Formiranje gornjoramske općine
U Gornjoj Rami je tek 1927. godine formirana općina, a dotad su bile manje zajednice zvane jafte koje su obuhvaćale dva‑tri sela. Sad je općina obuhvaćala čitavu kotlinu do Lapsunja. Prvotno je bilo odlučeno da sijelo općine bude u Kopčićima jer su muslimani bili u savezu sa srpskim radikalima preko M. Spahe i njegove stranke, dok su Hrvati sa Stjepanom Radićem na čelu bili u opoziciji. Narod je izabrao fra Bonu Ivandića za prvog predsjenika općine, čega se on odrekao 1929. godine, kad ga je zamijenio dotadašnji potpredsjednik Ivče Mišura. U odbor su ušli Mustajbeg Kadrić, Franjo Džolan i drugi boljestojeći ljudi. Na savjet prijatelja iz Travnika prva je sjednica održana u Kopčićima 29. rujna 1927. godine, a onda je sve preneseno na Šćit i tako je ostalo. Za bilježnika je izabran Ivo Tomić.
Općina je odmah odlučila praviti škole, i to jednu na Šćitu, jednu na Orašcu i jednu u Kopčićima za odgovrajuća sela koja gravitiraju prema pojedinoj školi. Šćitska se škola počela graditi 1928. na samostanskom zemljištu. U rujnu 1931. počela je nastava u novoj školi. Škola u Kopčićima završena je 1934., a Rumboci i Jaklići svoju nisu ni počeli graditi
Općina je odmah osnovala Mjesnu zadrugu za poljoprivredni kredit koju je vodio Franjo Grubeša.
U to vrijeme počela se probijati cesta od groblja u Ripcima do Mokronoga na duvanjskom polju.
Fra Ljubo Lucić, Rama kroz stoljeća
