Knjiga “Izvješća prvoga austrijskog konzula u Travniku Josepha Paula von Mittessera (1807. – 1808.)” predstavljena u Mostaru

U sklopu Napretkova tjedna kulture, koji sedmu godinu zaredom organizira Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Glavna podružnica Mostar, te u povodu 36. obljetnice obnove njegova rada u Mostaru, u srijedu je u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače predstavljena knjiga “Izvješća prvoga austrijskog konzula u Travniku Josepha Paula von Mittessera (1807. – 1808.)”, autora Ivice Petrovića i Ivice Glibušića.

Na premijernom predstavljanju, koje je izazvalo veliko zanimanje javnosti i medija, o knjizi su govorili recenzenti dr. sc. Anto Ivić, izv. prof. dr. sc. Dijana Pinjuh i dr. Marko Babić, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru.

Vrijedan doprinos historiografiji

Dr. Ivić istaknuo je kako je riječ o vrijednoj knjizi u kojoj je prof. dr. Ivica Petrović predstavio izvješća prvoga austrijskog konzula koji je 1807. stigao u upravno središte Bosanskog ejaleta, dok je prof. dr. Ivica Glibušić obradio širi povijesni kontekst, omogućujući čitatelju bolje razumijevanje europskih političkih i društvenih prilika toga vremena.

Naglasio je kako je riječ o još jednom vrijednom izdanju u nakladništvu HKD-a Napredak – Glavne podružnice Mostar. Osvrnuo se i na prometnu važnost Bosanskog ejaleta zbog njegova položaja u europskom okruženju. Podsjetio je da je prvi konzulat u Bosni bio venecijanski, osnovan nakon što su Mlečani krajem 16. stoljeća izgradili trgovačku skelu i lazaret u Splitu, u čiju su luku stizali trgovci s karavanama čak iz Perzije i Indije.

Dr. Pinjuh ocijenila je knjigu vrijednim izdavačkim i znanstvenim pothvatom koji popunjava značajnu historiografsku prazninu u istraživanju djelovanja stranih konzularnih predstavništava na ovim prostorima.

Iako su pojedini podaci iz izvješća ranije korišteni u historiografskoj literaturi, ovo izdanje prvi put donosi njihov cjelovit prijevod s njemačkog jezika, prema izvornim rukopisima iz austrijskih arhiva, nastalima u razdoblju od prosinca 1807. do prosinca 1808. godine.

Mittesserova izvješća nadilaze okvire administrativne korespondencije s Bečom te predstavljaju neposredno svjedočanstvo o političkim, vojnim i društvenim prilikama u Bosanskom ejaletu tijekom Napoleonovih ratova, kada je Travnik bio važno sjecište interesa europskih sila.

Kroz arhivsku građu, istaknula je Pinjuh, razotkriva se intenzivno diplomatsko nadmetanje, špijunaža i odmjeravanje snaga između austrijskog konzula Mittessera i francuskog konzula Pierra Davida.

Povijesni dokumenti i Andrićeva “Travnička kronika”

Posebno zanimljiva dimenzija knjige njezina je poveznica s književnim svijetom Ive Andrića i njegovim romanom “Travnička kronika”. O tome je govorio generalni konzul RH u Mostaru dr. Marko Babić, istaknuvši kako povijesni dokumenti mogu pridonijeti boljem razumijevanju vremena, ljudi i političkih prilika koje je Andrić književno oblikovao u svom poznatom romanu.

Konzularna izvješća važna su za razumijevanje razdoblja u kojemu su se na prostoru Bosne susretali i sukobljavali interesi velikih europskih sila. Zbog toga knjiga nije samo objava povijesne arhivske građe nego i vrijedan izvor za proučavanje povijesti Bosne i Hercegovine te dopuna razumijevanju jednog od najznačajnijih djela hrvatske i svjetske književnosti.

Dvije godine istraživanja i prevođenja

Govoreći o nastanku knjige, Ivica Petrović, profesor germanistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (FF SUM) i član Upravnog odbora HKD-a Napredak – Glavne podružnice Mostar, istaknuo je kako je istraživanje arhivske građe bilo zahtjevno, ali i potaknuto zanimanjem za Andrićev roman i osobu austrijskog konzula.

– Arhivski rad je poseban i zahtjevan rad. Ovaj posao bio je izazovan, ali ja volim izazove pa mi nije bio problem otići u Beč, sjediti u arhivima i kopati po registratorima i kartonima. Bio sam motiviran Andrićevom ‘Travničkom kronikom’ i tim austrijskim konzulom. Htio sam vidjeti tko je taj konzul, što je radio i kako je radio pa sam krenuo u svojevrsnu potragu za njim, kazao je Petrović.

