Koliko zemlje obrađujemo i što od hrane proizvodimo u BiH
Dok se diljem svijeta ekonomska kriza produbljuje i vlade država padaju zbog nemogućnosti da svojim građanima omoguće pristup osnovnim životnim namirnicama, važno je znati koliko obradivog zemljišta BiH posjeduje na kojem bi se mogla proizvoditi hrana.
Obradive površine u Federaciji BiH prostiru se na 721.000 hektara dok je u Republici Srpskoj oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta od čega se 46 posto ne koristi za proizvodnju hrane, piše Klix.ba.
U registru poljoprivrednih gazdinstava u FBiH zaključno s krajem prošle godine upisano je 119.000 hektara obradivog zemljišta koje je u posjedu gazdinstava. Iz Federalnog ministarsva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva navode kako je odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu predviđeno da ukoliko zemljište duže od tri godine nije ekonomski u funkciji, općine i gradovi bi trebali staviti te resurse u funkciju i donijeti mjere stimuliranja obrade.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2021. godini u FBiH proizvedeno je 6,3 tona kukuruza po hektaru obradivog zemljišta dok je u RS-u to iznosilo 7,1 tona po hektaru.
Najviše imamo prinosa šljiva, 48.000 tona u Federaciji BiH i 99.000 tona u Republici Srpskoj
Ukoliko bi se na razini BiH provele aktivnosti sveobuhvatnog popisa poljoprivrede, dobili bi se precizniji podaci o poljoprivrednoj proizvodnji. Stočari u RS-u prošle godine uzgajali su 494.000 grla ovaca, 11 milijuna jedinki peradi. U FBiH prinos po hektaru zasade malina iznosio je 9,9 kg za jagode te 7,3kg po hektaru za maline. Na zelenim tržnicama krajem prošle godine dominirala je prodaja povrća s udjelom od 38,1 posto ukupne prodaje.
Najtraženiji bili su krumpir, kupus, rajčica, luk i paprike dok je od voća najtraženija jabuka
Na kraju 2021. godine kupljeno je 1.605.734 komada jaja ukupne vrijednosti 430.917 KM. Na pitanje je li poljoprivredna proizvodnja u našoj zemlji dovoljna za podmirivanje potreba konzumenata i postoji li neki standard proizvodnje po broju stanovnika u tom smislu, dobili su oodgovor da se nužna prehrana može osigurati za ljude, ali ne i za životinje koje daju proizvode animalnog porijekla.
“Ukoliko se isključivo radi o primarnoj prehrani stanovništva, površine koje se koriste u FBiH može se reći da Federacija može osigurati nužna prehrana stanovništva. Međutim, velike poljoprivredne površine se koriste za proizvodnju hrane za životinje koja neizravno utječe na proizvodnju mesa i mlijeka, ali nažalost površine nisu dovoljne da osiguraju dovoljne količine proizvoda biljnog i animalnog porijekla”, navode u odgovoru iz Federalnog ministarstva poljoprivrede.
Poručuju da svatko tko ima mogućnost proizvoditi hranu za svoje potrebe te da su u smislu te preporuke iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, uputili prijedloge svim razinama vlasti da smanje ili ukinu fiskalne ili parafiskalne namete te sufinanciraju zakup poljoprivrednog zemljišta. U ožujku ove godine, državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac pohvalio je napore ostalih razina vlasti da se omoguće dovoljne količine hrane za potrošače kao i za životinje s obzirom na evidentne poremećaje na globalnom tržištu.
Izvor: vecernji.ba
Foto: Ramski Vjesnik / Ilustracija
