FTV: ‘Ugradnja solarnih panela u BiH, građani mogu dobiti do 7.000 maraka

Solarni paneli kao alternativni način proizvodnje električne energije omogućuju građanima i gospodarstvenicima da viškove proizvedene energije predaju elektroprivredama. Zakonski okvir za to postoji, no njegova je primjena u Bosni i Hercegovini još u povojima.

Početkom ovoga mjeseca Operator za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine raspisao je javni poziv za sufinanciranje ugradnje solarnih panela, a zanimanje građana je veliko.

Milijunska potpora za solarne panele

Četiri milijuna maraka vrijednost je javnoga poziva za financiranje prelaska na solarnu energiju. Prijavitelji su podijeljeni u dvije kategorije. Za sufinanciranje 50 posto troškova, odnosno do 7.000 maraka, Operator je namijenio 2,8 milijuna maraka. Preostalih 1,2 milijuna maraka namijenjeno je socijalnim kategorijama, kojima će troškovi biti pokriveni u cijelosti.

„Kada je riječ o drugom dijelu, koji se odnosi na socijalnu komponentu i obuhvaća 100 kućanstava, troškove refundiramo nakon završetka”, pojasnio je Goran Valka, v. d. predsjednika Uprave Operatora za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine.

Kušljugić: Procedura se mora unaprijediti

Građani koji proizvode električnu energiju za vlastite potrebe, a viškove predaju u mrežu, poznati su kao prosumeri. Njihov broj u Bosni i Hercegovini raste, no administrativne procedure i dalje predstavljaju zapreku.

„Napokon imamo nekoliko stotina registriranih prosumera. Procedura je vjerojatno još složenija nego što bi trebala biti, no pretpostavljam da smo tu proceduralnu barijeru koliko-toliko prevladali”, kazao je za FTV Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnoga odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET.

Protekle godine polovica ukupne potrošnje električne energije u zemlji odnosila se na kućanstva. Budući da su krovovi objekata pogodni za postavljanje solarnih panela, proizvodnja električne energije u kućanstvima važna je za dekarbonizaciju, odnosno smanjenje uporabe fosilnih goriva.

Kušljugić ukazuje na to da razvoj solarne energije treba pratiti i prilagodba elektroenergetske mreže drugim oblicima elektrifikacije.

„To znači omogućiti ljudima da postavljaju fotonaponske elektrane, a sutra i baterije, ali i pripremiti mrežu i građane za ono što ih vrlo brzo očekuje – elektrifikaciju grijanja pomoću dizalica topline”, istaknuo je Kušljugić.

Građani prepoznaju prednosti ulaganja

Zanimanje za ovaj model proizvodnje električne energije sve je veće i među građanima. Ugradnju solarnih panela vide kao dobru ideju i dugoročnu investiciju, iako početni troškovi mogu biti zapreka.

„To je odlična ideja, to se događa i u nekim europskim zemljama.”
„Mislim da je to dobro, tko god može postaviti panele.”
„To je sigurno dobra investicija, samo malo dugoročnija.”
„Kada bih bio u mogućnosti, postavio bih ih, no mislim da nije baš jeftino uspostaviti takav sustav.”

Povrat ulaganja za deset godina

Ugradnja solarnih panela za prosječno kućanstvo stoji oko 10.000 maraka. Procjene su da se uložena sredstva mogu vratiti za deset godina. Međutim, uz subvencije i očekivani rast cijena električne energije, razdoblje povrata ulaganja moglo bi biti i znatno kraće. Operator najavljuje nove javne pozive.

„To je jako važno za naše građane koji se možda u ovom trenutku nisu stigli prijaviti ili nisu bili u mogućnosti. Ostavlja se prostor da se prijave iduće godine i sudjeluju u javnom pozivu”, kazao je Valka.

Iako regulativa postoji, administrativne procedure i prikupljanje dokumentacije prilično su složeni i otežavaju proces. Zbog toga je nužno da mjerodavni donesu podzakonske akte kojima bi se procedure ubrzale.