Međunarodni znanstveno-stručni skup "Čovjek i krš" na Šćitu od 16. – 19. listopada 2014.

Tradicionalni međunarodni znanstveno-stručni skup Čovjek i krš bit će održan od 16. do 19. listopada ove godine u Kući mira – Franjevačkom samostanu Rama – Šćit na Ramskom jezeru, u organizaciji Centra za krš i speleologiju iz Sarajeva.



Na skup je prijavljeno pedeset sudionika koji se bave kršem iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji će predstaviti 38 radova o poznavanju krša i pećina, njegovom upravljanju i korištenju u gospodarske i turističke svrhe, te zaštiti krša.



Predviđena je projekcija popularnih filmova o kršu, obilazak Etnografskog muzeja Franjevačkog samostana Rama-Šćit, te cjelodnevna stručna ekskurzija. Ona će obuhvatiti doline i kanjone rijeka Rama, Doljanka i Šuica, te obilazak visokih i suhih krških polja Dugo polje, Kupreško polje, Vukovsko i Ravno polje.



Predsjednik Znanstveno-stručnog odbora skupa Jasminko Mulaomerović izrazio je zadovoljstvo podrškom koju je skup dobio od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i sponzora skupa BH Telecoma, te zahvalnost na gostoprimstvu koje skupa ima u Kući mira na Ramskom jezeru.



Također izrazio je zabrinutost slabom institucionalnom brigom za krš na svim razinama, kao i činjenicom da se o kršu u BiH vrlo malo zna.



Po bogatstvu i raznolikosti krša naša zemlja spada u najistaknutije u svijetu, a njegova slika, čak i u dobrom dijelu naučnih ustanova pretežno je negativna. Za krš se obično smatra da su to pasivni krajevi, a u njemu se kriju najveće zalihe podzemne vode, u njemu je najveći biodiverzitet i u njemu su naši najstariji spomenici i izvori identiteta, kazao je Mulaomerović.



Oko dvije trećine BiH prekivaju karbonatne stijene u kojima se razvija krš. Neka od najvećih i najrazvijenijih krških polja u svijetu nalaze se u Bosni i Hercegovini. Njih povezuju rijeke ponornice koje na svom toku mijenjaju ime i do šest pa čak i deset puta, kao Trebižat. Također, bh. krš obuhvaća i pećinu s najvećom biološkom raznolikosti u svijetu, Vjetrenicom, koja broji 101 isključivo podzemnu životinjsku vrstu, među kojima su brojne nađene samo u Vjetrenici.

U svijetu postoji samo 20 pećinskih sustava s više od  20 vrsta. Mamutska pećina u SAD, koja je duga oko 570 km, ima oko 44 podzemne vrste.



Centar za krš i speleologiju Sarajevo