JOSIP JURATOVIĆ: “Bosni i Hercegovini EU treba složno dati vjetar u leđa”

„SDA do većine u Klubu Bošnjaka nije došla voljom birača nego postizbornom trgovinom. Dakle, ako pokušaju blokirati sastavljanje vlade Federacije, to nije volja birača, nego kupljenih preletača“

Razgovarala: V.S.Herceg, Dnevni.ba

Josip Juratović dugogodišnji je član i uvaženi zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu. Za Dnevni list govori o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, formiranje vlasti u Federaciji BiH, ali i političkim zbivanjima u zemljama Balkana, s osvrtom na moguće posljedice ruske agresije na Ukrajini.

Ističe kako aktualna vlada kancelara Olafa Scholza ima drukčiju političku strategiju prema zemljama Balkana od bivše njemačke kancelarke Angele Merkel. Za njega, razvoj demokratskog društva u BiH nema alternativu, te smatra kako u tome Europska unija treba dati snažnu i zajedničku podršku BiH.

Nakon što je nametnuo izmjene Izbornog zakona na dan kada su održani izbori u BiH, točnije, odmah nakon zatvaranja birališta, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je izvrgnut mnogim kritikama, a čak je na njemačkoj televiziji bio “zvijezda” vrlo oštre satire. Kakav je vaš stav o ovom njegovom potezu, što se time željelo postići?

“Smiješno je da se politička garnitura okupljena oko SDA i DF-a još uvijek bavi navodno po njima promašajima Christiana Schmidta, čak pojedinci prijete da će se okrenuti Rusiji i Kini, pa kada to nije uspjelo onda se upregao cijeli lobistički aparat, sve do dijaspore, uvjeravajući kako Schmidt nema podršku ni od koga. Ta ista garnitura optužuje Schmidta za nedemokratsko povlačenje poteza ignorirajući činjenicu da je Christianu Schmidtu uspjelo ukinuti blokadu stranaka s nacionalnim predznakom. Naime, da uopće dođe do izbora te da je svojom odlukom o izmjeni zakona neposredno nakon izbora omogućio da u roku formira Vijeće ministara i krene u deblokadu Federacije. Dakle, Schmidtovi kritičari su, svjesno ili nesvjesno, u službi onih koji žele da se u BiH ništa ne mijenja, odnosno, da spriječe da BiH krene prema EU kroz funkcionalne institucije. Što više, napadima na Schmidta neki žele ukinuti i OHR i time BiH dovesti ponovno u opasnost povratka u devedesete. No, narod u BiH je na posljednjim izborima jasno pokazao kako želi promjene i polako uviđa da im je visoki predstavnik to omogućio i ne padaju na kritike onih političkih aktera poput SDA-a i DF-a koji su taj posao trebali uraditi umjesto OHR-a. Naravno, vješto izbjegavajući odgovoriti na pitanja kupovine kantonalnih zastupnika, a preko njih i mjesta u klubu Bošnjaka Doma naroda. To očito smatraju demokratskim tekovinama pomoću kojih su pokušali blokirati sastavljanje vlade Federacije.”

Mnogi pozivaju na ukidanje OHR-a, čak i neki zastupnici u Bundestagu i europskom parlamentu, skoro se izjednačuju sa zahtjevima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Sada je u tim  zahtjevima vrlo glasna i SDA, što do sada nije bio slučaj. Odakle sada toliki napadi i koji je uzrok, kako je moguće da iste stavove ima Dodik, neki zastupnici Bundestaga među kojima i zastupnici vaše stranke, te zastupnici europskog parlamenta?

“Nažalost, iako smo nadstranački izglasali Rezoluciju o BiH te pred nekoliko tjedana jednoglasno zaključili u stranci kojoj ja pripadam pozicijski papir za zapadni Balkan kako podržavamo rad OHR-a i visokog predstavnika, postoje pojedinci koji su mišljenja da OHR treba ukinuti. Činjenica je da je naš zajednički cilj, kako u BiH tako i na međunarodnoj sceni, da se treba stvoriti društveno uređenje da funkcija OHR-a sama po sebi bude suvišna. Ali, svima je jasno da do toga može doći teka kada u BiH bude uspostavljena funkcionalnost institucija do te mjere da će moći s EU pregovarati o pristupu EU. Upravo na tome radimo svi zajedno OHR na čelu s visokim predstavnikom Cristianom Schmidtom, predstavnicima EU-a u BIH, raznolikim institucijama te različitim fondacijama, s jednim ciljem – da se nakon dodjele kandidatskog statusa, za koji sam se i osobno borio, uspostave funkcionalne institucije države koje bi dalje i mogle kvalitetno i kvalificirano, na istoj „razini očiju“ s europskim institucijama, osigurati put BiH u EU. Drugim riječima, sve dok BiH nije u toj fazi ukidanja OHR, bila bi u opasnosti vraćanja u devedesete godine što bi, prije svega, odgovaralo nacionalno radikalnim strujama, koji su, da bi spasili svoje položaje, spremni žrtvovati svoje narode.”

