Građevinske tvrtke u BiH bez radnika: ‘Svi bi radili na računalu, a nitko ne bi uprljao čizme’

Građevinske tvrtke u BiH bez radnika: ‘Svi bi radili na računalu, a nitko ne bi uprljao čizme’

Građevinske tvrtke u BiH suočavaju se s nedostatkom radnika i izvođača. Stručnjaci u Mostaru upozorili su na probleme i izazove u građevinarstvu.

Često imamo slučajeve da raspisujemo natječaje na koje se nijedan izvođač ne javi. I onda je to jedan krug koji dovodi do povećanja cijena jer se već u sljedećem krugu očekuje da cijena poraste kako bi projekt postao privlačniji”, upozorila je Fata Terzić, stručnjakinja za cestovnu infrastrukturu i rukovoditeljica odjela u JP Ceste Federacije BiH.

Nedostatak radne snage, sve manji broj domaćih izvođača i dugotrajne procedure izdavanja dozvola bili su među glavnim temama konferencije “Odnosi u procesu građenja: Investitor – Projektant – Izvođač”, održane u četvrtak na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru, piše Bljesak.info.

Riječ je o drugom izdanju konferencije “Dani alumnija”, koju su zajednički organizirali Fakultet i Udruga Alumni Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Predsjednik Upravnog odbora Udruge Danijel Kuzman smatra kako domaće građevinarstvo, unatoč problemima, još uvijek ima kapaciteta za realizaciju velikih projekata.

“Na našem tržištu u BiH vrlo je malo izvođača. Suočavamo se sa sve manje kvalitetne radne snage, sve manje izvođača, pogotovo za velike projekte. To vidimo i u medijima, gdje se dosta pojavljuju strani izvođači i tvrtke iz Kine, Turske i drugih zemalja. Međutim, smatram da naši izvođači i dalje imaju što za reći i da je ostalo dovoljno građevinskih kapaciteta u BiH kako bismo završili ove velike projekte”, rekao je Kuzman.

“Svi bismo radili na računalu, a nitko ne bi uprljao čizme”

Fata Terzić, koja je i članica nastavnog osoblja Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, problem nedostatka radnika posebno vidi u sve manjem broju kvalificiranih majstora i fizičkih radnika.

“Inženjera mi još imamo, ali nemamo majstora različitih struka, nemamo fizičke radne snage. Svi bismo rado nešto radili na računalu, a ne bismo baš rado uprljali čizme”, kazala je.

Velik broj kvalificiranih radnika otišao je u zapadne zemlje, a domaće tvrtke godinama nisu mogle konkurirati njihovim plaćama. Iako su primanja u međuvremenu porasla, Terzić smatra da novac više nije jedini razlog zbog kojeg radnici napuštaju BiH.

“Danas su plaće značajno porasle. Međutim, imam dojam da naš kadar odlazi i iz drugih razloga, da novac nije primaran”, rekla je.

Nedostatak radnika posebno se odražava na izvođačke tvrtke, čije poslovanje zahtijeva velika početna ulaganja u opremu i mehanizaciju, a istodobno ovisi o broju dostupnih projekata.

Terzić je upozorila i da se problemi nastali u ranijim fazama projekta najčešće pokažu upravo tijekom izvođenja radova.

“Izvođači imaju možda najtežu ulogu u cijelom ciklusu. Prvo, kod njih se svi problemi vide, oni ih ne mogu sakriti. Sakrije investitor nešto u projektu, sakrije projektant, kod izvođača se sve to ogleda”, istaknula je.

Na projektima financiranim međunarodnim kreditnim sredstvima, ovisno o njihovoj vrijednosti, omogućuje se sudjelovanje stranih tvrtki, koje su sve prisutnije na domaćem tržištu. Uz izvođače radova, riječ je i o konzultantima te projektantima.

Veća konkurencija među izvođačima, smatra Terzić, omogućila bi kvalitetnije radove i niže cijene, dok se sada na pojedine natječaje prijavljuje tek jedna ili dvije tvrtke.

Do građevinske dozvole dug i kompliciran put

Dok se izvođači suočavaju s nedostatkom radnika, investitori i projektanti nailaze na administrativne prepreke koje mogu usporiti početak radova.

