Javni dug prešao 12 milijardi maraka
Od toga broja na vanjski dug otpada 70,63 posto, dok je unutarnji dug zastupljen s 29,37 posto. Javna zaduženost BiH u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu povećana je za 140,55 milijuna maraka ili 1,18 posto.
Ukupna javna zaduženost Bosne i Hercegovine na dan 31. prosinca 2016. godine iznosila je nešto više od 12 milijardi maraka, a od toga broja na vanjski dug otpada 70,63 posto, dok je unutarnji dug zastupljen s 29,37 posto, navodi se, između ostalog, u informaciji o stanju javnog duga u BiH koju je izradilo Ministarstvo financija, a o kojoj će raspravljati državni parlamentarci idući tjedan.
Uvidom u ovaj dokument vidljivo je kako je javna zaduženost BiH u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu povećana je za 140,55 milijuna maraka ili 1,18 posto. Sudjelovanje javnog duga Bosne i Hercegovine u bruto društvenom proizvodu (BDP) u 2016. godini iznosi 39,78 posto.
Ipak u odnosu na zemlje okružja BiH se dobro drži s obzirom da je primjerice omjer javnog duga i BDP-a u Hrvatskoj 84,38 posto, Srbiji 74,14 posto, Sloveniji 78,91 posto, Mađarskoj 74,20 posto, Crnoj Gori 71,32 posto.
Kada je riječ o vanjskom dugu koji čini većinu ukupne javne zaduženosti, službeni podaci pokazuju kako je vanjski dug Bosne i Hercegovine na dan 31. prosinca 2016. godine iznosio oko 8 i pol milijardi maraka, a isti obuhvaća vanjski državni dug od oko 8,3 milijarde koji je alociran na Federaciju BiH, Republiku Srpsku, Brčko Distrikt te institucije BiH. Tomu treba dodati i vanjski dug entiteta i Distrikta koji iznosi 145,03 milijuna maraka. Ukoliko se pak pogledaju projekcije vanjskog duga vidljivo je kako se predviđa njegov rast ove godine, dok se od 2018. očekuje pad, pa bi tako 2020. godine on iznosio nešto manje od 7,4 milijarde maraka.
Komu najviše dugujemo
Gledajući po vrstama dugovanja sudjelovanje „starog” duga u stanju vanjske zaduženosti od 16,16 posto iskazuje tendenciju smanjenja, obzirom da je sudjelovanje ovog duga u 2015. godini iznosilo 17,89 posto, a 2014. godine 19,65 posto. „Stari” dug inače čine naslijeđeni komercijalni dugovi prema Pariškom klubu kreditora, Londonskom klubu kreditora, te zajmovi IBRD-a.
Kada je pak riječ o novom dugu na vrhu ljestvica subjekata kojima BiH duguje nalaze se velike međunarodne financijske institucije. Najviše dugujemo Svjetskoj banci (Međunarodna asocijacija za razvoj) i to više od 1,9 milijardi maraka, a na drugom mjestu je Europska investicijska banka s nešto više od 1,7 milijardi maraka. Treće mjesto drži MMF kojem BiH na kraju 2016. godine duguje malo više od milijardu maraka. Slijedi EBRD s 624,32 milijuna maraka, Svjetska banka – Međunarodna banka za obnovu i razvoj (WBIBRD) s 427,59 maraka te Europska komisija kojoj dugujemo 226,88 milijuna maraka.
Ukupno gledajući, zaključno sa 31. prosincem 2016. godine ugovoreno je vanjskih kredita u ukupnom iznosu od 14,4 milijarde maraka, od čega je angažirano 11,4 milijarde, dok je nešto više od 3 milijarde raspoloživo za angažiranje
u skladu sa realizacijom odobrenih projekata i utvrđenom dinamikom – planom „povlačenja“ ugovorenih kredita, odnosno odobrenih financijskih aranžmana.