Ukupan posao, koji je obuhvatio proučavanje stila starih rukopisa, prepisivanje i prevođenje, trajao je dvije godine, a polovica tog vremena utrošena je na sam prijevod. Knjiga donosi cjelovita izvješća iz prve godine Mittesserove konzularne službe, a Petrović se nada da će, uz osiguravanje potrebnih sredstava, prevesti i dokumente iz preostalih godina.

Istaknuo je kako je istraživanje arhivske građe neizostavan dio svakoga ozbiljnog znanstvenog rada te izrazio nadu da će država više ulagati u takva istraživanja.

– To je naša nacionalna i kulturna povijest, kojoj se, nažalost, ne pridaje dovoljno pozornosti. Po mom mišljenju, istraživanje arhiva vrlo je važan ključ za razumijevanje naše sadašnjosti i budućnosti jer, ako ne poznajemo prošlost, nećemo razumjeti današnje odnose, poručio je Petrović, zahvalivši svima koji su pridonijeli objavljivanju i predstavljanju knjige, posebno nakladniku.

Arhivi kriju još neistražene povijesne izvore

Drugi autor knjige, Ivica Glibušić, profesor povijesti na FF SUM-u, pripremio je povijesni uvod i analizu Mittesserovih izvješća. Istaknuo je kako ona predstavljaju važan doprinos razumijevanju Bosne i Hercegovine na početku 19. stoljeća, osobito u razdoblju velikih promjena nakon Francuske revolucije i ratova koji su zahvatili Europu.

Na ovim prostorima tada su se susretali interesi četiriju velikih carstava – Osmanskog, Francuskog, Austrijskog i Ruskog.

– Ta izvješća veliki su doprinos rasvjetljavanju i razumijevanju interesa velikih europskih država, pojasnio je Glibušić.

Dodao je kako konzul u svojim zapisima opisuje život u Bosanskom ejaletu, svakodnevicu običnih ljudi i funkcioniranje osmanske vlasti.

– To nam je u istraživanjima jako bitno jer imamo izvornu građu koja je u potpunosti prevedena. Ova knjiga bit će nezaobilazan dokument u povijesnim istraživanjima BiH u prvoj polovici 19. stoljeća, smatra Glibušić.

Upozorio je i na veliku količinu neistražene arhivske građe koja se čuva u Beču, Budimpešti i Istanbulu.

– Velik dio arhivske građe nije preveden, a njezino selektivno korištenje može dovesti do iskrivljavanja povijesnih činjenica. Zbog toga je nužno što više prevoditi i istraživati kako bi svi zainteresirani za povijest imali cjelovitu sliku vremena na ovim prostorima, zaključio je.

Knjiga tako prvi put donosi cjelovit prijevod s njemačkog jezika i stručnu obradu dosad neobjavljenih diplomatskih izvješća iz austrijskih arhiva. Ona nisu samo korespondencija upućena Beču nego i neposredno svjedočanstvo o političkim, vojnim, gospodarskim i društvenim prilikama u Bosanskom ejaletu.

Brojni uzvanici na predstavljanju

Pisanim putem ispriku zbog nemogućnosti dolaska uputila je federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević, koja je čestitala autorima i nakladniku. Istaknula je kako je objavljivanje povijesnih dokumenata i diplomatskih izvješća iznimno važno za istraživanje i očuvanje kulturno-povijesne baštine jer omogućuje sagledavanje prošlosti iz različitih perspektiva i otvara nove mogućnosti znanstvenog istraživanja.

U programu su sudjelovali i članica HKD-a Napredak – Glavne podružnice Mostar Marija Mila Milas, magistrica glazbenih umjetnosti, koja je na flauti izvela skladbe Franza Schuberta “Serenada” i Wolfganga Amadeusa Mozarta “Rondo u D-duru”. Mirjana Topić Landeka čitala je pisma konzula, a program je vodila novinarka Ivana Vidmar.

Značaj knjige potvrdio je i dolazak brojnih uglednih uzvanika, među kojima su bile Ljubica Kardum Mijatović i Zvjezdana Borovac, ministrice savjetnice u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, generalni konzul Republike Turske u Mostaru Fatih Ekinci, počasni konzul Republike Mađarske u BiH Vlado Lukić te počasni konzul Republike Italije u BiH Goran Grbešić.