Foto/video: Na Kedžari kod Divina groba tisuće vjernika
Na prvu nedjelju poslije Petrova, a ove godine je to bilo 01. srpnja, okupile su se tisuće vjernika na Divinu grobu na Kedžari u Vran planini. Časteći lik Dive Grabovčeve hodočasnici su stigli na Kedžaru iz Rame, Hercegovine te pojedinih dijelova Dalmacije. Iako o Divi nema nekih pisanih tragova postala je neizbrisiv i upečatljiv dio vjerničke tradicije.
Hodočasnici su pristigli pješice, automobilima i autobusima. Veliki broj vjernika jasno govori o razini čašćenja Ramkinje Dive Grabovčeve ubijene i sahranjene na Kedžari koja pripada župi Doljani.
Misu uočnicu predvodio je fra Branko Malekinušić, župni vikar sa Šćita.
Prije mise prigodne riječi o Divi i poruku njezina života izrekla je Iva Ines Pavlović.
Misno slavlje uz sumisništvo drugih svećenika predvodio je i propovjedao fra Sretan Ćurčić, gvardijan franjevačkog samostana u Tomislavgradu. Uz misu su pjevale Etno skupina “Čuvarice”.
Foto:
Nakon mise u kojoj je fra Sreten Ćurčić izrekao odličnu propovijed koju donosimo narednih dana u cijelosti, započelo je druženje, užina, a tko nije ponio našao je mjesto pod jednim od brojnih šatora. Neizostavna je bila i ganga.
Pogledajte i poslušajte:
Lik Dive Grabovčeve kao duhovna inspiracija
Svaki kraj u svojoj povijesti ima neki lik koji predstavlja moralni autoritet sa svim poželjnim vrlinama. Taj lik je vrlo često stvarna povijesna ličnost. U nedostatku takvih likova narodna tradicija je kroz svoju predaju stvarala karaktere koji su postali sastavni dio karaktera sredine.
Diva Grabovčeva ima posebno mjesto u Ramskoj povijesti! Narodnu predaju o lijepoj i plemenitoj djevojci, koja je tragično skončala svoj mladi život štiteći čast pred bahatim nasilnikom Tahirbegom Kopčićem, pokušao je opravdati Ćiro Truhelka svojim istraživanjem. U knjizi „Djevojački grob“ je sve zabilježio na popularan i čitak način. Tu je spojena narodna predaja s jednim dijelom istraživanja.
Lik Dive Grabovčeve odavno je prešao granice Rame i Bosne i Hercegovine. Mnoštvo koje se okuplja na Divinu grobu prve nedjelje poslije Petrova svjedoči o vjerovanju u Divin lik. Ispjevane su mnoge narodne pjesme. Pjevač Milo Hrnić je opjevao Divu na svoj osobit način. Etno skupina “Čuvarice” i Sinovi Hercegovine te brojni guslari pjevaju o Divi. Marko Perković Thomson kao jedan od najpopularnijih pjevača među Hrvatima opjevao je Divu u svom stilu. Stihovi njegove pjesme izazvali su određena sporenja oko teritorijalne pripadnosti Dive i Rame. Prijepora ne bi trebalo ni biti. Teritorijalna pripadnost je povijesno određena.
Diva je prešla granice Rame i BiH s dramskim prikazom po scenariju Blage Karačića i Ivana Aralice uz adaptaciju teksta Milana Topića u izvedbi dramske skupine KUD-a „Hrvatska sloga“ pod režijskom palicom Ante Bilića. Pored ovoga snimljen je dokumentarno-igrani film „Divin krik s Vrana“ koji je režirao Miljenko Karačić uz stručnu pomoć Milana Topića i Zorana Stojanovića a u produkciji HTV-a. I ovdje su odigrali mladi glumci određene scene na autohtonim lokacijama što je bio povod za nagradu za scenarij na festivalu religijsko-turističkog filma u Solinu 2012. godine.
Na Kedžari u Vranu obilježeno je grobno mjesto; umjetnički i vjernički. Isto tako u galeriji na otvorenom na Šćitu je postavljena skulptura kao podsjetnik vjernicima i posjetiteljima.
Izgradnjom Divina doma u rodnom Brainovu Docu na Zahumu ostvaren je puni krug kao „Divin put“. Replika stare ramske kuće i skulptura razigrane djevojčice spomenik su životu. Ujedno je to mjesto ugodnog odmora i mogućnost duhovnog i intelektualnog osvježenja.
