Gdje se BiH nalazi na karti nezaposlenosti u Europi
Nova mapa nezaposlenosti u Europi za 2026. godinu ponovno je otvorila pitanje tržišta rada u Bosni i Hercegovini. Dok dio regije bilježi napredak, podaci za Bosnu i Hercegovinu ostaju zabrinjavajući. Istodobno, sve češće se govori o nedostatku radne snage i uvozu radnika.
Mapa nezaposlenosti u Europi ponovno otvara pitanje ekonomskih razlika na Balkanu. I dok dio regije hvata korak s europskim prosjekom, Bosna i Hercegovina ostaje među zemljama s dvoznamenkastom nezaposlenošću.
Ekonomisti upozoravaju kako problem nije samo u nedostatku radnih mjesta, nego i u strukturi tržišta rada, ali i značajnom udjelu neformalne ekonomije. Sve je više poslova koje domaća radna snaga ne želi ili za koje nema odgovarajućih uvjeta.
“Imamo nekoliko ključnih izazova kada govorimo o velikoj stopi nezaposlenosti. Definitivno je jedan od značajnijih određene strukturalne promjene koje imamo u ekonomiji, a to je zapravo rast potražnje za radnom snagom konkretno u transportu, turizmu i prerađivačkoj industriji, nešto na što nažalost ne možemo odgovarajuće odgovoriti s obzirom na nedostatak domaće radne snage. Druga vrlo važna stavka je zapravo značajan dio neformalne ekonomije u Bosni i Hercegovini”, rekla je Amila Pilav-Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA-e.
Iako statistika pokazuje velik broj nezaposlenih, tržište rada u praksi je drukčije. Dio ljudi ostaje na evidencijama, dok gospodarstvo traži radnike koje ne može pronaći. U takvim okolnostima, angažiranje stranih radnika postaje nužan odgovor na nedostatak domaće radne snage.
“Bosnu i Hercegovinu veoma opterećuje činjenica da na razini Bosne i Hercegovine imamo preko 315.000 nezaposlenih osoba. Najveći broj nezaposlenih osoba na evidenciji nezaposlenih je zbog određenih privilegija, odnosno prava iz područja zdravstvene i socijalne zaštite. Poslodavci u Bosni i Hercegovini angažiraju strane radnike samo ako je to nužno za procese proizvodnje i održavanje njihovog poslovanja”, istaknio je Mario Nenadić, ravnatelj Udruge poslodavaca Federacije BiH.
Stručnjaci poručuju kako bez ozbiljnih ekonomskih reformi, boljih uvjeta rada i zadržavanja domaće radne snage, Bosna i Hercegovina teško može pratiti europske trendove, piše BHRT.