Ima li Christian Schmidt većinsku podršku Bundestaga?

“Usvajanjem Rezolucije prošle godine u Bundestagu, koja je nažalost zlouporabljena u svrhu kampanje nacionalističkih stranaka, a pogotovo usvajanjem pozicijskog papira SPD-a, njemački Bundestag se jasno izjasnio kako podržava rad OHR-a i smatra da ga treba jačati kao i rad visokog predstavnika. To potvrđuju svi relevantni akteri njemačke vlade, tako i njemačkog Bundestaga.”

U BiH je formirana državna vlast, no sporije ide s formiranjem vlasti u Federaciji BiH. SDA i DF ne žele prihvatiti mogućnost da ne budu dio vlasti te traže partnere u nekim manjim strankama. Trenutno je u tom smislu pat-pozicija, a rok od 30 dana ističe i ne može se isključiti mogućnost da u federalnoj vladi ipak sudjeluje SDA. Kakva su vaša očekivanja raspleta ove situacije?

“SDA do većine u Klubu Bošnjaka nije došla voljom birača nego postizbornom trgovinom. Dakle, ako pokušaju blokirati sastavljanje vlade Federacije, to nije volja birača nego kupljenih preletača. Međutim, koliko je meni poznat Ustav BiH, ja ne vidim trenutno oko uspostave vlade pat poziciju. Naime u bosanskohercegovačkom ustavu, kao svakom drugom demokratskom društvu, je najviši organ parlament, jer samo kroz parlament se izražava volja naroda. Predsjedništvo parlamenta mora volju većine parlamenta poštivati, bez obzira na to kojoj političkoj opciji oni sami pripadaju. Tako da se nadam da će ta procedura biti upotrjebljena i u Federaciji BIH. Sve ostalo je, po mom mišljenju, protuustavno.”

U jednom od vaših nedavnih izjava za medije kazali ste kako „nakon bošnjačkih radikala na red dolaze srpski i hrvatski“. Što ste pod tim mislili?

“U bošnjačkim redovima je na prošlim izborima pobijedio pluralizam bez kojeg je demokratski sustav nezamisliv. Uvjeren sam u to da će to ohrabriti i ostala dva naroda da se i u svojim redovima riješe okova nacionalizma i krenu putem izgradnje pluralizma kao temelja demokracije u njihovim redovima. Prvi pomaci se već vide osnivanjem hrvatske stranke u Prozor Rami, a nadam se da će to isto uslijediti u redovima srpske populacije s ciljem očuvanja zajedničke BiH koju mogu zajednički postići i očuvati samo stranke koje dijele demokratske vrijednosti.”

U posljednje vrijeme predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovno ima oštru nacionalističku retoriku, a zbog zakona o državnoj imovini ponovno spominje odcjepljenje RS-a. Manuel Sarrazin, posebni izaslanik njemačke vlade za zapadni Balkan nedavno je rekao kako vlada kancelara Olafa Scholza odlučila na potpuno drukčiji pristup od onoga kojega je imala Angela Merkel te da je to nova realnost s kojom trebaju svi računati, pa tako i oni u BiH koji svojim izjavama ugrožavaju mir, ali i da se Dodikove prijetnje shvaćaju vrlo ozbiljno. Po vama, koja je to razlika u pristupu vlade kancelara Olafa Scholza, a kakav je bio bivše kancelarke Merkel?

“Bivša kancelarka Merkel je imala strategiju moderatora po kojoj je izgrađivala takozvanu stabilokraciju, ne mareći zato da su to bile autokratske strukture već da je samo u cilju mir i stabilnost u regiji, gdje su se političke strukture na vlasti održavale potpirujući strah jednog naroda od drugog. S druge stane, oni su se međusobno dobro razumjeli jer im je to bila politička doktrina kako održati vlast. Najbolji primjer za to je bila BiH te odnos između politički neuređene Federacije i Dodikove Republike Srpske. Uostalom, to je i razlog zašto se nije krenulo korak dalje u pristupu EU. Olaf Scholz i njegova vlada su krenuli novom strategijom, polaganjem na vrijednosti izgradnje demokracije kroz demokratske institucije i time uopće omogućila da se kroz demokratske institucije mogu otpočeti dogovori za ulazak u EU. Osim toga, pokrenula je pitanja osposobljavanja dobrosusjedskih odnosa regionalne suradnje – Berlinski proces koji konačno rješava konkretna pitanja u regiji kroz implementaciju svakog sudionika Berlinskog procesa i time stvara platformu gdje su političke strukture prisiljene ispunjavati dogovoreno. Upravo tako se vidi vjerodostojnost, kako tih zemalja, tako i same EU za ulazak u EU.”

Treba li Dodikove prijetnje shvatiti ozbiljno i kakva bi mogla biti reakcija Njemačke?

