Kako su se mjenjale cijene hrane u BiH

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća u 2019. godini iznosila je skoro 925 maraka, što je za skoro 130 maraka više u odnosu na prosječnu plaću prije deset godina.

Osnovne životne namjernice, odjeća, režije, higijenski proizvodi… samo su dio potreba za koje bh. građani svakodnevno izdvajaju sve više novca, dok plaće i mirovine ne rastu.

Platiti manje

Davne 2007. godine, potrošačka košara iznosila je skoro 1.290 maraka, što je za skoro 700 maraka jeftinije nego sada. U protekloj godini ona je, naime, iznosila više od 2.000 maraka. Marin Bago iz Udruženja potrošača pojašnjava za “Avaz” da prosječan radnik u našoj zemlji danas može kupiti manje namirnica za svoju obitelj i platiti manje troškova nego što je to mogao 2007. godine. ”Svakodnevno se suočavamo s porastom cijena. Dvije prosječne plaće ne mogu podmiriti potrošačku korpu. To se mora početi mijenjati.

U Njemačkoj, četveročlana obitelj odvaja 30 posto plaće mjesečno na troškove hrane, dok u BiH jedna čitava plaća ide na hranu”, istaknuo je Bago, dodavši da je u Njemačkoj pri tome prosječna plaća skoro četiri puta viša nego u BiH.

Posljednji podatci

Federalno ministarstvo trgovine godinama objavljuje svakog mjeseca izvještaje o prosječnim cijenama životnih namirnica. Tako se uz malo truda može vidjeti šta i koliko plaćamo skuplje. Tijekom 2008. godine, kilogram riže koštao je 1,28 KM, dok je u prosincu 2016. prosječna cijena bila 3,20 KM. Podatci pokazuju da je najskuplja bila u Mostaru i Sarajevu – 3,40 KM. Posljednji podatci pokazuju da je lani bila 3,31 KM. Kilogram margarina u studenom 2019. godine koštao je 4,70 KM, a u prosincu 2016. godine 4,60 KM. Kilogram kuhinjske soli 2016. koštao je 0,80, dok je 2019. godine 0,90 KM. Prosječna cijena kilograma kruha sada je 2,5 KM, a 2008. ste ga mogli kupiti i za 1,5 KM. Kilogram kave je 2016. koštao 13,30 KM, a 2019. godine 13,50 KM.

Prosječna plaća

725 KM 2008. godina

798 KM 2010. godine

831 KM 2012. godine

925 KM 2019. godine

BiH na samom europskom dnu

Najveći problem predstavlja činjenica što većina bh. radnika radi za znatno nižu plaću od prosječne, ponekad i za mnogo manje nego što košta prehrana za četveročlanu obitelj. Iz Udruženja potrošača ističu da rast plaća ne prati rast cijena. U mnogim obiteljima radi samo jedan član, što nije dovoljno ni za trošak prehrane. Stoga i ne čudi da je Bosna i Hercegovina, prema standardu, na samom europskom dnu.