Javni dug Bosne i Hercegovine 13 milijardi KM

Unatoč iznosu javne zaduženosti, koja je na kraju 2022. godine iznosila nešto više od 13 milijardi maraka (vanjski 9,8 mlrd. KM, a unutarnji 3,2 mlrd. KM), udio javnog duga BiH u bruto domaćem proizvodu (BDP) i dalje je ispod 30 posto (točnije 29,17%).

Inače, u odnosu na godinu prije, ukupni javni dug porastao je za 151,21 milijun konvertibilnih maraka ili 1,18%, s tim da je vanjski dug povećan za 64,67 milijuna KM, a unutarnji za 86,54 milijuna KM.

U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH sudjeluje s 50,16%, Republika Srpska s 48,86%, institucije BiH s 0,61% i Distrikt Brčko BiH s 0,37%. Kada se govori o procesu otplate, servis vanjskog duga BiH u prošloj godini iznosio je 864,57 milijuna KM

Vanjski dug BiH je na dan 31. prosinca 2022. iznosio oko 9,8 milijardi maraka, točnije 9.802,120.000 konvertibilnih maraka, a obuhvaća vanjski državni dug koji iznosi oko 8,5 milijardi maraka, a koji je alociran na Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku, Distrikt Brčko BiH i institucije BiH, zatim vanjski dug entiteta i Distrikta koji iznosi oko 1,2 milijarde maraka, vanjski dug jedinica lokalne samouprave u iznosu od 25,35 milijuna maraka te vanjski dug javnih poduzeća koji je iznosio 8,76 milijuna maraka, navodi se pritom u Informaciji o stanju javne zaduženosti na dan 31. prosinca 2022. godine. Usporedbom s prethodnih devet godina vidljivo je kako se dinamika kretanja iznosa vanjskog duga BiH odvija po prilično neujednačenoj stopi.

Udio starog duga u stanju vanjske zaduženosti na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 6,48 posto, a to je manje u odnosu na udio ovoga duga godinu dana ranije, kada je iznosio 7,12 posto. Inače, stari dug čine naslijeđeni komercijalni dug prema Pariškom klubu kreditora i zajmovi WBIBRD-a, vidljivo je u Informaciji o stanju javne zaduženosti na dan 31. prosinca 2022. godine, a koji je izradilo Ministarstvo financija i riznice Bosne i Hercegovine.

Kada se govori o novom dugu, najveću postotnu zastupljenost čine dugovi prema međunarodnim financijskim institucijama

U kontekstu novih kredita i njihove namjene po pojedinim sektorima, na kraju 2022. godine za infrastrukturu je bilo oko 4,8 milijardi KM, za javni sektor 3,3 milijarde te za gospodarstvo 997 milijuna maraka.

Pitanje kreditnog zaduženja za infrastrukturu treba promatrati i kroz prizmu ubrzanja aktivnosti na realizaciji značajnih projekata od kojih će Bosna i Hercegovina imati dugoročnu dobit.

U kontekstu unutarnjeg duga, podaci Ministarstva financija i riznice BiH pokazuju kako je na kraju 2022. godine iznos bio oko 3,2 milijarde maraka.

U ukupnom iznosu unutarnje zaduženosti na dan 31. prosinca prošle godine, vidljivo je iz nedavne informacije, Federacija Bosne i Hercegovine sudjeluje s 33,2 posto, Republika Srpska sa 66,48 posto, Distrikt Brčko s 0,01 posto, a javna poduzeća koja osnivaju institucije BiH 0,31 posto.

Izvor: Večenji list