HERCEGOVINA – MUZEJ SJEĆANJA Stare fotografije Mostara, Trebinja, Nevesinja, Gacka, Stoca, Rame…
Zahvaljujući mostarskim galerijama Martino i Aluminij, ovih ćemo dana imati priliku pogledati jedinstvenu izložbu. Stranice starih albuma, u koje su dosad samo rijetki mogli zaviriti, širom otvaraju izložbom koja će ispuniti oba salona Galerije Aluminij u Mostaru. Svečanost otvorenja zadivljujuće izložbe pod nazivom “Hercegovina – Muzej sjećanja”, bit će u utorak, 8. ožujka, s početkom u 19 sati u Galeriji Aluminij.
“Na desetke starih fotografija, njih više od stotinu, ugodno će prošetati posjetitelje osebujnom prošlošću urbanih krajeva Hercegovine, počevši od Mostara, potom Trebinja, Gacka, Nevesinja, Bileće, Ljubinja i Ravnoga, preko Stoca, Neuma, Čapljine, Čitluka, Ljubuškoga, Gruda, Posušja i Širokoga Brijega, pa sve do Tomislavgrada, Rame, Konjica i Jablanice”, kaže neumorni vlasnik Galerije Martino Branimir Martinac, pojašnjavajući kako je povod izložbi izlazak iz tiska dvaju fotomonografija o Mostaru i o Hercegovini, koje poima svojim krunskim pothvatima.
Dokumentaristički izbor
Riječ je o megamonografijama na po više četiri stotine stranica, naziva Mostar – Muzej sjećanja i Hercegovina – Muzej sjećanja, kojima u podnaslovima stoji Antologija starih fotografija i čijim je nakladnikom Galerija Martino. Iz tiska izlaze istodobno, a izložba kojom će njihovo rođenje biti obilježeno zapravo je pomnim dokumentarističkim izborom iz mnoštva tih djelića svjetlosti zaustavljenih u vremenu, njih na tisuće, godinama prikupljanih.
“Njima su zabilježeni prostori, zdanja, zbivanja, ljudi, upečatljive pojedinosti… Uglavnom nisu umjetničke, mnoštvo ih je nastalo u trenutku, spontano, amaterskim fotoaparatom nekoga Hercegovca ili putnika hercegovačkim podnebljem, premda je pregršt i onih s visokom umjetničkom vrijednosti, s potpisima Dabca, Raiča i drugih. Međutim, sve ih vezuje neprocjenjiva sentimentalna, dokumentaristička, pa i povijesna vrijednost, bitnost za zajedničko nam pamćenje prošlosti. Ne samo kako bismo ju pamtili, nego kako bismo učili”, komentirao je rukovoditelj Galerije Aluminij Darko Juka, sretan zbog izvrsne suradnje s Galerijom Martino, koja obećava još nekoliko vrhunskih zajedničkih pothvata u ovoj sezoni.
Izložba će biti otvorena dva tjedna
Osim iz bogate pismohrane Galerije Martino, već nadaleko poznate po izvanrednomu radu na raskošnim monografskim izdanjima, fotografije koje čine ove dvije knjige, a čiji će izbor puna dva tjedna krasiti prostor Galerije Aluminij, dolaze i iz ostavština Taiba Balića, Keitha Chestera, Toše Dabca, Grge Kozine, Nenada Majerskoga, Karla Drage Miletića, Ferde Miličevića, Dragana Pezelja, Ćirila Ćire Raiča, Šemsudina Zlatka Serdarevića, Stjepana Tomlinovića, Franje Topića i Antuna Zimola, ali i iz bogatih pismohrana Zemaljskoga muzeja u Sarajevu i Arhiva Hercegovačko-neretvanske županije. Hrvatski glumac Goran Matović u mostarskoj monografiji zapisuje kako je ona štitom Mostaru od zaborava prošlosti, a knjiga o Hercegovini, pak, oživljava zapis iz 1913. godine, u kojemu crnogorski književnik Ćamil Sijarić poručuje kako je sve što je u Hercegovini načinjeno – načinjeno je kako bi živjelo vječno, kako bi bilo besmrtno!
DL