Kuzman je upozorio kako postupci pripreme gradnje, od prostorno-planske dokumentacije do pribavljanja potrebnih dozvola i suglasnosti, često traju predugo.

“Procedure su često komplicirane i dugotrajne. Smatram da itekako ima prostora za njihovo ubrzanje i digitalizaciju određenih koraka, kako bi ti procesi bili učinkovitiji, na zadovoljstvo sudionika u građenju, ali i građana koji su nerijetko investitori u svoje projekte”, rekao je.

Upravo je prepoznavanje takvih problema jedan od razloga organiziranja konferencije, na kojoj su se okupili inženjeri i predstavnici građevinske struke kako bi razgovarali o iskustvima iz različitih faza gradnje.

“Želimo prepoznati uska grla i izazove, od faze pripreme i prostorno-planske dokumentacije, preko izrade projekata do realizacije na terenu, te pronaći prijedloge za poboljšanje svih tih procesa”, objasnio je Kuzman.

Fakulteti upisuju manje studenata nego što tržište traži

Iako građevinske tvrtke trebaju stručnjake, zanimanje za studij građevinarstva, prema iskustvu Fate Terzić, sve je manje.

“Nažalost, naš fakultet postaje sve manje privlačan, što je svojevrstan paradoks. Trebao bi biti jako privlačan, ali danas upisujemo manje studenata nego što ih tržište traži”, kazala je.

Smatra da se način obrazovanja budućih inženjera mora mijenjati jer se od njih danas očekuju znanja koja prije nekoliko desetljeća nisu bila dio građevinske struke.

Jednu od najvećih promjena vidi u primjeni BIM-a (Building Information Modeling), odnosno informacijskog modeliranja građevina, koje omogućuje povezivanje podataka i različitih faza građevinskog projekta.

“BIM je u sjevernoj Europi već uvelike u primjeni. Naše susjedne zemlje također ga koriste, a mi smo tu gotovo nigdje. Naši studenti trebaju se usmjeravati u tom pravcu jer će oni koji poznaju nove tehnologije biti konkurentniji na tržištu”, upozorila je Terzić.

Prijelaz s AutoCAD-a na BIM usporedila je s nekadašnjim prelaskom s crtanja olovkom i papirom na računalno projektiranje. Osim digitalnih tehnologija, smatra da budući inženjeri moraju više pozornosti posvetiti održivosti, zaštiti okoliša i društvenim pitanjima, ali i komunikaciji s građanima tijekom pripreme projekata.

“Sve će se više koristiti i umjetna inteligencija. Treba biti spreman za to”, dodala je.

Kuzman također smatra kako građevinarstvo sporije prihvaća promjene u odnosu na neke druge djelatnosti, poput informatike, ali vjeruje da će upravo nove tehnologije otvoriti dodatne mogućnosti za mlade.

“Građevinarstvo je tradicionalna djelatnost i promjene se događaju znatno sporije nego u nekim drugim granama. Ipak, smatram da je to budućnost i da će mladi ljudi u građevinarstvu moći pronaći posao i zanimanje za svoj život”, rekao je.

Povezivanje stručnjaka i razmjena iskustava

Konferencija “Dani alumnija” ove je godine okupila i stručnjake koji nisu studirali na Sveučilištu u Mostaru, što je Terzić posebno pozdravila.

“Presretni smo što smo pozvani jer je ovo trebalo biti samo za studente Fakulteta. Međutim, organizatori su konferenciju proširili na stručnu javnost, tako da smo pozvani i mi koji nismo studirali u Mostaru. Sa zadovoljstvom smo tu kako bismo podijelili iskustva, razgovarali i povezali se”, kazala je.

Uz Fatu Terzić, na konferenciji su sudjelovali predavači Kenan Imširpašić i Marijo Vekić, koji su govorili o ulogama investitora, projektanata i izvođača u građevinskim projektima.

Program je zaključen panel-raspravom “Komunikacija i razumijevanje kao ključ za uspješan projekt”, posvećenom međusobnoj suradnji svih sudionika u procesu građenja.

 

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar