Europa na rubu nove migrantske krize: ‘Padne li Grčka, pada i Europa’
Više od tjedan dana traju napetosti na tursko-grčkoj granici nakon što je turski predsjednik Erdogan otvorio granice migrantima. Tisuće se žele probiti na zapad, a milijuni još čekaju u Turskoj.
Europa je ponovno na rubu nove migrantske krize kakva je bila i prije pet godina.
Koje su sličnosti s 2015., a što potpuno drugačije?
Grčka vojska i policija odvraćaju migrante vodenim topovima, a zbog turskih suzavaca ne mogu nazad. To većina i ne želi, a put prema zapadu zatvoren je i na bugarskoj strani.
“Na grčkoj strani nas napadaju, ovdje (na bugarskoj) isto. Nema hrane, djeca su gladna”, kaže Nurullah iz Afganistana.
One koji uspiju stići na grčko tlo, lokalni stanovnici prijavljuju policiji, koja ih vraća odakle su došli jer poruka iz Europe je jasna – ne dolazite.
“Ne idite na granicu! Granica nije otvorena. Ako vam netko kaže da možete ići slobodno u EU, Grčku ili Cipar, to nije točno”, poručio je migrantima prije nekoliko dana Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Nema prolaza, posebno za ekonomske migrante, a Grci tvrde, izbjeglice s granice već godinama žive u Turskoj.
A izbjeglica će biti još, tako je ovaj tjedan prijetila Ankara. Pušteno je svega stotinjak tisuća, a u Turskoj ih ima još 3,7 milijuna te još milijun i pol u Libanonu i Jordanu.
“Sad kad smo otvorili granice telefoni neprestano zvone, kažu mi : “Zatvorite granice”. No taj dogovor je završio”, rekao je Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Europsko jedinstvo odlučio je pokazati vrh Europske Unije na grčkoj granici, među njima bio je i hrvatski premijer Andrej Plenković u ime zemlje predsjedateljice.
Održani su hitni sastanci ministara unutarnjih i vanjskih poslova. Grčkoj je obećana pomoć od 700 milijuna eura te još graničnih policajaca.
Milanović 2015. premijer, sada predsjednik
U Hrvatskoj se okupilo Vijeće za nacionalnu sigurnost. Je li situacija poput one 2015., državni vrh ne misli jednako.
“Ova situacija je slična 2015. i 2016., ali bitna je razlika što ova grčka vlada za razliku od bivše čuva svoju granicu”, smatra premijer Plenković, dok se s time ne slaže predsjednik Zoran Milanović: “Ne sliči ništa, sve je drukčije. Tada su ljudi prolazili nesmetano”.
Tada je u Europu stiglo oko dva milijuna izbjeglica preko četiri glavne rute, koje su se održale i danas, s tim da je ona balkanska dobila još jedan krak preko BiH. Većinom su stizali Sirijci koje je njemačka kancelarka svojom politikom otvorenih vrata sama pozvala, suspendirajući Dublinski sporazum. No s vremenom je Angela Merkel tu retoriku Merkel mijenjala.
Jasno ne izbjeglicama otpočetka je stav mađarskog premijera Viktora Orbana koji je postavio ogradu na granicu sa Srbijom. Od tada izbjeglice, njih i 10.000 na dan Srbija propušta prema Hrvatskoj, zbog čega tadašnji premijer Milanović, na zgražanje susjeda, privremeno i zatvara granicu.
Unatoč nekim idejama, Hrvatska nije postala prihvatni centar, a migranti su se organizirano vozili do granice autobusima, vlakovima, od kojih je jedan i zadržan u Mađarskoj. Politički skandal je riješen vraćanjem vlaka, a Orban nastavio svojom politikom.
Ruta se okreće prema Sloveniji, koja na kraju stavlja žilet žicu. Migrantski val prestaje sporazumom s Turskom, s kojim Europa uz obećanih šest milijardi eura problem
prebacuje na turskog predsjednika, koji naravno ima svoje uvjete. Europi je Erdogan zamjerio što mu je uskratila potporu u ratu u Siriji, zemlji gdje je sve počelo, a u kojoj već gotovo deset godina bijesni rat.
“Padne li Grčka, pada Europa”
“Pokazuje se da je on (Erdogan) u pitanju prisilnih migracija gospodar unutar EU-a, a unija nema pravo rješenje”, smatra Anđelko Milardović s Instituta za migracije i narodnosti.
Od 2015. puno se toga promijenilo: poražena je Islamska država, Merkel je na odlasku, dogodio se Brexit, no još nema zajedničke migrantske politike.
“Padne li Grčka, pada Europa. civilizacija ili barbarstvo. Radi se o ljudima koji su samo kolateralne žrtve u velikoj igri moći”, kaže Milardović.
Nakon Grčke, sljedeća crta obrane bit će i Hrvatska. Zasad granicu čuva oko šest tisuća policajaca, a ako treba vojska je spremna.
“Pitanje je hoće li Grčka zadržati migrante, ja u to ne vjerujem, sigurno će biti prolazaka, krijumčari će doći na svoje”, smatra bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
Erdogan je prvu poruku poslao, a u ponedjeljak ga u Bruxellesu očekuju novi razgovori. A nakon pet godina, Orbanova politika žice i vojske na granici, koje su se svi zgražali, sada je očito postala prihvatljiva.
