Hoće li Europska unija prepuštanjem komande EUFOR-a Mađarskoj ugroziti sigurnosnu situaciju u BiH
U narednih nekoliko dana očekuje se imenovanja novog komandanta EUFOR-a u Bosni i Hercegovini Mađara, general-majora Laszloa Sticza. U slučaju da dođe to takve odluke posljedice po BiH mogle bi u slučaju sigurnosne krize biti više nego ozbiljne.
Vijest da će mađarski general biti imenovan otkrio je još u julu austrijski list Der Standard. General Sticz bi na toj poziciji trebao zamijeniti Austrijanca general-majora Helmuta Habermayera. Odluku donosi Politički i sigurnosni odbor EU koji čine ministri zemalja članica.
Politika mađarskog premijera Viktora Orbana nesumnjivo je proruska, na kojeg većina ostalih članica EU gleda sa podozrijenjem. Istovremeno, Budimpešta podržava srpsko-hrvatsku politiku u BiH koja u kontinitetu, svaka iz svojih razloga, radi na njenom slabljenju.
Teško bi bilo najbrojati sve izjave mađarskih zvaničnika u kojima šire defetizam govoreći da Ukrajinci nemaju šanse da pobijede u ratu. U isto vrijeme Mađari blokiraju pomoć u naoružanju Kijevu
Toj istoj Mađarskoj Brisel planira omogućiti da preko komande EUFOR-a ostvari veći utjecaj u BiH. Postavlja se pitanje da li bi u slučaju sigurnosne krize, EUFOR kojim bi komandovao mađarski general, mogao zaštiti njen suverenitet i teritorijalni integritet?
S tim u vezi razgovarali smo analitičarem Incijative za Evropsku stabilnost iz Berlina Adijem Ćerimagićem koji je skeptičan da bi takva odluka bila dobra za Bosnu i Hercegovinu.
“Mađarska već nekoliko godine pokazuje interes ne samo za BiH, već za čitavu regiju, prije svega iz perspektive Srbije i njihovog pogleda na region. Još prije tri godine u razgovorima između Banje Luke i Budimpešte se govorilo da mađarska ne samo da želi povećati broj vojnika u EUFOR-u već je bila želja da preuzmu komandu”, rekao je Ćerimagić.
Mađarska već neko vrijeme radi na tome, jer je Zapadni Balkan jedna od centralnih tačaka njihove vanjske politike i što smatraju da povećanim prisustvom u EUFOR-u dobijaju i na političkoj važnosti u smislu odluka Zapada kada je u pitanju region
“Tu oni ulaze hajmo reći u teritorij činjenice da na Zapadu ne postoji ogroman interes ni za vojne misije ni značajnije uloganje resursa mimo velikih riječi i obećanja”, kazao je Ćerimagić.
U razgovoru sa zapadnim diplomatama koji učestvuju u procesu izbora novog komandanta, naš sagovornik ističe da mu je iznijetio nekoliko argumenata zašto je to iz njihove perspektive pozitivan potez.
“Svi su govorili da značajnija uloga Mađarske u EUFOR-u može značiti da onda Mađarska ne bi imala prostora za političke avanture i da bi morala biti puno ozbiljnija. Oni kažu da je Mađarska ustvari jedina EU članica koja na najvišem nivou još uvijek razgovara sa Milorad Dodikom. Postoji razmišljanje da je jedan od načina da se misija produži jeste da se ta pozicija da Mađarskoj i da to na neki način bude ustupak Dodiku i Ruskoj Federaciji”, rekao je Ćerimagić.
U konačnici zagovornici takve odluke ističu da je prelazak komande iz jedne članice koja nije u NATO-u pod kontrolu zemlje koja jeste, da bi to omogućilo, u slučaju da Rusija odbija produženje misija EUFOR-a, transfromacija iz EUFOR-a u NATO.
“To je jedna od opcija o kojoj su razmišljali zapadni centri odlučivanja. Da bi to omogućilo lakšu transformaciju. To po meni odražava nedostatak interesa u ključnim zemljama, ne samo članicama EU, već u SAD-u i Velikoj Britaniji, koje nemaju vojnika u EUFOR-u”, rekao je Ćerimagić.
S tim u vezi niko u ovom trenutku nije spreman izdvojiti značajnije resurse za EUFOR-ovu misiju u BiH
“Po svemu sudeći glavna funkcija EUFOR-a je da preživi i da EUFOR ne doživi ono što su doživjeli snage koje su napuštale Afganistan”, kazao je Ćerimagić.
Dodao je da je njegov kontraargument u razgovorima sa zapadnim diplomatama bio da je razmišljanje o EUFOR-ovoj misiji iz čisto odbrambeno-sigurnosne perspektive, ne uzimajući u obzir politički kontekst, potpuno pogrešno, a moguće fatalno.
“Te misije pored svog sigurnosnog i odbrambenog aspketa imaju i politički aspekt. To smo nedavno vidjeli na Kosovu, gdje je tokom otmice tri policajca KFOR zbog političke odluke, nije bio uključen u analizu čitave situacije. To smo u BiH vidjeli prilikom nedavnih protesta. Da li je EUFOR trebao biti prisutan ili ne, možemo raspravljati o tome, Na koji način je EUFOR bio prisutan tokom ovih protesta je i politička odluka. Predati takvu ulogu Mađarskoj znači dodatno jačanje ove zemlje”, rekao je Ćerimagić.
Naglašava da to stvara situaciju u kojoj bi tokom potencijalnih sigurnosnih izazova zapadni centri moći, Berlin, London, Washington, mogli reći da oni sami nemaju nikakvog utjecaja na to, odnosno da su Mađarska i Brisel za to zaduženi.
“To je potpuno pogrešno”, zaključio je Ćerimagić.
