Luksemburg preuzeo šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a
Luksemburg je od Latvije preuzeo rotirajuće predsjedništvo Europske unije u sljedećih šest mjeseci, koji će sigurno biti obilježeni grčkim pitanjem i pregovorima s Velikom Britanijom, koja želi redefinirati svoje odnose s EU-om.
Međutim, ni pitanje eventualnog "Grexita" (izlaska Grčke iz EU-a) ni "Brexita" (izlaska Velika Britanije) nije u nadležnosti rotirajućeg predsjedništva. S Lisabonskim ugovorom, koji je uveo funkcije stalnog predsjednika Europskog vijeća i Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rotirajuće predsjedništvo uvelike je izgubilo na važnosti, stoga ni luksemburško predsjedništvo neće igrati posebnu ulogu u dva navedena pitanja koja bi mogla obilježiti drugu polovicu ove godine.
Rotirajuće predsjedništvo i dalje ima važnu ulogu u usuglašavanju zajedničkih stajališta u zakonodavnim prijedlozima. Ono zastupa 28 članica u pregovorima s Europskim parlamentom i predsjedava različitim formacijama Vijeća EU-a. Među najvećim izazovima za luksemburško predsjednštvo bit će pitanje raspodjele izbjeglica.
Na zadnjem summitu EU-a, 25.-26. lipnja, čelnici EU-a potvrdili su da će zemlje članice u sljedeće dvije godine primiti 40.000 sirijskih i eritrejskih izbjeglica koji se sada nalaze i Italiji i Grčkoj te još 20.000 ljudi koji se trenutno izvan EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu. Pri tome je najteže pitanje – kako, po kojim kriterijima raspodjeliti te izbjeglice po zemljama članicama prepušteno ministrima unutarnjih poslova, čijim sastancima predsjedava rotirajuće predsjedništvo.
Luksemburško predsjedništvo pokušat će riješiti to pitanje na neformalnom sastanku ministara unutarnjih poslova 9. srpnja. Budući da je na summitu donesena odluka o preseljenju 60.000 ljudi, sada se mora dogovoriti ključ po kojem će ti ljudi biti raspodijeljeni po zemljama članicama. Zemlje srednje i istočne Europe snažno su se usprotivile prijedlogu Europske komisije koja je na stol stavila obvezujuće kvote za svaku zemlju, stoga se mogu očekivati veliki otpori i cjenkanja oko toga kako provesti načelnu odluku o primanju 60.000 ljudi.
Jedno od težih pitanja koje čeka luksemburško predsjedništvo je i paket mjera koje je predložila Komisija za poreznu transparentnost kojim bi se stvorila otvorenija suradnja među državama članicama u području oporezivanja dobiti poduzeća. Ključni element toga paketa je prijedlog za automatskiu razmjenu mišljenja o poreznim dogovorima, kojima porezne vlasti neke zemlje unaprijed kažu multinacionalnim kompanijama koliki će porez platiti ako tamo otvore podružnicu.
Upravo je Luksemburg bio u središtu afere LuxLeaks, kada je otkriveno da su brojne multinacionalne kompanije izbjegavala plaćati poreze na dobit tamo gdje je ona i ostvarena tako što bi otvarale podružnice u Luksemburgu bez ijednog zaposlenog i plaćale minimalne poreze.
Ovo je 12. po redu luksemburškog predsjedništvo.
vijesti.hrt.hr
