Kako spriječiti sunčeve ožegotine na voćkama
Na plodovima jabuka koji nisu zaštićeni lišćem, najčešće na južnom ili jugozapadnom dijelu krošnje, javljaju se štete.
Ekstremno visoke temperature utječu na pojavu ožegotina na plodovima. Štete ponekad potenciraju sami proizvođači agrotehničkim mjerama koje mogu povećati opasnost od ove pojave:
- ljetnom rezidbom u voćarstvu;
- odstranjivanjem listova u zoni plodova prilikom ljetnih pomotehničkih zahvata.
Nezasjenjeni gornji plod jabuke
Na plodovima jabuka koji nisu zaštićeni lišćem, najčešće na južnom ili jugozapadnom dijelu krošnje na temperaturama većim od 35ºC i pri visokom deficitu vlage zraka, javljaju se štete. Ožegotine od sunca mogu se pojaviti i na listovima jabuka. U većem intenzitetu javljaju se u voćnjacima u kojima se obavlja ljetna rezidba. Nakon te mjere plodovi i listovi jabuka, koji su do tada bili u sjeni listova i grana, koje su rezidbom uklonjene, direktno su izloženi suncu.
Pokožica listova i plodova, koji su se dotad nalazili u sjeni, nije toliko otporna na direktno sunčevo zračenje, pa na tim dijelovima često dolazi do oštećenja. Štete se razlikuju od sorte do sorte, a ovise i od fenofaze razvoja plodova.
Njihova osjetljivost prvenstveno ovisi od debljine pokožice ploda, ali i od bujnosti sorte. Bujne sorte uglavnom formiraju više lišća ili veće listove koji zasjenjuju plodove i na taj način ih štite od direktnog sunca.
Ožegotine se rjeđe javljaju u voćnjacima koji su pokriveni zaštitnom mrežom. Na deblima nastaju kao posljedica prenošenja sadnica iz rastilišta, u kojima su se one dotad međusobno zasjenjivale. Ova se pojava spriječava krečenjem debla i ramenih grana. Također, opasnost se smanjuje i navodnjavanjem.
Odabir boje
Za odabir idealne zaštite ništa ne treba prepustiti slučaju: čak i boja zaštitne mreže može biti presudna za donositelje odluke o tome koje i kakve će se mjere provoditi. Ovisno od sorte voćaka i geografskog područja uzgoja, potrebno je koristiti pravi postotak sjenčanja nasada voćaka. U područjima u kojima nema dovoljno sunca za voćne kulture koje zahtijevaju veliko zračenje preporučuju se prozirne mreže.
Dakle, čak i boja mreže može biti presudna o tome koje i kakve će se mjere provoditi. Međutim, na sunčanim mjestima i u manje bujnim voćnjacima, tamno obojena jamči bolji faktor sjenčanja i smanjuje štetu koja nastaje od sunčevih ožegotina. Uz to ovakve mreže također imaju duži vijek trajanja. Asortiman je posebna linija od polietilena visoke čvrstoće, stabilizirane protiv UV (ultraljubičastih) zraka.
Za postavljanje mreže potrebno je 300 – 500 radnih sati. Stupovi čine 1/3 sustava, mreže 1/3, dok sajle, ankeri, čelične žice, S kuke… ostalu trećinu. Drveni stupovi trebaju biti impregnirani, a mogu biti bagremovi, borovi ili od ariša.
Za novu noseću konstrukciju preporuka su betonski stupovi, dužine 4,5 m. Prilikom postavljanja, trebaju se križati pod pravim kutom. Obavezno je postavljanje zaštitne mreže iz ljetne u zimsku varijantu zbog težine snijega (obrada, dipl. ing. Stanko Nekić, 2012).
/Izvor: Agroklub.com/
