Je li ovo uzrok trovanja ljudi olovom u Varešu? Inspekcija otkrila ozbiljne neprvilnosti
Zaklada Atelje za društvene promjene – ACT zaprimila je anonimnu prijavu, a potom, koristeći pravo na pristup informacijama, došla u posjed službene dokumentacije Federalne uprave za inspekcijske poslove koja otkriva brojne, do sada javnosti nepoznate i iznimno zabrinjavajuće pojedinosti o postupanju tvrtke DPM Metals BH d.o.o. Vareš, posebice u vezi s gospodarenjem opasnim rudarskim otpadom nastalim u proizvodnim procesima rudnika Rupice.
Inspekcijski odgovor pokazuje da je opasni rudarski otpad tretiran kao neopasan, da inspektorima nisu predočeni relevantni laboratorijski nalazi, da operateri angažirani na zbrinjavanju otpada nisu bili pravodobno obaviješteni o njegovoj stvarnoj kategorizaciji te da su stotine tona predmetnog otpada odlagane na jalovište Veovača II, unatoč naloženim inspekcijskim mjerama koje su zahtijevale njegovu odgovarajuću sanaciju.
Dok su rudarska tvrtka Adriatic Metals, a potom i DPM Metals, zajedno s predstavnicima domaćih vlasti, projekt u Varešu predstavljale kao primjer „nove generacije rudarenja koja će biti usklađena s najvišim međunarodnim okolišnim i socijalnim standardima“, iza obećanja o odgovornom gospodarenju rudarskim otpadom, zaštiti okoliša i kontinuiranom praćenju odvijale su se aktivnosti koje ozbiljno dovode u pitanje takve tvrdnje.
Nakon višegodišnjeg praćenja ovog slučaja, ukazivanja na brojne nepravilnosti, upozorenja na onečišćenje Vrućeg potoka i alarmantnih saznanja o povišenim koncentracijama olova u krvi stanovnika Vareša, Zaklada ACT je, koristeći pravo na pristup informacijama, pribavila službeni odgovor Federalne uprave za inspekcijske poslove koji otvara niz novih pitanja o postupanju rudarske tvrtke i mogućim posljedicama za okoliš i zdravlje stanovništva.
Naime, iz dokumentacije proizlazi da je tvrtka DPM Metals raspolagala laboratorijskim analizama koje su pokazivale da određene vrste mulja nastalog u proizvodnim procesima rudnika Rupice predstavljaju opasni otpad zbog povećanog sadržaja teških metala. Međutim, federalnim inspektorima predočene su druge analize, prema kojima je isti otpad klasificiran kao neopasan. Zaklada ACT će o radu pojedinih laboratorija i okolnostima u vezi s različitim rezultatima laboratorijskih ispitivanja javnost detaljnije izvijestiti odvojeno. Inspekcija je utvrdila i da pravne osobe angažirane na zbrinjavanju otpada nisu bili pravodobno obaviještene o njegovoj stvarnoj kategorizaciji.
Posebno zabrinjava činjenica da se sve ovo odvijalo unatoč višestrukim inspekcijskim nadzorima, upozorenjima i naloženim mjerama. Prema službenim nalazima, tvrtka je nastavila postupati s predmetnim otpadom kao da je neopasan, a znatne količine ovog materijala završavale su na jalovištu Veovača II, u blizini vareških naselja Daštansko, Pržići i Mir. Istodobno, inspekcijskim nadzorima utvrđeno je da su se određene vrste otpada nastavile zbrinjavati kao neopasne i nakon što je tvrtka raspolagala analizama koje su ukazivale na njihova opasna svojstva.
Ovakvi nalazi otvaraju niz ozbiljnih pitanja. Kako je moguće da tvrtka raspolaže nalazima koji ukazuju na opasna svojstva otpada, a inspektorima i pravnim osobama koje taj otpad zbrinjavaju ne predoči pravodobno sve relevantne informacije? Kako je moguće da se, unatoč naloženim mjerama, nastavlja odlaganje stotina tona otpada na lokaciju na kojoj takvo postupanje nije dopušteno? I, konačno, kakve su posljedice ovakvog postupanja za okoliš i zdravlje stanovništva Vareša i Bosne i Hercegovine?
