Kuda ide Rusija?
Upravo pod ovim imenom, 'Kuda ide Rusija', ovog je tjedna u Zagrebu održana tribina na kojoj su sudjelovali Davor Boban, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i vojni analitičar Igor Tabak.
A odgovor na to pitanje vjerojatno ne bismo mogli dati ni na tisuću tribina jer Rusija je priča za sebe. Teško da se može povući paralela s bilo kojom dosadašnjom situacijom ne bi li smo mogli previdjeti kuda će Rusija zaista ići.
No, da bismo uopće mogli shvatiti pojedine postupke Rusije, točnije, Vladimira Putina, svemoćnog vladara te zemlje, moramo razumjeti kako ona vodi svoju vanjsku politiku. Kao što je prof. Boban zaključio, Rusija međunarodnu zajednicu dijeli na svoje blisko i daljnje susjedstvo te sukladno tome vodi svoju vanjsku politiku.
Iz cijelog niza razloga Rusi vjeruju kako u bliskom susjedstvu imaju pravo na nekakav povlašteni položaj, da se njihovi interesi moraju posebno poštivati te zbog toga često ugrožavaju teritorijalni integritet zemalja u okruženju. To najbolje možemo ilustrirati na primjeru Ukrajine.
A što nakon Ukrajine? Je li možda na redu neka druga zemlja u kojoj Rusija vidi svoj 'nacionalni interes'? Možda Kazahstan? Trenutno nema naznaka da bi se slična kriza mogla izroditi u nekoj drugoj zemlji, no isto tako nema naznaka ni da će napeta situaciju u Ukrajini popustiti.A jesmo li ponovno došli u fazu Hladnog rata? Vojni analitičar Igor Tabak kaže – ne. Rat nam nije pred vratima. Bar ne neki veliki kontinentalni rat. Ali u tom kontekstu moramo promatrati i novu ulogu Europske unije. Zajednica koja je nekad služila za korištenje zajedničkog tržišta, zajedničke ekonomije, danas je dobila i vojnu komponentu. Članstvo u NATO-u više nije preduvjet za članstvo U EU. I to daje dodatne konotacije posljednjim širenjima Unije.
A kad smo već kod NATO-a, spomenimo i kako Rusi svojim bližim susjedima praktički brane ulazak u NATO. Sasvim razumljivo, gledamo li na to s njihove strane. Uzmimo Gruziju za primjer. Zemlja koja je od 1994. godine u sklopu NATO-va partnerstva za mir, teško da će u skoroj budućnosti stupiti u Savez. Zašto? Vrlo jednostavno – to nije u ruskom interesu. Zašto? Stupi li Gruzija u NATO momentalno se može aktivirati članak 4. Ugovora NATO-a prema kojem se napad na jednu članicu Saveza smatra napadom na sve članice Saveza što za sovom povlači vojnu intervenciju. A Rusi i dalje imaju vojsku u Gruziji.A što Rusi nemaju? Nemaju saveznika u svijetu. Oni surađuju sa zemljama s kojima nitko drugi ne želi, ali Washington, primjerice, za saveznika može imati cijeli svijet, uključujući i diktature na čiju suradnju računa Moskva, smatra prof. Boban.
Razlika između Moskve i Washingtona jest u tome što Amerikanci imaju i tzv. 'meku moć', a ne samo vojnu silu. Rusi su, s druge strane, vrlo ograničeni manevarskim prostorom i upravo zbog toga silom i prijetnjama manipuliraju bliskim susjedstvom.
To i nije tako teško, budući da je Ruska Federacija i dalje iznimno jaka vojna sila u sklopu koje djeluje oko pola milijuna profesionalnih vojnika te koja raspolaže s golemim nuklearnim arsenalom. Sila je to, koju je teško sabiti u kut.
A što se Putina tiče, radi se o čovjeku koji je svemoćan u svojoj zemlji. Koji je bio svemoćan i kad nije imao vodeću ulogu u politici. O čovjeku koji uživa nenormalnu podršku ruskog naroda. Prema jučer objavljenim podacima, da su izbori danas, Putin bi dobio nevjerojatno 75-postotnu potporu birača.
Stoga ne čudi da, što god loše se dogodi u Rusiji, ni za što nije kriv Putin, iako jest apsolutni vladar. Kriv je Washington. Isto tako ne čudi da uživa toliku popularnost uzmemo li u obzir da je po svom dolasku na vlast razvlastio oligarhe i konsolidirao politički sustav. Dakako, ta konsolidacija odvijala se na račun demokracije i na način da je Putin tu golemu moć kompletno koncentrirao u svojim rukama. Ali, sve dok građani vide parkove umjesto zaraslih livada ispred svojih zgrada i ceste gdje su nekad bili makadamski putevi Putin će imati apsolutnu potporu većine.
dnevnik.hr