“Reakcija gospodina Dodika nam najbolje pokazuje koliko su nacionalističke strukture postale nervozne u regiji. Na konkretne poteze koji bi išli u smjeru odcjepljenja trebaju reagirati nadležne institucije. Upravo zbog toga što Europska Unija, pa tako i Njemačka, Dodikove ispade ozbiljno shvaća, krenuli smo novim političkim pristupom prema BiH: jačanjem demokratskih institucija, počevši od parlamenta preko ministarstava, i što je najbitnije, izgradnjom funkcionalnog neovisnog sudstva jer smo svjesni činjenice da jedini način kako se BiH može iščupati iz kandži nacionalista je jačanje demokracije i demokratskih institucija, ponajviše neovisnog sudstva. Međutim,Dodik je do sada samo isprazno prijetio i RS nema ustavnu mogućnost odcjepljenja izuzev ratnim sukobom, to i opravdava njegovu glasnu nemoć. Jer, da smije nešto poduzeti po pitanju samostalnosti RS-a, već bi davno poduzeo određene mjere. Ovako mu ostaje bizarno podizanje tenzija od kojih nacionalisti na sve tri strane parazitiraju godinama.”

Nedavno ste boravili na turneji zapadno balkanskim državama. Kakvi su vam dojmovi? Je li Balkan i dalje opasno “bure baruta”?

“Po pitanju političke situacije zapadnog Balkana uvijek je potrebno biti oprezan, pogotovo u ovo vrijeme gdje je zapadni Balkan u opasnosti da se po tko zna koji put globalni interesi provode i prelamaju preko leđa zapadnog Balkana. Ali isto tako sam susreo mnogo divnih ljudi, istinskih demokrata sa željom da pridonesu normalnom životu na zapadnom Balkanu. Mislim da se previše bavimo s negativnim elementima zapadnog Balkana i s time stvaramo jednu negativnu sliku i da se trebamo više orijentirati onoj većini koja želi mir stabilnost, uređenu državu, iz koje mladi ljudi neće bježati i tražiti sreću u nekim drugim društvima.”

Srpsko-kosovska kriza, ruski utjecaj na Balkanu, i prijetnje prema BIH

Kakve su vaše ocjene za završetak srpsko-kosovske krize?

“Mislim da je krajnje vrijeme da se urede srpsko kosovski odnosi tako da prije svega i jedn i drugi narod mogu ponovno u dobrosusjedskim odnosima živjeti i doprinijeti miru i stabilnosti na zapadnom Balkanu. Zato je potreban dijalog i istinska volja politike, odnosno, državnički stav odgovornosti prema svojim građanima koji imaju druge prioritete, a to su mir stabilnost, napredak, socijalna sigurnost i mnoga druga pitanja koja su relevantna za normalan svakodnevni život. Podržavam svaki dogovor koji će napokon doprinijeti normalizaciji odnosa i dati neku novu dinamiku na putu u europske integracije.Z a završetak srpsko kosovske krize očekujem da će zdrav razum prevladati.”

U kontekstu rata u Ukrajini ruski utjecaj na Balkanu, pa tako i u BiH je jedna od najčešćih tema. Kako se dogodilo da je on sve snažniji?

– Ruski utjecaj na Balkanu je već dugo uočljiv i intenziviran, prije svega kroz rat u Ukrajini, ali i prije već bilo uočljivo. Taj utjecaj je samo znak slabosti društva koje nije sposobno samo održati svoju stabilnost. Upravo zato je bitno jačanje demokratskih institucija zapadnog Balkana jer samo kroz jake demokratske institucije se stvaraju stabilna društva koja se grade dijalogom i kompromisnim dogovorom, umjesto podjele društva po nacionalnim, odnosno vjerskim osnovama te tako razjedinjuje društvo koje postaje laki plijen stranim interesima.

Može li se ukrajinski sukob preliti i na zemlje Balkana i koji bi tome bio cilj?

“Svjesni smo činjenice da Rusi to pokušavaju, ali isto tako znamo da na zapadnom Balkanu ljudi ne žele više ratovati i da jako dobro paze kako ne bi došlo do eskalacije.Upravo je i tu jako bitna izgradnja društva demokratskih vrijednosti jer demokratske zemlje ne vode ratove jedne protiv drugih. Demokracija je, prije svega, garant mira, zato je nužno da se upravo predstavnici EU uBiH prije svega se zalazu za poštivanje demokratskih principa i njima pomažu demokratskim strukturama u BIH. Dakle, pod tim se podrazumijeva prije svega poštivanje Ustava BIH, poštivanje volje naroda kroz parlamentarnu većinu kao najviši organ demokratskog sustava koji pomaže izgradnji demokratskih institucija, i konačno, prekidanje trgovanja demokratskim vrijednostima s nacionalistima, kao što su to, nažalost, često pojedinci u prošlosti prakticirali. BiH ima dovoljno potencijala i volje za jednu bolju budućnost kojoj EU treba složno dati vjetar u leđa.”