• GORDAN LEDERER: Hrvatski fotograf pogođen je metkom snajpera na radnom mjestu, snimajući hrvatske borce
  • GORDAN LEDERER: Hrvatski fotograf pogođen je metkom snajpera na radnom mjestu, snimajući hrvatske borce

GORDAN LEDERER: Hrvatski fotograf pogođen je metkom snajpera na radnom mjestu, snimajući hrvatske borce

Na jučerađnji dan prije točno trideset godina na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice poginuo je hrvatski fotograf i snimatelj HTV-a Gordan Lederer. Poginuo je na radnom mjestu, pogođen metkom snajpera, snimajući hrvatske borce u akciji 10. kolovoza 1991. godine tijekom srpskih napada na Pounje. Iza sebe je ostavio mnoge video zapise koji i danas vrlo slikovito govore o prvim danima Domovinskog rata. Poznat je naknadni montažni uradak njegovih ratnih snimaka “Banijska praskozorja”.

Gordan Lederer rodio se u Zagrebu 1958. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Nakon toga pohađao je školu za fotoreportere Jugoslavenskog instituta za novinarstvo u Beogradu. Studij filmskog i tv-snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu upisao je 1983. godine gdje je i diplomirao 1989. godine s dokumentarnim filmom Samoća u produkciji ADU.

Foto: Spomen obilježje Gordanu Ledereru – Slomljeni pejzaž

Fotograf i televizijski autor-snimatelj

Godine 1986. započeo je studij arheologije na Filozofskom fakultetu, a 1989. godine u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku započeo je poslijediplomski studij Kulturna povijest istočnojadranske obale. U “Croatia-filmu” radio je kao snimatelj animacije na dugometražnom animiranom filmu Čudesna šuma na kojem je primijenio i opisao vlastita inovativna rješenja za scenu oluje, koja je posmrtno objavljena 2000. godine. Prešavši na televiziju pokrenuo je rad strukovne snimateljske sekcije, s fotografskom izložbom profesionalnih snimatelja pokraj “trga” u zgradi Hrvatske televizije.

Radeći kao televizijski snimatelj snimao je razne ambijente, od dočeka Nove 1990. godine na Trgu bana Jelačića, preko nogometnih utakmica do rada u redakciji emisija iz kulture. Zahvaljujući arheološkoj izobrazbi je u nizu produkcija obavljao scenarističke zadatke stručnog suradnika. Na ovaj je način dospio u nesvakidašnji položaj autora-snimatelja, kakva je inače karakterističnija za autore putopisnih filmova. Iz tih je razloga, među ostalima, nastalo filmsko djelo Knin bez komentara.

Arheolog-amater

Kao arheolog-amater prijavio je i predao nalaz skulpture rimskog vojnika kod Vratnika iznad Senja. U terenskim bilježnicama su mu ostali mnogobrojni zapisi izviđanja neistraženih nalazišta i obilazaka lokaliteta. Kao ratni snimatelj kamerom izvješćuje za Hrvatsku televiziju o stradanjima i događajima u Domovinskome ratu sa svih bojišta. Snimao je događanja u Kruševu, Kijevu, Kninu, Lovincu, Pakracu, Vinkovcima i brojnim drugim gradovima, a novinarski zadatak na Baniji i u hrvatskome Pounju bio je, nažalost, njegov posljednji zadatak.

U kasno poslijepodne 10. kolovoza 1991. smrtno je pogođen snajperskim metkom na brdu Čukur kraj Hrvatske Kostajnice. Gordan Lederer svojom kamerom pronosio je istinu o ratu u Republici Hrvatskoj i ostavio dragocjena svjedočanstva, među kojima se dokumentarnom autentičnošću i estetskom vrijednošću izdvajaju legendarna Banijska ratna praskozorja koja su mnogima ostala u trajnome sjećanju do danas kao jedna od najdojmljivijih uspomena na Domovinski rat.

Izvor: HND / Hina

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar

Marketing