Ima li odgovora za sve raniju cvatnju voćaka i kasne mrazeve
Ove godine je toliko sve uranilo da nismo sigurni što će sve biti do 20. travnja kada je bio zadnji veliki mraz u Hrvatskoj, kaže Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice.
Natprosječno toplo vrijeme probudilo je i prirodu ranije. Mnoge voćke su već procvjetale, a voćari strahuju od naglog zahlađenja koje bi im donijelo veliku štetu.
“Skoro su svi voćnjaci u fazi završetka zimske rezidbe i gotovo su svi procvjetali. Neki su propupali rano, kao marelice, breskve, rane kruške, bademi, već je i cvatnja u fazi završetka”, rekao je za Osječku televiziju Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice.
Dodaje kako ostale voćne vrste, kasnije kruške i jabuke, nisu još u toj fazi. Ovo je, kaže, najčudnija godina te voćari strahuju od kasnih proljetnih mrazova. “Najveće štete smo uvijek imali u travnju kad su voćke bile u punoj cvatnji. Ove godine je toliko sve uranilo da nismo sigurni što će sve biti do 20.4. kada je bio zadnji veliki mraz u Hrvatskoj”, ističe te dodaje da je tada uništena najveća količina uroda.
Kako obraniti voćnjak?
Od kasnih proljetnih mrazova voćku možete štititi samo na dva načina, mehaničkom zaštitom i navodnjavanjem odnosno sustavom orošavanja. Sustav upuhivanja toplog zraka ima dva-tri voćnjaka u Hrvatskoj, no to je, ističe Zorić, jako skupo. On se može raditi u novim nasadima, da se dobro sve tehnološki posloži, no dodaje kako se u starima on ne isplati raditi.
“I u novim nasadima se ne može raditi ako nemate dovoljnu količinu vode u ovo doba. Mi imamo specifičnu situaciju gdje smo bušili bunare za navodnjavanje, a oni su bili bez vode”, kaže.
Objašnjava kako ćemo odgovore morati tražiti u klimatskim promjenama. Je li to sadnja novih sortimenata, tendencija je da se ide prema kulturama koje su manje zahtjevne na sušu, a time i manji utjecaj kasnih mrazeva, poručuje. Daje primjer dunje iz svog voćnjaka koju koriste za proizvodnju rakije. Naglašava kako ona kasno cvate te da je jedan od izbora.
Sadnja na sjevernim ekspozicijama?
“Imamo neke stare sorte jabuka i krušaka koje su toliko otporne da ih se može čuvati i bez hladnjača u određenim uvjetima i nikada nije izmrzla. Svi novi hibridi su neotporni na bolesti i traže puno zaštite od bolesti i štetnika”, rekao je Zorić.
Jedna od mjera je promjena ekspozicije sadnje te objašnjava kako su Mađari počeli saditi voćnjake na sjevernim ekspozicijama, kao što je marelica, da zaustave to precvjetavanje u ranom periodu kad je velik utjecaj kasnih mrazeva.
Više pogledajte u videoprilogu Osječke televizije:
