Ključna odluka za hercegovačke šume, Vlada HNŽ-a danas o zakonu nakon 16 godina pravnog vakuuma

Nakon gotovo godinu dana čekanja u ladicama Vlade, Prijedlog zakona o šumarstvu HNŽ-a danas konačno dolazi pred predsjednicu Vlade Mariju Buhač i 11 ministara. Njihova odluka mogla bi označiti početak kraja 16 godina pravnog vakuuma koji je omogućio anarhiju u šumarskom sektoru – od neplanskih gospodarenja šumama, ilegalnih sječa pa sve do uzurpacije šumskog zemljišta.

Fondacija ACT poziva ministre da javni interes stave ispred političkih kalkulacija te upozorava kako će javnost pažljivo pratiti glasovanje svakoga od njih.

Na danas zakazanoj redovitoj sjednici Vlade HNŽ-a, koja počinje u 12 sati, kao treća točka dnevnog reda predviđeno je razmatranje Prijedloga zakona o šumarstvu HNŽ-a, što predstavlja potencijalno prvi veliki korak najvišeg tijela izvršne vlasti ovog kantona prema konačnom usvajanju ovog važnog zakonskog rješenja.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva HNŽ-a još je prije gotovo godinu dana, u kolovozu 2025. godine, Vladi uputilo Prijedlog zakona o šumarstvu HNŽ-a, koji bi se danas konačno trebao naći pred predsjednicom Vlade Marijom Buhač i 11 ministara. U slučaju da bude usvojen, preostao bi još samo jedan korak prije njegova stupanja na snagu – usvajanje u Skupštini HNŽ-a, koja je u više navrata donošenjem zaključaka zaduživala resorno ministarstvo i Vladu da pripreme i u proceduru upute ovaj zakon.

Postojeće stanje u šumarstvu HNŽ-a, koje s punim pravom možemo nazvati anarhijom, za posljedicu ima gospodarenje (upravljanje) šumama bez važećih planskih dokumenata, ilegalne sječe velikih količina drvne mase i uzurpacije šumskog zemljišta koje prolaze nekažnjeno te slab nadzor nad poslovima gospodarenja šumama koji se provode u režiji čak triju poduzeća. Drugim riječima, u uvjetima nepostojanja šumarskih zakona na kantonalnoj i entitetskoj razini resorna ministarstva HNŽ-a i Federacije BiH, zajedno s upravama za šumarstvo, nemaju osnovu, ali ni kapacitete, uhvatiti se u koštac s brojnim problemima koji prate ovaj važan gospodarski sektor.

Šume trebaju zakone

Ističući kako bi upravo usvajanje sveobuhvatnog, usklađenog, pravednog i modernog Zakona o šumarstvu HNŽ-a otvorilo put prema uređenju stanja u šumarstvu na području ovog kantona, iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT apeliraju na predsjednicu Vlade i sve ministre da politička prepucavanja i politikanstvo ostave po strani te glasuju za

“Od svih ministara u Vladi HNŽ-a očekujemo da pokažu odgovornost prema šumama, budućim generacijama, svim građanima i građankama ovog kantona, entiteta i cijele države te konačno jednoglasno usvoje Prijedlog zakona o šumarstvu HNŽ-a. Sve eventualne primjedbe na predloženi tekst Zakona mogu se rješavati podnošenjem amandmana tijekom rasprave u Skupštini HNŽ-a i nipošto ne smiju biti izgovor za još jedan pokušaj blokiranja usvajanja ovog prijeko potrebnog zakona. Današnje glasovanje nije samo odluka o jednom zakonu. To je odluka o tome hoće li šume ostati bez odgovarajuće zaštite ili će konačno dobiti pravni okvir koji čekaju već 16 godina. Građani i mi ćemo pratiti i pamtiti kako je glasovao svaki član Vlade!“, kaže Azra Berbić iz Fondacije ACT.

Sektor šumarstva nije zakonski uređen na razini entiteta

Na temelju Odluke Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine od 14. travnja 2009. godine („Službene novine FBiH“, broj 36/09), Zakon o šumama („Službene novine FBiH“, br. 20/02, 29/03 i 37/04) nije na snazi od 27. studenoga 2009. godine.

Kao privremeno rješenje do donošenja novog Zakona o šumama Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je Uredbu o šumama („Službene novine FBiH“, broj 83/09, 26/10, 33/10 i 38/10). Sukladno Odluci Ustavnog suda FBiH broj 28-10 od 23. ožujka 2011. godine („Službene novine FBiH“, broj 34/11), Uredba o šumama trebala je biti na snazi do 6. prosinca 2011. godine.

Budući da Uredba o šumama od 6. prosinca 2011. godine više nije važeća, a Zakon o šumama još uvijek nije usvojen, sektor šumarstva nije zakonski uređen na razini entiteta Federacije BiH. Takvo stanje traje već gotovo 16 godina, što je nedopustivo i zahtijeva hitnu reakciju svih relevantnih aktera u sektoru šumarstva.

U razdoblju od 2017. do sredine 2023. godine Prijedlog zakona o šumama Federacije BiH čak je šest godina proveo u ladicama oba doma Parlamenta Federacije BiH, ali nikada nije razmatran, nakon čega ga je povukao predlagatelj – Vlada Federacije BiH. Ovakav razvoj događaja dodatno bi produbio krizu u sektoru šumarstva u našem entitetu.

U međuvremenu su kantonalne skupštine usvojile zakone o šumama na razini svojih administrativnih jedinica. Sve osim HNŽ-a, gdje trenutačno ne postoji nijedan važeći temeljni propis za sektor šumarstva. Prijedlog zakona o šumama HNŽ-a godinama je skupljao prašinu u skupštinskim ladicama, da bi potom u studenome 2023. godine bio povučen zbog „detaljne analize i usklađivanja stavova svih zainteresiranih strana“.

U međuvremenu, u kolovozu 2025. godine, kako je već navedeno, resorno ministarstvo uputilo je ovaj zakonski prijedlog Vladi HNŽ-a na razmatranje.