Matematičari i farmaceuti najbrže dolaze do posla u BiH
Do zaposlenja u Republici Srpskoj najbrže dolaze profesori matematike i fizike, informatike, diplomirani farmaceuti, liječnici, inžinjeri poljoprivrede, šumarski inženjeri, te inženjeri elektrotehnike, koji na zaposlenje čekaju prosječno do godinu dana, kada je u pitanju visoka stručna sprema.
Rekli su ovo u Zavodu za zapošljavanje RS, koji kažu da su ugostiteljsko-kulinarski tehničari, zubno-stomatološki tehničari, medicinski radnici, kemijsko-tehnološki tehničari zanimanja koja najbrže dolaze do posla u okviru četvrtog stupnja stručne spreme, a oni prosječno na posao čekaju također oko godinu dana, pišu Nezavisne novine.
“Kada je u pitanju kategorija trećeg stupnja stručne spreme, do zaposlenja najbrže dolaze instalateri, zavarivači, frizeri, električari, koji prosječno čekaju na zaposlenje oko godinu i pol”, kažu u Zavodu za zapošljavanje RS.
Oni kažu da, iako postoji potražnja od strane poslodavaca za zanimanja metalostrugara, bravara i prodavača, odnosno trgovaca, oni ipak najduže čekaju na zaposlenje, i to šest-sedam godina.
Šest godina za zaposlenje čekaju i strojarski tehničari, koje je zanimanje četvrtog stupnja, te gimnazijalci i ekonomski tehničari oko pet godina.
“Zanimanja koja najduže čekaju na zaposlenje sa VSS su profesori zemljopisa oko tri godine, profesori tjelesnog i zdravstvenog odgoja oko tri godine, diplomirani novinari oko tri godine i diplomirani pedagozi oko dvije godine. Međutim, važno je istaknuti i da od strane poslodavaca postoji potražnja za ovim zanimanjima”, kažu Zavodu za zapošljavanje RS.
Kako su u Zavodu rekli za Nezavisne, najveći razlozi nezaposlenosti su nedostatak radnog iskustva i kompetencija, jer mladi upravo navedene karakteristike stječu kroz proces rada, a poslodavci su najviše zainteresirani za kadar s iskustvom.
“I dalje imamo problem neusklađenosti obrazovne strukture i zahtjeva tržišta rada”, ističu u ZZZ RS.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže kako je činjenica da nedostaje radnika na tržištu, te je prema navedenim podacima vidljivo kako među visokoobrazovanim kadrovima najbrže dobiju posao oni koji najviše i uče, te oni koji završavaju fakultete koje je najteže i završiti.
“Danas kada smo u situaciji nedostatka radne snage, iskustvo gotovo nitko i ne gleda, ali naravno da je iskustvo prednost za dobivanje posla, ali i za dobivanje veće plaće”, kaže Trivić.
On kaže kako se ne bi složio s podacima koje Zavod ima o zanimanjima koja najduže čekaju na posao, jer smatra da je veliki broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje iznad 45 godina koji ne traže posao, nego se tamo nalaze radi ostvarivanja određenih beneficija.
Vidan Govedarica, predsjednik Društva matematičara RS, kaže kako su matematičari u ranijem razdoblju relativno brzo dolazili do posla u prosvjeti, kao nastavnici u osnovnim ili profesori u srednjim školama.
“Nažalost, kod nas danas postoje neka sveučilišta, većinom privatna, koja proizvode relativno brzo kadrove i gdje se diplome stiču brzo, pa tako, recimo, netko tko je završio fakultet tjelesnog odgoja dobije diplomu za oblast matematike, te takvi slučajevi stvaraju problem. Što se tiče kvalitete, dosta su slabi sa znanjem i znam da oni teško mogu ispuniti svoju obvezu i predavati učenicima u srednjim školama, primjerice u Gimnaziji”, kaže Govedarica.
On smatra da u RS ima trenutno nezaposlenih matematičara, te im se poklanja minimalna pažnja, posebno onim nadarenim, pa oni odlaze u inozemstvo.
