno, sredstva se ulažu u prijeko potrebnu obuku u rukovanju suvremenim industrijskim strojevima, ali i osposobljavanje za praćenje trendova u tehnološkom smislu. Pritom, treba podsjetiti kako se u nizu lokalnih zajednica u BiH već njeguju novi modeli koji uključuju sinergiju obrazovnog sustava i gospodarske zajednice, a koji onda rezultiraju bržim i učinkovitijim upoznavanjem s tehnologijama pokretačima nove industrijske revolucije.
Foto: Ramski Vjesnik/Ilustracija
Izvor: Vecernji.ba
