Međunarodni znanstveno-stručni skup "Čovjek i krš" na Šćitu od 16. – 19. listopada 2014.
Tradicionalni međunarodni znanstveno-stručni skup Čovjek i krš bit će održan od 16. do 19. listopada ove godine u Kući mira – Franjevačkom samostanu Rama – Šćit na Ramskom jezeru, u organizaciji Centra za krš i speleologiju iz Sarajeva.
Na skup je prijavljeno pedeset sudionika koji se bave kršem iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji će predstaviti 38 radova o poznavanju krša i pećina, njegovom upravljanju i korištenju u gospodarske i turističke svrhe, te zaštiti krša.
Predviđena je projekcija popularnih filmova o kršu, obilazak Etnografskog muzeja Franjevačkog samostana Rama-Šćit, te cjelodnevna stručna ekskurzija. Ona će obuhvatiti doline i kanjone rijeka Rama, Doljanka i Šuica, te obilazak visokih i suhih krških polja Dugo polje, Kupreško polje, Vukovsko i Ravno polje.
Predsjednik Znanstveno-stručnog odbora skupa Jasminko Mulaomerović izrazio je zadovoljstvo podrškom koju je skup dobio od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i sponzora skupa BH Telecoma, te zahvalnost na gostoprimstvu koje skupa ima u Kući mira na Ramskom jezeru.
Također izrazio je zabrinutost slabom institucionalnom brigom za krš na svim razinama, kao i činjenicom da se o kršu u BiH vrlo malo zna.
Po bogatstvu i raznolikosti krša naša zemlja spada u najistaknutije u svijetu, a njegova slika, čak i u dobrom dijelu naučnih ustanova pretežno je negativna. Za krš se obično smatra da su to pasivni krajevi, a u njemu se kriju najveće zalihe podzemne vode, u njemu je najveći biodiverzitet i u njemu su naši najstariji spomenici i izvori identiteta, kazao je Mulaomerović.
Oko dvije trećine BiH prekivaju karbonatne stijene u kojima se razvija krš. Neka od najvećih i najrazvijenijih krških polja u svijetu nalaze se u Bosni i Hercegovini. Njih povezuju rijeke ponornice koje na svom toku mijenjaju ime i do šest pa čak i deset puta, kao Trebižat. Također, bh. krš obuhvaća i pećinu s najvećom biološkom raznolikosti u svijetu, Vjetrenicom, koja broji 101 isključivo podzemnu životinjsku vrstu, među kojima su brojne nađene samo u Vjetrenici.
U svijetu postoji samo 20 pećinskih sustava s više od 20 vrsta. Mamutska pećina u SAD, koja je duga oko 570 km, ima oko 44 podzemne vrste.
Centar za krš i speleologiju Sarajevo
![1](http://pinterest.com/pin/create/button/?url=https://ramski-vjesnik.ba/clanak/medunarodni-znanstveno-strucni-skup-covjek-i-krs-na-scitu-od-16-19-listopada-2014/41978/&media=https://ramski-vjesnik.ba/wp-content/uploads/3/d/5/5/news_photo_3b26b2e433bc7568a952a037d2619135.jpg&description=Međunarodni znanstveno-stručni skup "Čovjek i krš" na Šćitu od 16. – 19. listopada 2014.){kind=link}