Kako je i zašto Europa odustala od ukidanja pomicanja satova
Iako je Europska unija odlučila ukinuti pomicanje sata, evo listopada i opet će ih pomicati – jer europa je ukinula odluku o ukidanju pomicanja sata. Nijedna zemlja se o tome nije izjasnila, niti dogovorila sa susjedima, a zbog korone za to nema ni vremena. Bez obzira računa li ga ljetno ili zimski, javlja RTL.
Nisu se stigli pripremiti satovi ni Europa pa je njihov dugonajavljivani plan na čekanju. Još prije tri godine predložili su da se ukine sezonsko pomicanje sata, a države članice su se trebale dogovoriti hoće li računati ljetno ili zimsko vrijeme. Nikoga nije bilo briga i nisu se dogovorili. “Nisam iznenađena jer svaki put kada Europska komisija da nekom da da se dogovori dobrovoljno to se ne dogodi. To je ustvari preporuka koju je na razini Europske unije potpisalo nekoliko milijuna ljudi”, poručuje eurozastupnica Biljana Borzan.
84% ljudi je reklo da im se ne da i da ne žele pomicati sat
Europska komisija kaže da nisu odustali nego samo odgodili ovu odluku, a u Vijeću da se ne stignu s tim baviti zbog korone. Znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković Milivoj Uroić smatra da je ukidanje pomicanja sata od početka bilo osuđeno na propast. “To je nešto što se vrlo teško može dogovoriti. Zato što podrazumijeva stvari koje su nespojive, da iste navike imamo ljeti i zimi, da ne pomičemo satove sezonski, ali i da ih ne pomičemo svaki put kada prelazimo granicu. Od nečeg od toga treba odustati”, naglašava Uroić.
Većina turističkih zemalja su pobornice ljetnog računanja vremena
Hrvatska isto ljetnog, a Slovenija zimskog. To znači da bi na granici trebali pomicati sat. Nepomicanje sata donosi probleme, ali i pomicanje. U jeku brojnih rasprava i diskusija o toj temi naučili smo da krave, koze i ovce nakon promjene sata daju manje mlijeka. Posljedice osjećaju i ljudi. Prebacivanje s dva na tri sata oduzima nam sat vremena sna. Kada bi imali ljetno računanje vremena dan bi bio dulji, ali djeca bi po mraku išla u školu. Uroić kaže da Hrvatskoj geografski više odgovara zimsko računanje vremena.
“Ljudi su stekli navike, pogotovo sad se već generacije stasaju koje, od kad znaju za sebe, pomiče se sat. Mi bi navike koje smo stekli tijekom ljeta trebali promijeniti. Primjerice, ranije ići spavati, ranije se ustati”, kaže Uroić. Za sada od toga ništa. Prvi put smo kazaljke na satu pomaknuli 1983. “Sjećam se kada je bila ta promjena vremena. Ja sam imao 15 godina, otac i ja smo doma došli tek oko 4-5 ujutro. Tome nije bilo kraja, sjećam se da je bila kišica”, prisjeća se Lebarović. Sve ostaje po starome, ne zaboravite 31. listopada sat promijeniti unazad.