Ova su pitanja posebno ozbiljna imajući u vidu već utvrđene povišene koncentracije olova u krvi dijela lokalnog stanovništva. Iako uzročna povezanost između predmetnog otpada i izloženosti stanovništva olovu još nije utvrđena, navedene okolnosti zahtijevaju hitno, sveobuhvatno i neovisno ispitivanje mogućih putova kontaminacije, kao i svih potencijalnih izvora onečišćenja.
Zbog svega navedenog, federalni vodni i urbanističko-ekološki inspektori su 7. listopada 2026. godine Županijskom tužiteljstvu Zeničko-dobojske županije podnijeli kaznenu prijavu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo, protiv tvrtke DPM Metals BH d.o.o. Vareš i odgovornih osoba.
Smatramo iznimno važnim naglasiti da su upravo postupajući federalni inspektori, kroz kontinuirane terenske kontrole, provjere laboratorijskih nalaza i nalaganje upravnih mjera, dokumentirali ove ozbiljne nepravilnosti i poduzeli konkretne korake u okviru svojih zakonskih nadležnosti. Njihovo postupanje pokazuje koliko je važan neovisan, stručan i djelotvoran inspekcijski nadzor, posebice kada je riječ o djelatnostima koje mogu imati dalekosežne posljedice za zdravlje ljudi i okoliš.
Dodatno podsjećamo da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u rujnu 2026. godine, odlukom u predmetu U-2/26, utvrdio neustavnost koncesijskog ugovora za rudarski projekt u Varešu iz 2013. godine i njegovih šest aneksa, zbog raspolaganja državnom imovinom bez odgovarajuće suglasnosti nadležnih državnih institucija. Ova odluka odnosi se na koncesije povezane s rudnikom Rupice i jalovištem Veovača te dodatno otvara ozbiljna pitanja o zakonitosti rudarskih aktivnosti, odgovornosti nadležnih institucija i obvezi provedbe odluka Ustavnog suda BiH.
Sada je odgovornost na Županijskom tužiteljstvu Zeničko-dobojske županije, od kojeg očekujemo da bez odgode provede temeljitu i neovisnu istragu, utvrdi sve okolnosti ovog slučaja i osigura procesuiranje odgovornih ako se utvrdi postojanje kaznene odgovornosti.
Ovaj slučaj istodobno pokazuje koliko je važno unaprijediti postojeći zakonski i institucionalni okvir, posebice u pogledu ovlasti i djelotvornosti inspekcijskih tijela. Nužno je osigurati strože i učinkovitije mjere, a posebice djelotvornije sankcije protiv onečišćivača koji krše okolišne propise, ali i znatno ojačati kapacitete inspekcija, kako povećanjem broja angažiranih inspektora, tako i osiguravanjem odgovarajućih stručnih, tehničkih i financijskih resursa za njihov rad.
U interesu javnosti i ostvarivanja prava građana da znaju što se događa u njihovu okolišu, Zaklada ACT je u cijelosti objavila službeni odgovor Federalne uprave za inspekcijske poslove na svojim društvenim mrežama. Smatramo da javnost ima pravo znati kako se gospodari rudarskim otpadom, što su nadležni inspektori utvrdili i koje su mjere poduzete.
„Apeliramo na nadležna ministarstva da u najkraćem roku pristupe unapređenju zakonskih i podzakonskih akata, kako bi se osigurala djelotvornija institucionalna zaštita zdravlja ljudi i okoliša te spriječilo ponavljanje sličnih slučajeva. Institucije Bosne i Hercegovine moraju jasno pokazati da naša zemlja nije smetlište i da se postupanja kojima se ugrožavaju zdravlje stanovništva i okoliš neće tolerirati, bez obzira na to je li riječ o domaćim ili stranim investitorima“, poručili su iz Zaklade ACT.
Zaklada Atelje za društvene promjene – ACT nastavit će pratiti ovaj slučaj, ustrajati na utvrđivanju odgovornosti i zahtijevati da nadležne institucije osiguraju djelotvornu zaštitu okoliša i zdravlja stanovništva Vareša i cijele Bosne i Hercegovine.