Porast vanjskog duga
U dokumentu se konstatira kako se vanjski dug Bosne i Hercegovine u 2016. godini povećao za 1,52 posto (127,96 milijuna KM) u odnosu na 2015. godinu, a što je rezultat angažiranja odobrenih kreditnih sredstava, umanjenih za iznos plaćenih
glavnica uz korekciju dijela koji se odnosi na kursne razlike u promatranom razdoblju. Usporedbe radi vanjski dug je 2007. godine iznosio 3,9 milijardi maraka.
U 2016. godini pak angažirano je 668,71 milijuna maraka odobrenih kreditnih sredstava. Od ukupnog iznosa povučenih sredstava 39,45 posto se odnosi na EIB, 22,41 posto na MMF, na IDA kredite 13,02 posto, OPEC 6,32 posto, te ostali kreditori sudjeluju s 18,80 posto.
Dokument donosi i precizne podatke o servisiranju vanjskog duga te se navodi kako su tijekom 2016. godine dospjele obveze po vanjskom dugu servisirane redovno u ukupnom iznosu od 723,13 milijuna maraka, od čega se na otplatu glavnice odnosi 602,77 milijuna maraka, a na otplatu kamate servisnih i drugih troškova 120,36 milijuna maraka.
Najveći udio u ukupno servisiranim obavezama, 73,17 posto, odnosno 529,14 milijuna KM, imaju plaćanja prema Međunarodnom monetarnom fondu (179,50 milijuna KM), Europskoj banci za obnovu i razvoj (112,89 milijuna KM), Svjetskoj banci – IBRD i IDA (157,40 milijuna KM), te Europskoj investicijskoj banci (79,35 milijuna KM).
Unutarnji dug
Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo financija i trezora BiH, unutarnja zaduženost BiH na dan 31.prosinca 2016. godine iznosi malo više od 3,5 milijarde maraka. To je za 0,35 posto više u odnosu na 2015. godinu, no pozitivno je što očito dolazi do velikog usporavanja zaduživanja budući je 2015. godine zaduženost
bila veća za 7,28 posto u odnosu na 2014. godinu. U procjenama razvoja situacije oko unutarnjeg duga predviđa se njegov pad te bi isti 2019. godine iznosio 2,8 milijarde maraka.
U strukturu unutarnjeg duga ističe se dugovanje po osnovu stare devizne štednje, ratnih potraživanja kao i općih obaveza, a tu su i obveze po osnovu izdanih vrijednosnih papira, obveze po osnovu kreditnih zaduženja u zemlji kao i obveze po osnovu refundacije poreza, aktiviranih jamstava. Od početka verifikacije do kraja prošle godine verificirano je 1.6 milijardi maraka što predstavlja oko 86 posto procijenjenih obaveza po ovoj osnovi. Kada je riječ o dugoročnom zaduženju emisijom obveznica Vlada Federacije BiH je u tijeku 2016. godine donijela tri odluke o zaduživanju Federacije BiH putem emisije obveznica, u nominalnom iznosu 140 milijuna maraka, a stanje duga po ovoj osnovi iznosi 620 milijuna KM. Istodobno, Republika Srpska u tijeku prošle godine emitirala osam emisija dugoročnih obveznica u svrhu financiranja proračunskih izdataka u nominalnom iznosu 281,71 milijuna maraka, dok stanje duga po osnovu emitiranih dugoročnih obveznica krajem 2016. godine iznosi 728,02 milijuna maraka. Kada je pak riječ o trezorskim zapisima Federacija je lani donijela trinaest odluka o zaduživanju putem emisije trezorskih zapisa u nominalnom iznosu 320,80 milijuna maraka, dok stanje duga na dan 31. prosinca 2016. iznosi 120,80 milijuna KM. U RS-u je doneseno deset rješenja o emisiji trezorskih zapisa Republike Srpske, u ukupnom iznosu od 185,13 milijuna maraka, dok stanje duga na kraju godine iznosi 88,00 milijuna KM.
Piše: D. Pušić
Dnevni list
