Knjiga Mesuda Here: Hrvatska Republika Herceg-Bosna, agresija i zločin
Danas je u Sarajevu predstavljena knjiga Mesude Here i Fuada Kovača “Hrvatska Republika Herceg-Bosna, agresija i zločin”. Podsjetimo da je navedeni autor jedan od sudionika emisije Crta u kojoj se izravno “udaralo” na instituciju načelnika općine Prozor-Rama.
SARAJEVO, 20. 10 (FENA) – “Hrvatska politika prema Bosni od 1992. do 1995.” bila je tema tribine Foruma bošnjačkih intelektualaca, održane u Sarajevu, a jedan od povoda je izlazak iz štampe knjige “Hrvatska Republika Herceg-Bosna, agresija i zločin” autora Mesuda Here i Fuada Kovača.
To djelo je recenzent dr. Enver Imamović, profesor emeritus, nazvao kapitalnim i dodao da je izrazito obimno zbog samog obima zločina i agresije, koje tretira, a Mesud Hero dodao da su on i koautor razmišljali zbog tih razloga i o dva toma.
– Ono što je u knjizi navedeno, zaista je strahota, ali još sve nije napisano. Ovakve knjige treba da budu bukvar svima nama – riječi su dr. Imamovića.
On dodaje da su Balkan (a na Balkanu Bosna) i Bliski Istok tačke na kojima je proliveno najviše ljudske krvi jer je teški geostrateški položaj takav da preko Bosne idu svi putevi “i ptica selica i ljudskih migracija” i da ona dodatno pati zbog obilja rudnog bogatstva.
Po ulozi stranih sila kao ekvivalenta onome što se danas naziva međunarodnom zajednicom, dr. Imamović stavlja znak jednakosti između događaja iz savremene historije i onih iz vremena propadanja srednjovjekovne Bosne, na primjer, ali naglašava da se Bosna u periodu 1992.-1995. odbranila “iako ju je napalo pet-šest vojski”.
– Iako smo desetkovani, ipak je opstala i nadam se da će opstati – zaključio je obraćanje ovaj učesnik tribine.
Predsjednik Foruma bošnjačkih intelektualaca prof.dr. Suad Kurtćehajić naglašava da je hrvatska politička linija koju je zastupao Franjo Tuđman nanijela mnogo zla Bosni i Hercegovini. Ideja o podjeli zemlje na način da Bošnjaci ostanu u maloj ‘tampon zoni’ između Hrvatske i Srbije nije, međutim, tada bila nova, dodaje Kurtćehajić i kao jednu od potvrda toj tezi navodi sporazum Cvetković-Maček od 26. augusta 1939. godine.
Mesud Hero, jedan od autora predstavljene knjige, također ističe da je hrvatska politika prema Bosni imala i otprije zagovornike slične linije, s momentima veoma neprijateljskog ponašanja.
(FENA) H.D.
